”Bosna i Hercegovina je moja država. Iako je organizovana kroz složen sistem funkcionisanja, što je nekad usporava u procesu razvoja, smatram da ima budućnost ukoliko se prilika za razvoj, poslovanje, odlučivanje i rukovođenje prepusti mladim i odgovornim ljudima, sa dokazanom reputacijom, kako u sektoru poljoprivrede, privrede, razvoja, tako i drugih segmenata života, a i politike koja je nezaobilazni faktor uspješnosti funkcionisanja i egzistiranja jednog društva”, rekao je direktor zadruge ”Korijeni” Aleksandar Krstić u razgovoru s novinarom magazina BUKA.
Mladi diplomirani pravnik Aleksandar Krstić uzgojem voća bavi se od 2015. godine, a sa još četvoricom svojih kolega osnovao je poljoprivrednu zadrugu ”Korijeni” u Ugljeviku. Ova zadruga i njeni proizvođači baziraju se na uzgoju i proizvodnji kvalitetnih voćnih proizvoda šljive, kruške, jabuke i sličnih voćnih kultura koje mogu da se gaje na bosanskohercegovačkom području. Zemljište od skoro tri hektara zakupili su od dva fizička lica, jer ono im je bilo neophodo za razvoj vlastite poljoprivredne djelatnosti. Kada su zakupili zemljište, izvršili su i registraciju zadruge u registar poljoprivrednih gazdinstava, a to je i uslov za ostvarivanje prava za subvencionisanu proizvodnju.
Zadrugari iz ”Korijena” tvrde da je proizvodnja organski zdrave hrane složen i dugotrajan proces i on je uslovljen nizom faktora, prvenstveno područjem gdje može da se uzgaja. Ukoliko to bude izvodljivo na ovom području, i oni će nakon ispitivanja ovdašnjih prilika vezanih za uzgoj organske hrane donijeti odluku da li će se upustiti i u tu investiciju i proizvodni proces.
O nastanku poljoprivredne zadruge ”Korijeni” i razlozima njenog nastanka direktor ove zadruge kaže:
”Na području opštine Ugljevik nema zadruge koja se bavi uzgojem, otkupom i prometom voća, pa smo radi razvoja poljoprivredne djelatnosti na malim porodičnim gazdinstvima osnovali zadrugu sa ciljem da se stvore uslovi za otkup i promet voća, a uporedo s tim da se obezbijede uslovi za uzgoj voća u okviru zadruge”, objasnio je Krstić na početku razgovora.
Zadruga ”Korijeni” oformljena je od strane pet poljoprivrednih proizvođača sa područja opštine Ugljevik koji su inače međusobno i ranije sarađivali u poljoprivredi, ali i na nekim drugim projektima, te je na temelju te saradnje na prijedlog Aleksandra Krstića oformljen tim za realizaciju ove poslovne ideje. Osim Aleksandra, tu su još četiri poljoprivredna proizvođača, bolje rečeno porodice, a to su: Ivana i Milenko Kojić, Ahmed Čolić, Nataša i Neven Rikić i Dževid Ahmetović.
”Trenutno naših pet domaćinstava su kooperanti poljoprivredne zadruge „Korijeni“, a planiramo proširenje mreže kooperanata i osnivanje otkupne stanice za otkup, skladištenje i preradu voća. Osnovna djelatnost zadruge je mješovita poljoprivredna proizvodnja, ali, pored toga, zadruga se bavi i drugim djelatnostima kao što su uslužne djelatnosti u poljoprvredi, zaštita bilja, stručne usluge u poljoprivredi, komunalne usluge, izrada turističkog mobilijara i slično”, rekao je Krstić.
U ovom momentu zadrugari iz ”Korijena” nisu u proizvodnom procesu, što ne znači da se u budućnosti i sa tim neće baviti.
”Pripreme su temeljne i podrazumijevaju sistematičan pristup izradi plana podizanja voćnih zasada. Trenutno smo u fazi pripreme za podizanje voćnih zasada šljive i kruške, te prikupljamo potrebne informacije radi izrade projekta podizanja voćnih zasada, a što podrazumijeva više elemenata kao što su pronalazak adekvatne parcele, ispitivanje zemljišta, prikupljanje ponuda za nabavku voćnih sadnica i opreme za voćanjak i drugo”, pojasnio je Krstić i dodao da je njegovim kolegama iz zadruge i njemu osnovna djelatnost uzgoj voća, ali da dugoročno planiraju da se u budućnosti krenu baviti i preradom voća, te da je to jedna od sljedećih faza razvoja njihove zadruge.
Razvoj poslovne ideje zadruge ”Korijeni” podržan je od fondacije ”Mozaik” i populacijskog fonda ”Ujedinjenih nacija u BiH (UNPF-a)” u zajednici za aktivizam i preduzetništvo lonac.pro, a uz finansijsku podršku vlade Ujedinjenog Kraljevstva kao i ”Zadružnog saveza Republike Srpske”, od kojih su dobili podršku u procesu osnivanja i početka rada zadruge.
”Takođe, podršku nam pruža i opština Ugljevik kao i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vlade Republike Srpske kroz sistem podsticajnih mjera, kao i savjetodavnu podršku u procesu rada i obavljanja poslovne djelatnosti. Podršku nam pruža i veliki privredni subjekt RiTE a.d. Ugljevik i njihov sindikat radnika, među kojima ima dosta poljoprivrednika i lokal patriota”, istakao je Krstić.
Iako je u Bosni i Hercegovini ekonomska, ali i politička situacija veoma teška i napeta, Krstić tvrdi da nikada nije razmišljao da ode iz ove zemlje.
”Bosna i Hercegovina je moja država. Iako je organizovana kroz složen sistem funkcionisanja, što je nekad usporava u procesu razvoja, smatram da ista ima budućnost ukoliko se prilika za razvoj, poslovanje, odlučivanje, rukovođenje prepusti mladim i odgovornim ljudima sa dokazanom reputacijom, kako u sektoru poljoprivrede, privrede, razvoja, tako i drugih segmenata života, a i politike, koja je nezaobilazni faktor uspješnosti funkcionisanja i egzistiranja jednog društva”, pojasnio je naš sagovornik.
Zainimljivo je reći i da su, u ovo vrijeme nacionalnih i vjerskih podjela, zadrugari iz ”Korijena” uspjeli da prevaziđu netrpeljivost koju ponajviše izazivaju političari i političke partije, te da su zajedničkim snagama, bez obzira na ime, vjeru i naciju pokrenuli jedan jako uspješan projekat.
”Mi imamo zajednički cilj, a to je razvoj poljoprivredne djelatnosti malih poljoprivrednih gazdinstava bez kojih nije moguć ukupan razvoj poljoprivrede na području jedne države, a i šireg područja Evrope, te smo u skladu s tim, vidjevši da uspješno funkcioniše naša dosadašnja saradnja, odlučili da istu proširimo, te osnujemo poljoprivrednu zadrugu „Korijeni“, koja će doprinijeti razvoju poljoprivredne djelatnosti na području opštine Ugljevik, primarno u segmentu uzgoja i prometa voća. O podjelama je nepotrebno pričati, jer je sva priča u medijskom prostoru u vezi sa podjelama najčešće motivisana sa ciljem da se skrene pažnja sa suštinskih problema. Ako ljudi žele da rada i da grade i ako su u tome procesu odgovorni prema sebi, onda si u prema saradnicima, te svaka dobra rabota daje vidljive i kvalitetne rezultate”, naglasio je Krstić na kraju razgovora.
