<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Građani uznemireni zbog radova u rijeci Bosni i novih poplava: "Zahtjevamo hitnu reakciju nadležnih"

POPLAVE

U strahu od poplava

09. august 2021, 12:59

Grupa građana Da se ne ponovi maj 2014 godine prijavila je Vodama Srpske, vodnoj inspekciji  i Republičkom javnom tužilaštvu deponovanje materijala uz korito rijeke Bosne u Pločniku, kao i izgrađene objekte za separaciju šljunka i proizvodnju betona u neposrednoj blizini.

Navedeno deponovanje materijala i gradnja objekata zabranjeni su odredbama članova 3, 104 i 105 Zakona o vodama, jer smanjuje protok vode prilikom visokih vodostaja i utiče na ugroženost  Doboja i drugih područja od poplava.

Od Voda Srpske, vodne inspekcije i Republičkog javnog tužilaštva očekuje se da prestanu tolerisati deponovanje materijala i gradnju objekata uz korito rijeke Bosne, sankcionišu odgovorne i obezbijede uklanjanje deponovanog materijala i nezakonito izgrađenih objekata.

Iz Grupe  građana Sa se ne ponovi maj 2014.. godine su u više navrata u proteklom periodu isticali da situacija na terenu jasno ukazuje da se scenarij iz 2014. može ponoviti jer je Doboj i dalje ugrožen od poplava zbog nedovoljne visine starog i nepostojanja drugih odbrambenih nasipa, neuređenog korita rijeke Bosne i njenih pritoka, izgrađenih objekata i deponovanog materijala na vodoplavnom području, starog željezničkog mosta i odvodnje unutrašnjih voda.

Član Grupe Momir Dejanović, i višegodišnji borac protiv korupcije u Doboju i Republici Srpskoj, uvjeren je da se stanje ne može promijenti bez utvrđivanja odgovornosti za ono što se desilo 2014. godine.

Podsjeća i da je Centar za humanu politiku, čiji je predsjednik, pokušao tužbom protiv Republike Srpske, grada Doboja i Voda Srpske i krivičnom prijavom protiv odgovornih iz Voda Srpske, civilne zaštite, vodne inspekcije, gradske uprave, ministarstva  vodoprivrede i vlade da se utvrdi institucionalna odgovornost  i pojedinačna krivična odgovornost zbog nečinjenja, propusta i nesavjesnog rada zbog kojih je Doboj bio poplavljen 2014. godine, kada se utopilo 11 lica i nastala šteta od nekoliko stotina miliona KM od koje se Doboj još nije oporavio.

“Iako je prošlo šest godina, Osnovni sud u Doboju još nije zakazao ni pripremno ročište po tužbi, a dobojsko tužilaštvo još nije donijelo odluku o krivičnoj odgovornosti Obrena Petrovića i još dvije osobe. Očekujem da će biti donesena odluka o nesprovođenju ili obustavljanju istrage protiv  odgovornih za poplave, čime će dobojsko i druga tužilaštva nastaviti praksu zaštite krivično odgovornih  iz institucija vlasti”, ističe Dejanović za BUKU i podsjeća da je u  vrijeme poplava, tadašnji predsjednik RS, Milorad Dodik obećao podnijeti krivičnu prijavu protiv odgovornih, ali nije ispunio ovo, kao i mnoga druga obećanja: “Mnogo važnije je da je Milorad Dodik umjesto podnošenja krivične prijave, pokrenuo postupak utvrđivanja odgovornosti i smjene za funkcija sebe i svih onih koji su odgovorni zbog zanemarivanja funkcije zaštite od poplava.  Nemam informaciju da li su tužilaštva, policija i drugi po službenoj dužnosti pokretali postupak utvrđivanja krivične i druge odgvornosti za poplave 2014. godine, ali prema nepotpunim informacijama koje smo dobili od dobojskog tužilaštva i drugih saznanja najverovatnije to nisu učinili”.

Ono što je poduzeto od strane institucije odmah poslije poplava je izrada studije. Nju je uradio Zavod za vodoprivredu RS i u njoj su identifikovani problemi zaštite od poplava i dato više prijedloga za zaštitu od istih, koji uključuju izgradnju odbrambenih nasipa, uređenje korita rijeke Bosne i njenih pritoka, izgradnju objekata za zaštitu od unutrašnjih voda, rješavanje problema devastiranog vodoplavnog područja gradnjom objekata i deponovanjem materijala koji su zakonom zabranjeni i druge mjere. 

Tako je nakon poplava 2014. godine podignuta visina dijela odbrambenog nasipa za 1 metar, što je bila preporuka iz studije iz 1969. godine koja je ignorisana 45 godina i koja je mogla spasiti Doboj. Započeta je i regulacija potoka Liješanj i izrađen je projekat regulacije korita rijeke Bosne.  

“Ovo nabrojano je sve što je poduzeto, dok su i dalje nastavljeni gradnja i deponovanje materijala na vodoplavnom području i nekontrolisano vađenje šljunka iz rijeke Bosne, koji su bili jedan od uzroka zbog kojih je Doboj bio poplavljen 2014. godine.  Posebno zabrinjava što su gradskim i entitetskim vlastima važniji  finansiranje LED rasvjete i predizborno koruptivno asfaltiranje putića i druge aktivnosti na koje će biti potrošeno nekoliko miliona KM kreditnih sredstava od izgradnje odbrambenog nasipa, regulacije korita rijeke Bosne i drugih aktivnosti na zaštiti od poplava”, jasan je Dejanović.

Grupa građana Da se ne ponovi maj 2014, uputila je i otvoreno pismo političkim partijama i kandidatima za gradonačelnika da prije ovogodišnjih lokalnih izbora javno odgovore zabrinutim građanima šta planiraju učiniti u periodu 2020-2024. godina da se Doboj zaštiti od poplava.

Nažalost, do sada nije bilo odgovora političkih partija i kandidata na  njihovo otvoreno pismo izuzev izjave u medijima dobojskog gradonačelnika da će biti uređena korita rijeke Bosne i nekih njenih pritoka, pri čemu je navedena i vrijednost ovog projekta koja se sa ranije spominjanih 25 miliona KM povećala na 50 miliona KM: “Očigledno je da se mnogi trebaju ugraditi u ovaj projekat i na njemu napuniti svoje džepove za nekoliko miliona KM. Treba imati u vidu da se dobojski gradonačelnik ništa ne pita o rješavanju ovog i drugih problema, kao i da ne razumije da su  Vode Srpske i druge entitetske institucije prvenstveno i u najvećem dijelu nadležne za zaštitu od poplava i isključivo nadležne za finansiranje  uređenja korita rijeke Bosne i njenih pritoka i izgradnju odbrambenog nasipa”.

Podsjetimo tog 15. maja 2014. godine vodostaj rijeke Bosne bio je 7,21 metar, četiri metra iznad kote redovne odbrane od poplava. Poplavljene su kuće, stanovi, poslovni prostori, garaže, a smrtno je stradalo 11 Dobojlija, dok je materijalna šteta procijenjena na više od 173 miliona maraka.