Francuski predsjednik bilda mišiće: BiH jeste problem! Ne onakav kako to vidi Makron iz skučene perspektive

Glavno pitanje nisu ni Sjeverna Makedonija ni Albanija nego Bosna i Hercegovina, koja se suočava s problemom povratka džihadista"

Milovan Matić / 08. Novembar 2019

Ovo je rekao francuski predsjednik Emanuel Makron. On je u intervjuu The Economistu kazao da je Bosna i Hercegovina "tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku".


Zanimljivo je da Makron na ovaj način izdvaja BiH kao problem na rubu EU i to u vidu islamističke prijetnje, baš kao što su to neargumentovano tvrdili politički predstavnici Hrvatske, prije svega predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.  


Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina "suočava se s problemom džihadista povratnika".

 

"Uvjeren sam da, prvo, moramo reformirati svoje procedure za članstvo u Europskoj uniji jer one više ne služe svrsi. Nisu strateške. Također nisu ni političke nego previše birokratske i nepovratne, a morate biti u stanju u nekim trenucima razmotriti pitanje reverzibiliteta."

 

"Drugo, ako ste zabrinuti za ovu regiju, glavno pitanje nisu ni Sjeverna Makedonija ni Albanija nego Bosna i Hercegovina. Ona je tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i koja se suočava s problemom povratka džihadista", rekao je Macron.


Kao poseban problem naveo je i potrebu izmjena i procedura primanja novih članica u EU prije početka pregovora.

 

"Ako to uspijemo reformirati u nadolazećim mjesecima, bit ću spreman ponovno početi pregovore – ako i oni učine dodatne napore. Ne želim nijednog novog člana dok ne reformiramo samu Uniju", istaknuo je francuski predsjednik.

 

Govoreći o protivljenju Francuske da se Sjevernoj Makedoniji i Albaniji odobri početak pregovora o ulasku u EU, poručio je da se "polovica država Unije protivi tome da pregovori počnu s Albanijom".

 

"Većina se zalagala za otvaranje prema Sjevernoj Makedoniji, ali je gotovo polovica bila protiv otvaranja prema Albaniji. Fatalna greška", konstatirao je Macron.


"Realnost je da, ako se EU ne otvori Albaniji, nanijet ćemo strašnu traumu regiji. Svugdje postoje zajednice na albanskom jeziku. Ako ponizite Albaniju, trajno ćete destabilizirati regiju", dodao je.

 

Na Macronove izjave reagirao je predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, koji će u petak pozvati na razgovor francuskog veleposlanika u Sarajevu Guillaumea Roussona.

 

Komšić od njega očekuje da razjasni stavove predsjednika Macrona iznesene za The Economist.


U isto vrijeme oglasio i drugi član Predsjedništva, Milorad Dodik koji je iznio drugačije mišljenje od svog kolege navodeći da je francuski predsjednik svojom izjavom o BiH kao “tempiranoj bombi”, priznao da je ovako nakaradno ustrojena BiH opasnost za EU zbog islamskog terorizma.


– Zahvalan sam predsjedniku Makronu što je svjetskoj, ali i svojoj javnosti saopštio istinu na koju duže vremena ukazujem, kada je riječ o BiH, a zbog čega sam trpio kritike nekih iz međunarodne zajednice, kojima nije odgovarala istina o stanju u BiH. To što je saopštio Makron je odgovoran pristup rješavanju tih problema sa kojima se suočava BiH – rekao je Dodik.


I član Predsjedništva Šefik Džaferović komentarisao je danas izjavu francuskog predsjednika.


"Od 2016. godine nije zabilježen nijedan odlazak na ratišta u Siriji. Bosna i Hercegovina je poduzela mjere da taj problem riješi. Osnovni problem BiH su snage koje žele podjelu BiH i to gospodin Macron zna. I to je i krivica i međunarodne zajednice”, poručio je Džaferović.

 

Ipak, da je Makron pretjerao i da srlja iz greške u grešku tvrdi sagovornik Buka portala Davor Đenero, politički analitičar iz Zagreba. 

 

Zbog svega toga najviše će ispaštati zemlje regiona, a kako on navodi, jedini cilj francuskog predsjednika jeste da se što bolje pozicionira u EU i nametne kao prvi lider Unije. 

 

„Kad napravite jednu grešku i onda je pokušate opravdati, događa vam se da se samo još više zakopavate u živo blato. Bilo bi puno pametnije da je priznao da je pogriješio kad je riječ o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, umjesto što i dalje nastavlja antagonizirati zemlje u susjedstvu na način na koji to radi. Istina je da BiH jeste ključ konsolidacije Balkana i jeste trenutno najveći problem, ali ne na način na koji to vidi gospodin Makron iz svoje skučene i sužene parspektive. Ona jeste problem, ali taj problem nije tamo gdje to vidi Makron. Problem je u luđačkoj dejstonskoj košulji i razgradnji BiH kao jedinstvene države koju sprečavaju da profunkcionira kao normalna država. A odgovornost EU za BiH je ogromna“, rekao je Đenero.

 

On navodi da je to u proteklom razdoblju dio EU lideršipa i shvatao i otud i onaj individualni pristup BiH kroz Britansko-njemačku inicijativu. 


Kaže da bi i danas to trebao biti prioritet EU, a ne neka priča o islamističkoj opasnosti koja dolazi iz BiH. 


„Evropa ima ozbiljne probleme, ali oni se ne mogu rješavati blokadama pritupa za nove zemlje, antagioniziranjem SAD-a i relativiziranjem odnosa prema Putinovoj Rusiji. Jedini način održanja EU je insistiranje na principima na kojima je funkcionirala najbolje, a to je otvoreno tržište i demokratsko uređenje država. Na tome treba i dalje insistirati u državama susjedima EU. Sjeverna Makedonija je pokazala veliku spremnost za demokratizacijom, ali jednostavno nije adekvatno nagrađena“, rekao je Đenero.

 

Prema njegovim riječima, Makron se po nekim odrednicama vraća „degolizmu“. 

 

Jedna od vanjsko-političkih odrednica „degolizma“ je bilo shvaćanje Evrope kao jedinstvenoga prostora od Atlantika do Urala i to na neki način Makron pokušava i danas. 

„Zato otvara prostor Rusiji kada je riječ o odnosima sa EU i pokušava naći nekakvu nišu za intenzivniju komunikaciju između Unije i Rusije. Sa druge strane, kao zdravo za gotovo uzima današnje stanje u SAD-u gdje imamo administraciju koja nije sklona saradnji sa EU, ali ona ima svoj vijek trajanja i malo je vjerovatno da će ovakva situacija trajati jako dugo i pretvoriti se u nešto što je vječno. Zato ne treba otpisivati ni NATO ni saradnju Evrope i SAD-a.“ 

 

On navodi da Makron na ovaj način želi pojačati svoju poziciju i u Franscuskoj u odnosu na desnicu, zbog čega bilda mišiće na Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, ali i ostalim zemljama iz pristupnog procesa. 


„Želi i iskoristiti situaciju u kojoj je njemačka kancelarka na odlasku, a njemačka Vlada ne uspjeva generirati neku alternativu, pa on pojačava svoj uticaj unutar EU. Sve to radi da bi uvjetovao nastavak procesa proširanja ostvarenjem onoga što je on zamislio kao put konsolidacije EU sa Francuskom u povećanom značenju.“

 

On je dodao da su ovakvi postupci nedopustivi i time se samo jača onaj dio političke klase koji je antireformski. 


„Mi već imamo odgovore u pojedinim džvama koje vide mogućnost kratkoročnog profita od takvog stanja. To je priča sa „malim šengenom“. Sve to gura Balkan u jedan proces zaostajanja koji bi maksimalizirao dobiti aktuelnih političkih snaga, a s druge strane sa EU skidao bilo kakvu odgovornost za ovo stanje“, rekao je Đenero.

 

Osvrnuo se i na mogućnost okretanja zemalja regiona „na drugu stranu“ nakon lošeih i neohrabrujućih signala iz EU. Kako kaže, Unija i dalje ima monošpol na Balkanu, ali se ne smije zanemariti sve veći finansijski ulazak Kine na ove prostore.


Sa druge strane, Rusiju ne smatra kao rivala koji bi mogao parirati Evropi, posebno zbog njenog teškog ekonomskog stanja. Zato on tvrdi da ona ne može biti nikakva alternativa EU.

Đenero je govorio i o mogućnostima za zemlje iz regionu koje se otvaraju nakon što hrvatska preuzme predsjedanje EU.
„Kao predsjedavajuća Hrvatska može otvoriti samo jednu temu koja je važna za balkan, a to je pitanje proširenja. ona će to sigurno pokušati, ali tu nekog rezultata, u današnjim okolnostima neće biti. međutim, Hrvatska će pokrenuti jedno drugo pitanje koje je bitno, a to je pitanje demografskih politika unutar EU. Demografska politika EU je oslonjena na okolne zemlje iz kojih uzima radnu snagu koja joj je potrebna, što dovodi do demografske katastrofe u svim tim zemljama, pa i samoj Hrvatskoj kao rubnoj zemlji. To je pitanje koje EU, ako ne želi napraviti totalni haos na tom rubu mora riješiti u što kraćem roku.“  


 
 


Buka preporuka

Buka desk

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.