Stručnjaci upozoravaju da bi drugi val korone mogao biti opasniji od prvog
Dok brojne zemlje u kojima broj novozaraženih i mrtvih u pandemiji covida-19 kreću s ublažavanjem mjera društvenog distanciranja i postupnom normalizacijom života, stručnjaci upozoravaju da treba voditi računa o mogućem drugom valu koji bi mogao biti opasniji od prvog.
Na drugi val, među ostalima, upozorio je u utorak u intervjuu za Washington Post Robert Redfield, direktor američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
„Postoji mogućnost da će napad virusa na našu zemlju sljedeće zime biti još teži od onog kroz koji smo upravo prošli“, rekao je Redfield.
„Kada sam to rekao drugima, oni su odmahnuli glavom, nisu shvatili što mislim. Imat ćemo istovremeno epidemiju gripe i koronavirus“, dodao je, najavivši dvostruki napad na zdravstveni sustav.
Drugi val španjolke odnio neusporedivo više života od prvog
Ova i slična upozorenja mogu prizvati sjećanja na poznatu činjenicu da je španjolska gripa poharala svijet u čak tri vala u kojima je ukupno umrlo između 50 i 100 milijuna ljudi.
Pritom je poznato da je prvi val, koji je krenuo u travnju 1918., bio relativno blag, vrlo sličan tipičnim epidemijama gripe. Najugroženiji su bili bolesni i stariji, dok su se mlađi i zdraviji lako oporavljali. U njemu je umrlo "samo" par milijuna ljudi.
Drugi val, koji je krenuo u kolovozu 1918., bio je najžešći, dok je treći, koji je krenuo u jesen 1919., bio jači od prvog, ali slabiji od drugoj. Listopad 1918. bio je mjesec s najvišom stopom smrtnosti u cijeloj pandemiji (pogledajte grafikon dolje).
No to ipak ne znači da se išta od navedenog može jednostavno preslikati na covid-19. Potrebno je razumjeti što se dogodilo u pandemiji španjolke, a što možemo očekivati od covida-19.
Virus španjolke mutirao je u opasniji
U slučaju španjolke jedan od ključnih razloga za veću smrtnost drugog i trećeg vala bilo je to što je uzročnik bolesti, virus A(H1N1), nakon prvog vala evoluirao u smrtonosniji oblik. Stručnjaci smatraju da se to dogodilo zbog toga što se virus širio za vrijeme Prvog svjetskog rata. Naime, u normalnim okolnostima civilnog života prirodna selekcija favorizira mutacije virusa prema blažim oblicima. Ljudi koji se jako razbole ostaju kod kuće i uglavnom ne šire bolest, dok blago bolesni nastavljaju s normalnim životom pa blaži soj dobiva više prilike za širenje. U bitkama Prvog svjetskog rata koje su se vodile po rovovima prirodna selekcija bila je obrnuta. Vojnici s blagim simptomima ostajali su tamo gdje su bili, dok su teško bolesni bili transportirani u prepunim vlakovima u prepune bolnice, što je omogućilo jače širenje opasnijih mutacija.
Španjolska gripa zapravo nije krenula iz Španjolske
U ovom kontekstu možda nije naodmet istaknuti da je španjolska gripa naziv dobila zato što su španjolski mediji o njoj slobodno izvještavali budući da je ta zemlja u Prvom svjetskom ratu bila neutralna, dok su pisanja medija država uključenih u rat prolazila kroz ratnu cenzuru pa su šutjeli o gripi iako je nje bilo i u drugim državama. Postoje neke studije prema kojima je španjolka zapravo krenula iz SAD-a, no ta teza nije definitivno potvrđena. U svakom slučaju, ima pokazatelja da je godinama kolala Europom prije nego što je izbila kao najubojitija pandemija u poznatoj povijesti.
Problem preranog relaksiranja mjera
Glavni uzrok pokretanja drugog vala moglo bi biti preuranjeno i pretjerano popuštanje u mjerama društvenog distanciranja.
Epidemiologinja Kathy Leung i suradnici iz School of Public Health na Sveučilištu u Hong Kongu u uglednom medicinskom časopisu Lancetu u ožujku su objavili studiju u kojoj su analizirali moguće štetne posljedice prijevremenog opuštanja mjera.
Njihova studija pokazala je da ono može dovesti do novog, intenzivnijeg prijenosa virusa i time drugog vala infekcije. Njihovi nalazi važan su orijentir za vlasti, jer upozoravaju na moguće posljedice preranog ublažavanja strogih mjera. Međutim, oni u svojoj studiji nisu istraživali učinke pojedinačnih mjera niti koja bi mogla biti najefikasnija.
Autori tumače da se bazni broj reprodukcije virusa R0, koji nam govori koliko zdravih osoba u prirodnim uvjetima u populaciji bez imuniteta može zaraziti jedna osoba, strogim mjerama može smanjiti ispod 1, što znači da širenje bolesti jenjava. Tada kažemo da je R manji od 1. No čim mjere popuste, a osobito ako se to dogodi prerano, R može ponovno narasti iznad 1 i epidemija će se ponovno početi eksponencijalno širiti.
Merkel o prevelikom opuštanju
Njemačka kancelarka Angela Merkel nedavno je, govoreći o relaksaciji određenih mjera, zorno, jednostavnim znanstvenim jezikom, upozorila da ne smije biti previše opuštanja.
„Trenutno se nalazimo na reprodukcijskom broju koji je oko 1, što znači da jedna osoba zarazi jednu osobu“, rekla je Merkel.
„Ako dođemo do točke u kojoj jedna osoba zarazi 1,1 osobu, onda ćemo već u listopadu dostići kapacitete našeg zdravstvenog sustava s našim brojem ležaja u intenzivnom liječenju. Ako dođemo do broja 1,2, što znači da svaka osoba zarazi 20 posto više ljudi, odnosno da jedna od pet osoba zarazi dvije, a četiri ostale po jednu, onda ćemo do srpnja doći do granica kapaciteta. A ako dođemo do broja od 1,3 novozaraženih, onda ćemo već u lipnju doći do granica zdravstvenog sustava“, rekla je njemačka kancelarka u poruci koja je postala viralna.
Hrvatska je među zemljama s najboljim stanjem
Nedavna analiza znanstvenika poznate London School of Health and Tropical Medicine (LSHTM) pokazala je da je Hrvatska prilično uspješno smanjila R covida-19. On je u Hrvatskoj već nekoliko tjedana malo ispod 1, odnosno negdje oko 0,8.
To znači da, slično kao u Njemačkoj, ne smije biti prevelikog opuštanja.
Epidemiolog Branko Kolarić s Medicinskog fakulteta u Rijeci kaže da će njegovi hrvatski kolege stoga pozorno pratiti kako popuštanje mjera utječe na rast reprodukcije virusa R.
„Ako dođe do njegova rasta, restrikcije će se ponovno morati uvoditi. Trenutno se analiziraju najlogičnije mjere u kojima se društvena distanca može održavati čak i uz popuštanje. Naime, Hrvatska ne smije dopustiti da joj se dogodi ono što se dogodilo u Singapuru koji je duže vrijeme imao odličnu situaciju s podrobnim testiranjem i praćenjem, a bez previše restrikcija, da bi posljednjih dana bilježio nagli porast broja infekcija. Ljudi moraju biti svjesni da smo ovako dobru situaciju imali zahvaljujući tome što smo se pridržavali strogih mjera. Ne smijemo to upropastiti neodgovornim ponašanjem“, upozorava Kolarić.
Dio hrvatskih stručnjaka smatra da bi ove godine možda bilo najbolje da se djeca ne vraćaju u školske klupe, osobito starija djeca koja imaju starije roditelje, a mogu biti sama kod kuće i učiti od kuće.
Može li SARS-CoV-2 mutirati u opasniju verziju?
Kao i svi slični virusi koji imaju jednostruku, relativno kratku RNA za reprodukciju, SARS-CoV-2 relativno lako mutira. To je jedan od razloga zbog kojih prehlade koje uzrokuju sezonski koronavirusi uvijek iznova svake godine uspijevaju zaraziti veliki broj ljudi.
Stručnjaci uglavnom smatraju da SARS-CoV-2 ipak mutira sporije od gripe i HIV-a jer ima nešto vjernije prepisivanje genoma zbog određenih mehanizama i enzima kojima se koristi, a koji popravljaju pogreške i čine njegovu replikaciju točnijom.
No s druge strane neka novija istraživanja pokazuju da bi sposobnost njegove mutacije možda mogla biti podcijenjena te da već sada u svijetu postoje neke opasnije mutacije.
Jedna nova studija vodećih kineskih znanstvenika objavljena na platformi Medrxiv.org, na kojoj se predstavljaju radovi koji još nisu prošli reviziju neovisnih stručnjaka, otkrila je da je SARS-CoV-2 mutirao u više sojeva te da postoje neki koji prethodno nisu bili zabilježeni.
Ne smijemo podcijeniti koronavirus, još ne znamo dovoljno o njemu
Štoviše, profesorica Li Lanjuan i njezini kolege sa sveučilišta Zhejiang tvrde da su pronašli izravne dokaze da bi neke mutacije mogle biti značajno opasnije od drugih.
Kineski tim uzeo je uzorke sojeva virusa od 11 nasumično izabranih pacijenata iz Hangzhoua i testirao koliko oni efikasno mogu zaraziti i ubiti stanice. Istraživači su u studiji zabilježili različite mutacije među sojevima virusa, uključujući i jednu koja je stvarala čak 270 puta veće virusno opterećenja od najblažeg tipa. Poznato je da su virusi koji stvaraju veća virusna opterećenja generalno opasniji.
Rezultate ove studije treba uzeti s određenom rezervom prije nego što prođu recenziju, no oni ipak predstavljaju upozorenje da o virusu SARS-CoV-2 još ne znamo dovoljno te da ga ne bismo trebali podcijeniti.
Što kaže epidemiolog Kolarić?
Kolarić kaže da mjere obuzdavanja virusa koje se provode u Hrvatskoj, ali i drugdje u svijetu, imaju dvostruki značaj.
„Jedan je da ne preopteretimo zdravstveni sustav, a drugi je da virusu ne omogućimo da previše brzo mutira“, kaže Kolarić.
„Ako se brzo širi, on može mutirati u smrtonosniji oblik. Trenutno se procjenjuje da je njegov letalitet negdje između 0,5% i 3%. Za španjolsku gripu procjenjuje se da je imala smrtnost negdje između 10% i 20%. No to je procijenjeno na temelju povijesnih podataka. Virusi SARS-a i MERS-a imali su još značajno veću smrtnost, no teže su se prenosili. To obično ide tako da se virusi s većom smrtnošću teže prenose, a oni s manjom lakše. Posebnu prijetnju za čovječanstvo u tom je smislu predstavljao virus ptičje gripe H5N1 koji je u ljudskoj populaciji izbio 1997. On je imao vrlo visoku smrtnost od oko 60%. No budući da se prenosio s peradi na ljude, a ne među ljudima, nije odnio puno žrtava. Da se u svinjama rekombinirala ljudska i ptičja gripa, mogli smo dobiti gripu s visokom zaraznošću i visokom smrtnošću, što bi bilo pogubno“, objasnio je.
"Virus će u većini zemalja opet izbijati iz žarišta u kojima nije potpuno eliminiran"
Jedan od problema u pojavi novog vala moglo bi biti to što on neće morati kretati od početka, iz jednog grada u jednoj državi budući da se covid-19 proširio po cijelom svijetu.
„Neke zemlje s jačom fizičkom izolacijom od ostatka svijeta, poput Islanda ili Novog Zelanda koji su otočne zemlje, možda mogu strogim mjerama, uključujući i zatvaranje granica, potpuno iskorijeniti virus iz svoje populacije, međutim, to je nemoguće za cijeli svijet. Drugim riječima, virus će u većini zemalja, ovisno o mjerama, ponovno izbijati iz žarišta u kojima nije potpuno eliminiran“, kaže naš epidemiolog.
Zbog takve situacije moguće je brže širenje koje bi moglo preopteretiti zdravstvene sustave.
„Zbog takve mogućnosti bit će važno stalno pratiti situaciju zaraze u populaciji, što bi trebalo uključivati nasumična testiranja, rana otkrivanja zaraženih i izolaciju njihovih kontakata. Za tako nešto u Hrvatskoj bi optimalno trebalo biti angažirano 10-ak tisuća ljudi, no trenutno ih nemamo toliko mobilizirano“, tumači Kolarić.
Sezonska kombinacija više bolesti dišnog sustava
Ako nam val širenja epidemije dođe na jesen ili tijekom zime, problem bi mogao biti u tome što bi se neki pacijenti mogli zaraziti s više virusa istovremeno. To bi, naravno, moglo pogoršati težinu njihove bolesti i uzrokovati veću smrtnosti.
Kolarić kaže da se u Hrvatskoj neki oboljeli testiraju i na gripu i na covid-19, osobito kada je riječ o pacijentima iz domova za starije i nemoćne.
„Za sada nismo otkrili dvostruku infekciju i gripom i covidom-19, međutim, ona je moguća. U takvim slučajevima može se očekivati teži ishod“, kaže Kolarić.
Uz navedeno, ističe, zdravstveni sustav će u jednom trenutku morati početi nadoknađivati zaostatke u liječenju drugih bolesti, kao što su primjerice karcinomi, koje je uzrokovala smanjena efikasnost bolnica koje su bile blokirane zbog covida-19.
Epidemiolog: Nadam se da bi se cjepivo moglo proizvoditi i u Imunološkom zavodu
Kolarić smatra da bi se u proizvodnju cjepiva, kada ono bude razvijeno, mogao uključiti i naš Imunološki zavod
„Nadam se da ćemo do sljedećeg proljeća već imati cjepivo. Također se nadam da bi se ono moglo proizvoditi i kod nas u Imunološkom zavodu. Kada bude stvoreno, za njime će vladati velika potražnja u cijelom svijetu; bit će ga teško proizvesti dovoljno. Nas bi u tom slučaju proizvodnja u Imunološkom mogla spasiti. Mi smo prije par desetljeća imali bogatu proizvodnju virusnih cjepiva. Ako Svjetska zdravstvena organizacija proglasi da novo cjepivo ne smije biti zaštićeno licencom, onda bismo mi mogli dobiti licencu za njegovu proizvodnju. U međuvremenu nadam se da bi nas činjenica da smo u Hrvatskoj procijepljeni cjepivom BCG mogla štititi od težih oboljenja jer postoje neke indicije da bi to moglo biti tako“, poručio je za kraj Kolarić.
Index
