BiH od 1. avgusta dobija novog visokog predstavnika. To je Nijemac Kristijan Šmit.
Ovu odluku je donijelo Vijeće za implementaciju mira - PIK bez pristanka Rusije koja traži odobrenje Savjeta bezbjednosti UN-a.
U BiH nakon objavljivanja ove vijesti mogli smo čuti oprečne reakcije. Dok jedan dio političara očekuje od novog visokog predstavnika da okrene BiH naopačke, drugi nemaju prevelika očekivanja. Uz to, predstavnici vlasti iz Republike Srpske su čak donijeli stav da Šmit nije dobrodošao, odnosno da je njegov izbor nelegitiman.
A šta možemo stvarno očekivati od novog visokog predstavnika pitali smo političkog analitičara iz Beograda Dušana Janjića.
On za BUKU kaže da će odlaskom sadašnjeg visokog predstavnika Valentina Incka završiti mandat stagnacije i krize međunarodnih institucija u BiH, te otpočeti dinamičniji period.
„Prvo, Incko je bio 11 godina i to je neuobičajeno dug mandat koji je protekao ovako dugo zbog blokade rada međuarodnog mirovnog veća i institucionalnog razvlačenja od strane Rusije. On nije toliko ostao zato što je hteo da ostane ili su na to uticali bosanski političari. I to treba imati u vidu da mi prisustvujemo u njegovommandatu jednoj krizi međunarodne zajednice i međunarodnih institucija u Bosni i Hercegovini. I to je obeležilo taj mandat“, rekao je Janjić i dodao:
„Drugo, Incko je u svom mandatu lijepo govorio, sve uočavao, ali nije mogao da kontroliše sve više narastajuće etno-nacionalizme i svemoćne trojke Izetbegović, Dodik i Čović. On je bio samo posmatrač, jer nije imao podršku, prije svega Rusije, ali i nekih drugih“, kaže Janjić.
Dolazak Šmita, prema riječima našeg sagovornika nam govori da je EU zajedno sa Amerikom odlučila da preuzme stvari u svoje ruke i da neće da trpi razvlačenja Rusije.
„Čak i ta spremnost da se Šmit imenuje bez nekakvih posebnih konsultacija unutar Saveta bezbednosti, uvažavanja primedbi Rusije govori da su oni stavili tačku na to. Sve to upućuje da će od početka mandat Šmita biti obeležen time da nađe novu ulogu OHR-a koji može pri tome samo da se oslanja na EU i SAD. I to znači da svoju ulogu što više prilagodi izvornom Dejtonu, pre svega aneksima o uspostavljanu mira i odgovornosti za zločine, gdje se Incko u potpunosti povukao. Tolerisao je razne izjave, govoreći i sam da Dodik zagovara ratne ciljeve. Šmit to ne bi trebao da nasljedi i Incko bi te stvari morao da riješi“, kaže Janjić.
On navodi da će Šmit kreirati jednu jasnu politiku u saradnji sa Briselom, Berlinom i Vašingtonom.
„Ono što bi trebalo da bude njegov zadatak, a što Incko nije radio je razrješavanje odluka ustavnog suda BiH i međunarodnih arbitraža oko izbora pitanja četvrtih da budu izabrani. Tako da očekujem da će biti vrlo aktivan na promeni Izbornog zakona i naravno podsticanje BiH da radi na ipunjavanju obaveza prenma EU. Da li on to može? Može. To govori i njegova karijera. Ako ga poredimo sa Inckom on je potpuno druga priča i on je iz jedne umereno desničarske stranke i jako dobro zna kako upravljati sa ekstrmnom desnicom i koje su opasnosti od nje. To govorim jer je cijela politička scena BiH otišla u krajnje ekstremnu desnicu i to je nešto što se mora zaustaviti jer od toga do oružanih sukoba je samo jedan korak. Šmitov zadatak nije lak, ali za njega nije nemoguć“, rekao je Janjić.
On navodi da je zapad riješio da Rusiju marginalizuje
„Hoće da smanji mogućnost Rusije da pravi blokade. A vidjeli smo da Rusija ako želi može ad proizvodi velike probleme. Jedan od tih problema je ta svemoć i prijetnja secesijom“, rekao je Janjić navodeći da to što Dodik ne želi da dočeka novog Visokog predstavnika je njegov politički stav.
„Da li je to dobro za Republiku Srpsku? Nije! Da li je Doikova politika dobra po Republiku Srpsku? Nije. Opasna je! On može jednostavno da izoluje RS i rukovodstvo RS od međunarodnih institucija i da on tako ukine RS. Da je dovede do toga da međunarodna zajednica, zapadni deo, pri čemu Rusija im ne može pomoći, da se odluče da smanje sebi problem i uvedu neke druge mehanizme odlučivanja“, rekao je Janjić.
Kako objašnjava, ne treba biti naivan i vjerovati da je napamet urađeno imenovanje Šmita.
„Išlo se po predviđenoj dinamici i uz veliku pomoć Britanije. To govori da su u pozadini i razgovori Bajdena i Putina i rješavanje ukrajinske krize. I pri tome Rusija mora negdje da plati, a platiće na BiH, odnosno moraće da prestane da se meša u probleme ove zemlje i da digne ruke od političara kao što je Dodik. I kad pažljivo pročitate ton i sadržaj ruske ambasade vidite da je to to. U međunarodnim krugovima irelevantno je šta priča Dodik“, kaže Janjić koji navodi da Šmit neće ići na represiju i zabrane.
„On će poteze političara BiH učiniti javnim i izložiti ih odgovornosti i ne očekujem bonska ovlaštenja, ali očekujem da će se pokretati pitanja odgovornosti za neka pitanja koja pokreću političari, pa čak i pred međunarodnim sudovima.“
