EVROPSKI POLITIČARI SVE MLAĐI I DINAMIČNIJI, NAS NI NA MAPI: Uspješne države Evrope vode čak i tridesetogodišnjaci!

Finska je nedavno dobila novu vladu koju predvodi tridesetčetverogodišnja Sanna Marin. Ona je ujedno i najmlađa premijerka jedne evropske zemlje. Treba dodati, jedne od najbogatijih evropskih zemalja.

Elvir Padalović / 18. Februar 2020

Austrijski kancelar Sebastian Kurz rođen je 1986. godine.

Premijerka Danske je Mette Frederiksen, rođena 1977. godine, francuski premijer Edouard Philippe je 1970. godište. Prvi čovjek Vlade Luksemburga Xavier Bettel je 1973. godište, a na premijersku funkciju došao je 2013. godine - sa 40 godina starosti.

Premijer Estonije rođen je 1978. godine, a na tu funkciju došao je 2016. godine, dakle sa 38 godina starosti. Predsjednik Vlade Litve Saulius Skvernelis rođen je 1970. godine, a na premijerskoj funkciji je od 2016. godine. Tad mu je bilo 46 godina.

Prva dama islandske vlade je Katrín Jakobsdóttir, rođena 1976. godine. Premijer Irske je Leo Varadkar, rođen 1979. godine.

Marjan Šarec, predsjednik Vlade Slovenije, koji je nedavno podnio ostavku na tu poziciju, rođen je 1977. godine. Španski premijer Pedro Sánchez rođen je 1972. godine.

Ovo su samo neki od primjera mladih na najvišim političkim funkcijama širom Evrope.

Ugledni magazin Politico je 2018. godine objavio tekst "Europes youth wave" ( Talas mladih Evrope) u kojem je naveo kako je prosječna starost EU lidera ispod 50 godina. Sa novim trendovima u evropskoj politici, evropski funkcioneri biće sve mlađi, sve dinamičniji.

Za razliku od Evrope, Bosna i Hercegovina ima mnogo razloga da brine za budućnost svojih mladih. Naime, prosjek godina nedavno izabranih ministara u Savjetu ministara BiH je 56. Najstariji ministar ima 66 godina, dok je najmlađi ministar pravde BiH Josip Grubeša sa 42 godine. Čak četiri ministra u Savjetu ministara imaju više od 60 godina starosti, a samo su dva ministra mlađa od 50 godina.

Iako prosjek godina u Savjetu ministara BiH ne mora ništa značiti za položaj mladih u ovoj zemlji, generalno govori o političkoj poziciji BiH u Evropi. I generalno pokazuje nepovjerenje prema novijoj generaciji političara. Ako su evropske političke partije dale prednost mladim snagama (ne samo muškog pola), ne postoji nijedan argument da to isto ne učini i BiH. Međutim da li smo zaista spremni za to?  

"Mladi u BiH mogu dobiti prilike najčešće u privatnom sektoru. U javnom sektoru to ide malo teže, odnosno po liniji amidžinoj, stričevoj, namještenoj", kaže za BUKU novinar Slađan Tomić. 

On kaže da je BiH kao zemlja sa 14 vlada, dva entiteta, Predsjedništvom, stvorila preveliki broj autokrata - što manjih, što većih. "U takvoj klimi uglavnom raste korov, možda izraste poneki cvijet, ali teško to ide na ledini." 

"Na kraju krajeva, u BiH brojni su primjeri mladih lidera. Ministar Isak u Ze-Do Kantonu, ministarka policije BPK Nizama Rišljanin. To što imaju 23 je naočigled uspjeh. No, bitno je znati šta ih je kvalifikovalo. Isaka pušenje nargile, Rišljanin čitanje poezije. Ako se pušenjem nargile štiti okolina, a poezijom štiti zakon, pred BiH je svijetla budućnost", ironičan je Tomić.

Aldin Alić iz Instituta za razvoj mladih KULT kaže za BUKU kako je indikativno koliko stranački vrhovi imaju povjerenja u mlade, jer su samo dva ministra mlađa od 50 godina, a prosjek godina je 56.

"S druge strane vidimo da se trendovi u svijetu mijenjaju i da mladi dobijaju sve veću podršku na visokim političkim pozicijama, a kao najbolji primjer je Vlada Finske. Smatram da bi prisustvo mladih u Vijeću ministara BiH, ali i drugim značajnim političkim pozicijama moglo dati novu energiju, viziju i predanost u obavljanju posla", smatra naš sagovornik.

 

 

 

 


Buka preporuka

Politika

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.