Draganu Čoviću niko ne vjeruje, pa ni koalicioni partneri

Nakon što je HDZ BiH Interresornoj radnoj grupi ponudio izmjene Izbornog zakona, lider ove stranke Dragana Čović ostao je izolovan u ideji takvih izmjena izbornog zakonodavstva.

Slađan Tomić / 24. Juli 2021

 

Osim što ga ne podržavaju,  rijetki vjeruju da je to zaista konačni prijedlog HDZ-a. Inače taj prijedlog podrazumijeva tri izborne jedinice kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH: A, B i C ad hoc izborna područja.

U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C.

Hrvatski član Predsjedništva birao bi se na način da to bude  kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uslov da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C.

U prevodu član Predsjendnštva iz reda hrvatskog naroda bio bi onaj kandidat koji osvoji najviše glasova u sredinama u kojima je HDZ dominantna politička figura. Na ovaj način Čović odnosno HDZ sebi osigurava „vječnu“ poziciju člana Predsjedništva jer jasno je da u zajednicama gdje čine vlast nemaju konkurenciju odnosno opoziciju.

Neki u ovom vide početak uspostave trećeg entiteta, ali akademik Slavo Kukić ne misli da se radi o tome.

“Istina, i najnoviji prijedlog izmjena Izbornog zakona, kojeg je Interresornoj radnoj grupi ponudio HDZ, za posljedicu ima neku vrstu trećeg entiteta. Kažem neku vrstu jer se navedenim prijedlogom takvo stanje uspostavlja u samo jednom danu, na dan izbora. No, puno važniji je drugi Čovićev cilj – da se preko izmjena i dopuna Izbornog zakona zagarantira HDZ-u ekskluzivitet nastupanja u ime Hrvata u BiH. Ili drugim riječima, da se isključi svaka mogućnost dovođenja pod znak pitanja njegove, Čovićeve političke neupitnosti, a time isključi i svaka mogućnost postavljanja pitanja njegove političke i kaznene odgovornosti za ono što je činio u prethodnih petnaestak godina -  u Aluminiju i u Sokolu i u Eronetu i na mnogim drugim mjestima” kaže Kukić za BUKU.

Za šefa najvećeg opozicionog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sašu Magazinovića ovaj prijedlog nije finalni model HDZ-a BiH.

„Ovo je probni balon kojim ispituju reakciju drugih, dodatno zakucavaju svoju poziciju s namjerom da naprave kompromis koji bi značio da sve ovo isto bude samo da drugačije zovu“ kazao je Magazinović za BUKU.

Dodaje da je ovaj prijedlog neprihvatljiv za bilo koga ko se zalaže za Evropsku uniju, jer EU počiva na građanskom konceptu.

„Tako i Dragan Čović treba objasniti kako je do podne za građansku BiH, a popodne predlaže aparthejd model“ pita se Magazinović.

 Za šefa Kluba poslanika SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Adila Osmanovića zahtjevi Dragana Čovića su megalomanski, a vjeruje da je Dragan Čović svjestan da ne može dobiti parlamentarnu podršku.

„Ovakav prijedlog  podrazumijeva i promjenu Ustava Federacije BiH. Prema tome vi morate predložiti izmjene Izbornog zakona oko koje trebate okupiti natprosječnu većinu ako imate cilj ono što on ima a to je cilj da promijeni Ustav, onda mora osigurati  2/3 većinu“ objašnjava Osmanović.

On, poput Magazinovića, vjeruje da je ovaj prijedlog probni balon koji pregovore vraća nekoliko koraka unazad.

„Sporna je želja za 2,3 izborne jedinice,  odnosno kada to stavimo na kartu tu je iscrtana zamišljena Herceg-Bosna, treći entitet“ objašnjava Osmanović razloge SDA da odbije ovaj prijedlog koji može biti usvojen samo ako ga neko, prema Osmanovićevom mišljenju, nametne.

„Takav autoritet bi mogli da imaju međunarodna zajednica  i EU međutim ne možete očekivati da bilo ko iz EU razmišlja o nametanju prijedloga koji je korak nazad i ide u pravcu dezintegracije bh. društva i to je potpuno pogrešno.“

Osmanović je u čudu što je Čović uopšte poslao ovakav prijedlog, a kaže sve i kada bi izmjene prošle onako kako to zamišlja HDZ BiH takav zakon bi pao na prvoj tužbi protiv BiH na Evropskom sudu za ljudska prava jer je stav tog suda odavno jasan po pitanju konstitutivnosti.

HDZ-ov prijedlog za aktuelnog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i predsjedavajućeg ovog izvršnog organa vlasti Željka Komšića znači dodatnu podjelu.

„Želi se etnička podjela FBiH na etničke izborne jednice, što onda vodi u konačnici definitivnoj podjeli države BiH. Te želje nisu u skladu ni sa Ustavom FBiH, niti sa Ustavom BiH, niti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava. Međutim, to će ostati samo želje. Niko nije ni lud, a ni toliki izdajnik da na to pristane“ kazao je Komšić u intervjuu za BUKU.

U SNSD-u dogovor unutar stranaka iz Federacije posmatraju sa strane i ne žele se miješati. Napominju da dogovora nema bez saglasnosti SDA, SNSD-a i HDZ-a jer ove tri stranke pojedinačno imaju dovoljno poslanika i delegata da blokiraju donošenje bilo kojeg zakona.

„Po pitanju izbora člana Predsjedništva iz FBiH i po pitanju izbora delegata u Dom naroda FBiH smo od početka spremni da prihvatimo svako rješenje oko kojeg se dogovore partneri u FBiH“ izjavila je za BUKU Snježana Novaković-Bursać poslanica SNSD-a u državnom parlamentu.

Dodaje da srpske delegate u Dom naroda FBiH trenutno biraju drugi narodi i da SNSD zastupa pristup legitimnosti.

„Što se tiče prijedloga svako ima pravo da iznese prijedlog, iz naše perspektive on je na tragu nekadašnjeg prijedloga bivšeg komesara za proširenje EU Štefana Filea“ dodala je Novaković-Bursać.

HDZ: izmjenama bi bile ispoštovane presude iz Strazbura

Predloženim izmjenama HDZ BiH želi provesti i presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, bar tako kažu. Predlažu da se  umjesto člana Predsjedništva iz hrvatskog, srpskog i bošnjačkog naroda biraju hrvatski, srpski i bošnjački član Predsjedništva.  U prevodu, kandidati za članove Predsjedništva mogli bi biti i svi oni koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Bošnjaci i Hrvati.

"Da bi se udovoljilo presudama Evropskog suda za ljudska prava, ne predlažemo više da se bira jedan Hrvat, jedan Bošnjak, jedan Srbin. Nego, da bi se mogli kandidovati svi koji se ne izjašnjavaju tako, predlažemo biranje hrvatskog, srpskog i bošnjačkog člana", pojasnio je HDZ-ov Bariša Čolak, član Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona.

U SDA ne misle da su ove izmjene implementacija presuda suda u Strazburu.

„Ovim prijedlogom on apsolutno ne implementira nijednu presudu Suda za ljudska prava. Ovo je korak unazad, gore nego što sada imamo kada je diskriminacija u izbornom zakonodavstvu“ mišljenja je Osmanović.

Može li Čović blokirati izbore 2022?

Prije nekoliko dana lider HDZ-a Dragan Čović je zaprijetio da bez izmjena Izbornog zakona neće biti ni održani izbori. Put do takve blokade jeste da prethodno blokira usvajanje Budžeta institucija BiH čime bi Centralna izborna komisija bila spriječena da raspiše i održi izbore. No, hoće li Čović ići toliko daleko?  Niko od naših sagovornika ne vjeruje u taj scenario.  Može li Dragan Čović blokirati održavanje izbora?

„Može, ukoliko iduće godine ne budu htjeli glasati za usvajanje budžeta, pošto kontrolišu Dom naroda, tj. imaju većinu (tri) delegata u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH, ali im to ne bih preporučio“ kazao je za BUKU Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH.

„On sam ne može, a da li hoće, to će se znati za nekoliko mjeseci, rano je sada govoriti, u ovom trenutku ovo je samo bildanje njegovog položaja u okviru pregovora“ mišljenja je Magazinović.

„HDZ mislim da niti može niti ima kapacitet da spriječi izbore 2022. znate da kod nas nema kvote za izlaznost da bi izbori bili priznati.  Može biti pokušaja ali ja smatram da ukoliko bi se u to upustio ne bi imao podršku SNSD-a jer to ne ide u prilog SNSD-u jer onda ne bi bilo izbora u RS-u.  Mislim da neće imati podršku parlamentarnih stranaka pa ni iz entiteta Republika  Srpska koji bi ga podržali u blokadi izbornog procesa, a vjerujem da bi imao sankcije međunarodne zajednice“ smatra Osmanović.

“Definitivno, ne. Istina, ne treba isključiti mogućnost da se blokadama u vezi s osiguravanjem novca za realizaciju izbornog procesa neki od termina u izbornom kalendaru prolongira na određeno vrijeme. Al, tu se krug blokada i završava. Jer, tada mu ostaje samo da ne sudjeluje u izbornom procesu. No, taj film nećemo gledati. Razlog je i više nego prozaičan. Time bi s državnih jasala bilo isključeno na tisuće njegovih uhljeba, a lančano i izazvale unutarstranačke tenzije koje bi glave mogle doći i njega sama. Dakle, što se blokade izbora tiče, prijetnje te vrste su pucnji iz prazne puške. I ne treba im pridavati nikakvu osobitu važnost” prognozira Kukić.

No blokadu ne isključuje ukoliko podrška Čoviću bude Milorad Dodik.

I dok je BiH posljednjih godina napustilo stotine hiljada ljudi, dok još nemamo dovoljan broj vakcina, dok je pravosuđe zatrpano neriješenim problemima, dok živimo jedan od najnižih evropskih standarda umjesto ekonomskih politika i reformi slušamo ucjene i ultimatume o izbornim pravilima. Jer prioriteti su jasni – fotelje.


Buka preporuka

Politika

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.