Sarajevo je jedan od 35 gradova iz 14 zemalja širom svijeta u kojima su održani protesti za mir.
Koalicija “Buđenje građana” pod sloganom “Zajedno za suverenu i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu”, proteste u Sarajevu održala je ispred zgrade OHR-a, tražeći da ih visoki predstavnik primi, ali im se on samo obratio.
Osim Sarajeva protesti su održani i u Briselu, Wašingtonu, Londonu, Ženevi, Otavi, Oslu, Rimu, Štokholmu, Geteborgu, Mančesteru, Torontu i mnogim drugim gradovima.
Nakon izlaska visokog predstavnika pred okupljenu masu, čuli su se uzvici: „Bosna, Bosna, Bosna“ , na što je Šmit odgovorio: „Ja sam na Vašoj strani, na strani Vaše zemlje.“
„Ne može biti da mi doživljavamo isto kao što smo doživjeli prije 30 godina, mi moramo gledati naprijed, moramo stvoriti mogućnost za mlade ljdue da ostanu ovdje, da žive ovdje i želim prije svega mir ovoj zemlji“, nastavio je Šmit dodajući da su potrebni društveni i politički razgovori u BiH.
On je pozvao predstavnike građana da razgovaraju, ali mi je na kraju ponuđen samo razgovor sa službenicima OHR-a što su građani odbili. Na kraju, dogovor je sastanak sa Šmitom 17. januara.
Na proteste koje je podržalo uglavnom starije stanovništvo došao je i Safet Avdić koji kaže da se u BiH više ne osjeća sigurno. Kaže i da od protesta nema ništa.
„Ne očekujemo ništa. Doš'o sam da malo protestvujem, vidim šta rade drugi u drugom entitetu pa i ja“, kazao je Avdić za BUKU.
Jasminka Fatibegović na proteste je došla jer je ovo, kako kaže za BUKU, način da pokaže da podržava građansku BiH.
„Želim da zamolim EU da djeluje i dalje, da same sankcije Dodiku i ostalima nisu dovoljne. Želim promjene, želim da se nešto uradi da ova zemlja krene naprijed“, kazala je za BUKU Fatibegović napominjući da joj je žao što na protestima nema mladih kojim poručuje da odlazak nije rješenje jer gdje god da odu BiH će biti i ostati njihova domovina.
Na proteste je došao i Adel Šabanović, žrtva srebreničkog genocida u kojem je izgubio 22 člana porodice.
„Međunarodna zajednica je bila nijema i 90-ih, vidjeli smo šta se desilo. Šute i danas“, rekao je Šabanović za BUKU.
Na protestima je bio i delegat u Domu naroda BiH Zlatko Miletić koji kaže da je došao da podrži građane, „i da kažemo predstavnicima međunarodne zajednice da moraju nešto preduzeti“, nastavio je Miletić.
Suad Đozić, jedan od organizatora, kaže da je najbitniji zahtjev sankcionisanje onih koji narušavaju ustavnopravni poredak zemlje. Ponašanje međunarodne zajednice je nazvao indolentnim, a opisao je i sastanak sa delegacijom EU.
„Kad smo bili kod njih rekli su da im je drago što razgovaraju sa građanima jer ne mogu da se dogovore sa političarima, da žele da se dogovore sa građanima, ali nakon toga se ništa nije desilo“, kazao je Đozić.
Proteste sada podržava i Krug 99, a predsjednik Kluba Adil Kulenović poziva građane da preuzmu odgovornost za stanje u kojem živimo.
„Ovi protesti su definisani kao mirovni protesti. Cilj je reći da se ne može srljati u nasilje. Građani moraju preuzeti dio odgvoornosti“, poručio je Kulenović.
Ljuti zbog neadekvatne reakcije međunarodnih aktera i zabrinuti za mir građani kažu ovo nisu posljednji protesti.
Podsjetimo,
zahtjevi prema OHR-u, PIC-u, KVINTA-I, Delegaciji EU, Evropskoj komisiji su:
· odlučne mjere UN-a, NATO saveza i Evropske unije u očuvanju mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu;
· implementacija presuda Evropskog suda za ljudska prava i obustavljanje svih pregovora koji imaju za cilj očuvanje postojećeg stanja u BiH i produbljivanje višedecenijske diskriminacije i vladavine etnokratije;
· zahtjev PIC-u da daju bezrezervnu podršku Visokom predstavniku za korištenje bonskih ovlasti u BiH, za potpunu vladavinu prava;
· da Visoki predstavnik (OHR) odmah naloži prekid blokade držanih instutucija (odnosno zaustavi primanja onih koji blokiraju);
· da Visoki predstavnik (OHR) odmah poništi sve odluke Narodne skupštine RS o tzv. povratu nadležnosti,
· da Visoki predstavnik (OHR) naloži implementaciju svih presuda Ustavnog suda BiH,
· da se osigura elektronsko glasanje (optičko skeniranje listića) na narednim izborima;
· bezuslovnu primjenu odredbi o zabrani negiranja genocida i eliminiranju efekata genocida u skladu sa UN rezolucijom 56/83
· principi zajedničkog života i demokratski standardi EU se brane u Bosni i Hercegovini (i ako bi se narušili to bi dovelo do lančane reakcije u nekim državama EU).
