U gradu koji je pet mjeseci godišnje prekriven snijegom, nikome ne bi bilo neobično da biciklisti ostave svoje dvotočkaše u hibernaciji tokom zime. Ali ljudi iz grada Oulu u Finskoj pravljeni su od čvršćeg materijala. Uprkos dugim, mračnim, snijegom ispunjenim zimama, lokalno stanovništvo nastavlja da pedala na posao ili do škole. Jedna od pet vožnji u ovom gradu obavlja se biciklom, a ova brojka tokom zime padne na 12%, piše Euronews.
Stanovnici ovog grada kažu da je priroda zimi još ljepša, a da se u njoj najbolje uživa vozeći se biciklom. Čak i kada je zima izuzetno hladna, stotine nezaključanih bicikala stoje na snijegu ispred škola u ovom gradu kao svjedočanstvo o njihovoj popularnosti. Jedan od ključnih razloga za to je što grad smatra biciklističku infrastrukturu i njeno održavanje tokom zimskih mjeseci prioritetom. Biciklisti znaju da će snijeg biti očišćen sa staze prije nego što ujutru krenu iz kuće, a čišćenje snijega sa biciklističkih staza važnije je od čišćenja kolovoza. To šalje važnu poruku biciklistima da su cijenjeni.
Radnici službe za održavanje puteva tokom zime voze bicikl kako bi provjerili da li su staze dobro očišćene, a digitalna mapa pokazuje uslove na putu za pješake, automobile i bicikle.Iako temperature nekada zna pasti i do -30℃, subarktička klima pruža bolje uslova od bljuzgavice I kiše sa kojom se mnogi drugi Evropljani moraju nositi tokom zime.
Od novembra do početka aprila, temperature obično ostaju ispod nule, sa prosječnim temperaturama u januaru i februaru ispod -10℃.To stvara dobre uslove, a na ulice se ne posipa sol, već se grnom skine samo gornji sloj snijega. Tanki sloj preostalog snijega se utaba i čini dobru podlogu za vožnju bicikla koja je čak ugodnija od asfalta. Površina je glatka, jer snijeg ispuni sve neravnine. Kompresovani snijeg nije klizav zbog čega većina biciklista ne koristi posebne gume zime, niti drugu posebnu opremu. Voze kakve god bicikle imaju i oblače istu odjeću koju bi inače obukli zimi.
Vidjeti ljude kako voze bicikle u zimskim uslovima je nešto što vas inspiriše. Prvi kongres na temu vožnje bicikla zimi održan je upravo u ovom gradu, a predstavnici drugih evropskih gradova kažu da kad god se njihovi stanovnici žale da je previše hladno ili vjetrovito, mogu ukazati na Oulu i reći da nije do hladnoće. Inače, evropske zemlje u kojima se najviše vozi bicikl sve se nalaze na sjeveru kontinenta, kao što su Finska, Švedska, Danska i Nizozemska.
Biciklistička mreža od preko 800km staza dio je saobraćajne infrastructure u Oulu, koja je i izgrađena prije svega imajući u vidu pješake i bicikliste.
To je rezultat urbanističkog planiranja koje je orijentisano na ljude još od kraja 60-tih kada su svijetom dominirali automobili. Grad je prvobitno naručio plan saobraćaja nalik američkim gradovima, sa širokim kolovozima i komplikovanim raskrsnicama, ali su vizionarski saobraćajni inženjeri odustali od toga i u prvi plan stavili pješake i bicikliste.
Jedinstveni su u svijetu po tome što biciklim možete stići direktno gdje god želite, dok automobilom morate koristiti zaobilazne ceste.
U drugim evropskim gradovima koji su već planski napravljeni za automobile, može biti teško pratiti primjer Oulu, ali nije nemoguće. Moraju se donijete neke teške odluke i prepraviti neke ceste . Dobar primjer za to je Pariz, gdje gradska vlast odlučno transformiše grad. Uspjeli su da udvostruče broj biciklista tokom samo jedne godine, od 2018 do 2019, uglavnom tako što su povećali mrežu biciklističkih staza za stotine kilometara.
Kada se poveća udio bicikala u saobraćaju, gužve, buka i zagađenje se smanje, a stanovništvo postane zdravije. To donosi i novčane uštede. Obračun napravljen za Helsinki pokazuje da za svaki euro koji se potropši na vožnju bicikla, grad uštedi €8. Imajući to na umu, razumljivo je zašto mnogi evropski gradovi sada aktivno promovišu vožnju bicikla kao vid prevoza za ljude svih starosnih dobi tokom cijele godine. Poželjno je da ljudi voze bicikle tokm cijele godine, jer je to odličan vid prevoza, nezavisan, mobilan i jeftin, piše Euronews.
Najpoznatiji evropski biciklistički gradovi su Amsterdam i Kopenhagen. Takođe, gradovi kao što su Beč i Helskinki spadaju među 20 najpogodnijih za vožnju bicikla.
Mnogi gradovi žele da stvore kulturu vožnje bicikla. Ako napraviti ceste za automobile, one će biti prepune automobile, ako napravite staze za bicikle, one će biti pune bicikala. Sve zavisi od toga kakav grad želite. Gradovi koji žele da izgrade kulturu vožnje bicikla tokom cijele godine mogu učiti na primjeru Oulu, jer je vožnja bicikla tokom cijele godine u ovom gradu način razmišljanja.
