Francuska ambasadorka Kler Bodoni: BiH je gostoljubiva zemlja obeshrabrenih ljudi

"Suviše često, političari manipuliraju stanovništvom kako bi izbjegli da rade na jačanju ekonomije i društva. Poigravaju se pitanjima koja postavljaju jedan narod protiv drugog, umjesto da pokušaju poboljštati život ljudi."

BUKA Intervju / 23. Mart 2016

Ambasadorka Francuske Kler Bodoni u intervjuu za BUKU govori od puitu BiH ka EU, najvećim preprekama i prpblemima naše zemlje na putu ka demokratskom i razvijenom društvu, kao i njenim utiscima o životu i ljudima u BiH.

Gospođo Bodoni, kako ocijenjujete saradnju između BiH i Francuske i u kojim poljima je ona najizraženija?

Saradnja između Francuske i BiH je bogata, posebno na dva velika područja, i to kulture i policijskoj saradnji. U području kulture, Francuska je 2014. godine iznijela veliki projekat Sarajevo Srce Evrope. Danas, ona vodi brojne inicijative vezane za frankofoniju, obnovu institucija kulture uništenih u poplavama 2014. i održivi razvoj. U svim ovim projektima, Francuska radi sa lokalnim partnerima, kao što je to ovdje Univerzitet u Banjaluci i Narodna i univerzitetska biblioteka RS. Jer tako se grade trajne veze. Također imamo jaku saradnju između policijskih službi na svim nivoima. To nam omogućava da napredujemo u borbi protiv krijumčarenja, kao i u borbi protiv terorizma i radikalizacije.

Ali kako poboljšati saradnju ove dvije zemlje na polju ekonomije, što je možda i najbitnije za stanovnike obje države?

Francuske firme su prisutne u BiH, ali tačno je da one nisu dovoljno brojne. Ovim firmama je potrebno povjerenje. A za jačanje povjerenja, potrebne su dvije stvari. Prije svega, reformska agenda. Država BiH, RS i Federacija započeli su reforme, to je prvi korak. Sada treba staviti akcenat na njihovu implementaciju u cilju poboljšanja zapošljavanja i ekonomskog ambijenta. Druga stvar je da se ubrza borbu protiv korupcije. 

Uloga Francuske u izgradnji BiH u ratnim i poratnim godinama je bila očigledna. Zašto se sve više odaje utisak da se ona smanjuje i kako Francuska može pomoći BiH i njenim građanima, da bi na kraju i mi sami mogli sebi da pomognemo i izgradimo demokratsko društvo kakvo je u Vašoj zemlji?

Francuska je uvijek tu da podrži BiH. Njena uloga je bila izuzetno važna tokom ratnih i poslijeratnih godina, i tu je cijenu platila krvlju. 86 francuskih vojnika stradalo je u službi mira. Srećom situacija nije ista kao devedesetih godina. Prisustvo Francuske je dakle drugačije. Uloga Francuske danas je da podrži BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji. Francuski predsjednik se obavezao na to 2013. godine. U tom cilju, Francuska mnogo radi sa Delegacijom EU, i također djeluje kroz evropske instrumente koji se finansiraju od strane zemalja članica. Tu se možda uloga Francuske manje vidi, ali ona je uvijek tu ! Francuska takođe želi pojačati prisustvo svoje kulture i svojih velikih ideja slobode, jednakosti i bratstva u cijeloj BiH. Jednim dijelom sam zbog toga danas u Banjaluci. Trenutno proslavljamo Dane frankofonije, odnosno francuskog jezika, ali i raznolikosti i kulturnog zajedništva. 

Kao jedna od najvećih i najznačajnijih zemalja EU, koliko Francuska može da pomogne BiH na njenom putu ka ovoj zajednici?

Francuska prije svega daje svoju političku podršku evropskoj sudbini BiH. Predsjednik Hollande se obavezao na to prije tri godine na Brdu rekavši da je budućnost svih zemalja Zapadnog Balkana je u EU.  Kako bi njena aplikacija bila kredibilna, BH naravno mora ispuniti uslove, a Francuska savjetuje i podržava državu i entitete u primjeni neophodnih mjera. 

Konkretan primjer jesu granice, jer kako bi imala otvorene granice sa EU, te granice moraju biti sigurne. Zbog toga Francuska sarađuje za svim policijskim službama BiH na suzbijanju trgovine oružjem, drogom i ljudima. Zahvaljujući ovom zajedničkom radu došlo je do nekoliko značajnih hapšenja. Da bi se ušlo u EU, potrebna je i politička volja. Francuska dakle podržava osobe koje se zaista zalažu za poboljšanje situacije u BiH, u okviru reformske agende. Npr. premijer Federacije Fadil Novalić nedavno je bio pozvan u Pariz.

Koje su, prema Vašem mišljenju, najveće prepreke za napredak BiH u evropskim integracijama?

Po mom mišljenju, najveća prepreka u BiH je nedostatak kulture kompromisa. Znate, EU je sačinjena od 28 vrlo različitih država. Ona može funkcionisati samo ako svi neprestalno čine napore da bi došlo do kompromisa. Iz tog razloga, treba prihvatiti ideju da kompromis nije poraz, već pobjeda za sve. U BiH, suviše je odgovornih ljudi koji nisu u stanju da saslušaju druge, da učine taj napor da dođe do kompromisa. Druga prepreka, su političke diverzije. Suviše često, političari manipuliraju stanovništvom kako bi izbjegli da rade na jačanju ekonomije i društva. Poigravaju se pitanjima koja postavljaju jedan narod protiv drugog, umjesto da pokušaju poboljštati život ljudi.   

Kada pogledate sa strane, vidite li političku volju u BiH da se krene naprijed, da se počne sa rješavanjem reformi koje bi omogućile bolji život građanima, i ako je čak i ima, zašto se to ne osjeti na konkretnim primjerima?

Meni je jasno da neki političari imaju tu političku volju, a drugi ne. Oni koji nemaju istinske političke volje za napredak reformi, pokušavaju ih zaobići i iskoristiti za svoje lične interese. Ova vrsta izbjegavanja nažalost događa se u svim zemljama. Ali u BiH stanje je alarmantno. Njemačko-britanska inicijativa je dala drugu šansu zemlji na njenom putu ka EU. Mora se iskoristiti ta druga šansa već sada, jer neće biti treće.

Francuska ambasada mnogo vremena posvećuje organizovanju raznih događaja u kojima građani BiH imaju priliku da upoznaju kulturu Vaše zemlje. U Sarajevu, Banjaluci i Mostaru održavaju se dani Frankofonije. Koliko je bitan ovaj događaj i šta on predstavlja.

Frankofonija predstavlja 80 zemalja, 274 miliona ljudi i univerzalne vrijednosti mira i raznolikosti. Do 2. aprila, brojni događaji će se odigrati u cijeloj BiH u vezi sa francuskim jezikom i kulturom. 

Jako sam sretna što sam povodom Dana frankofonije ponovo u Banjaluci. Brojni događaji će se odvijati 23. marta. Najprije, proslavljamo prijem Univerziteta u Banjaluci u članstvo Univerzitetske agencije za frankofoniju. Zatim, naš partner NUBRS će organizovati frankofoni diktat za djecu i odrasle (u 17 časova), i prikazaće jedan francuski film sa prevodom, (u 18 časova). 

I najzad 23. marta u 20.00 časova, restoran D.O.M. priprema izuzetan francuski meni u okviru svjetskog događaja « Okus Francuske ». Pozivam sve Banjalučane da ga probaju : ne morate govoriti francuski da biste probali našu gastronomiju!

Pored mnogobrojnih poslovnih obaveza, koliko ste za ovo vrijeme uspijeli upoznati BiH i građane ove zemlje. Kakvo je Vaše mišljenje o BiH i da li se ono promijenilo u odnosu na ono što ste zamišljali da Vas ovdje čeka?

Znate, posao mi ostavlja malo slobodnog vremena! Ali moja funkcija mi omogućava da dosta putujem po BiH i da upoznam mnogo ljudi. Mislim da se ljudi toliko ne razlikuju od jednog do drugog kraja zemlje. Velikodušni su, duhoviti, žele biti sretni tu gdje jesu, u BiH,  ali obeshrabreni su. Da bi u to vjerovali, sigurno su im potrebni pozitivni primjeri.

Otkako sam u BiH, pozitivno sam iznenađena brojnim aspektima. Otkrila sam gostoljubivu zemlju, sa bogatim istorijskim naslijeđem, koja je također i moderna. To je potvrdilo moje mišljenje da je Bosni i Hercegovini mjesto u EU. S druge strane, nisam znala da su ljudi toliko obeshrabreni uslijed nedostatka političkog i ekonomskog napretka.  Želim da Francuska zaista uspije pomoći građanima da se svi okrenu ka zajedničkoj budućnosti.

 Razgovarao Milovan Matić

 

 


Buka preporuka

Intervju

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.