<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Grlite se, kaže nauka

NOVA STUDIJA

Kada osoba do koje vam je stalo ima težak dan, vjerovatno ćete ih bez razmišljanja zagriliti. Nova studija tvrdi da ovaj jednostavni čin može imati veći učinak nego što ste svjesni.

23. januar 2020, 2:32


Zagrljaji mogu značajno popraviti raspoloženje i smanjiti stres nakon neugodnog iskustva, navodi se u radu objavljenom u žurnalu PLOS One. Ova gesta povećava pozitivna osjećanja i smanjuje negativna u danima kada ljudi dožive neki problem u međuljudskim odnosima, otkriva ova studija.

“Vrlo jednostavno, neposredno ponašanje — grljenje — mogao bi biti efektivan način podrške i muškarcima i ženama koji su doživjeli neki sukob u svojim vezama,” objašnjava koautor Michael Murphy, istraživač u Laboratoriji za proučavanje stresa, imuniteta i bolesti na Univerzitetu Carnegie Mellon.

U okviru ove studije, Murphy i njegove kolege telefonski su intervjuisali 404 odrasle osobe svaku veče tokom dvije sedmice. Svaku osobu su, između ostalog, pitali da li su taj dan dolazili u sukob sa ljudima i da li su od nekoga dobili zagrljaj. Takođe su rađeni i fizički, zdravstveni pregledi. 

Zagrljaji, otkriva ovo istraživanje, dovode do porasta pozitivnog raspoloženja i smanjenja negativnog. Sukobi u vezi čine upravo suprotno. 

Rezultati su bili isti bez obzira na pol, godine, rasu ili bračni status. Pozitivan uticaj zagrljaja prenosio se čak i na sljedeći dan.

Društvena podrška čini da se osjećamo bolje u stresnim situacijama, ali Murphy kaže da u ovoj oblasti ima međusobno suprotnih nalaza. S jedne strane, neke studije otkrivaju da ljudi koji od svog okruženja dobijaju ljubav i podršku bolje podnose stres, međutim, druge studije otkrivaju da kada ljudi zaista dobiju podršku od prijatelja ili članova svoje porodice, to može pogoršati stvari. Razlog tome je možda to što ljudi imaju sklonost ka kontraproduktivnom ponašanju kao što je dijeljenje savjeta kada ih niko ne traži ili uplitanje u tuđe probleme — kada žele da pomognu osobi koju vole, nenamjerno čineći da se one osjećaju nesposobnima ili kritikovanima, kaže Murphy.

Suptilniji vidovi podrške, kao što je fizički dodir ili činjenje usluge nekome, mogli bi biti bolja opcija, jer čine da se ljudi osjećaju kao da je nekome stalo do njih, da imaju nekoga ko je tu za njih, ali ko ih ne osuđuje”, kaže Murphy. 

Istraživanje sugeriše da fizički dodir može dovesti do korisnih fizioloških promjena kao što je smanjenje moždane i srčane aktivnosti povezane sa stresom i lučenje oksitocina, hormona koji popravlja raspoloženje.


Iako su rezultati preliminarni, Murphy kaže da pružaju uvjerljiv razlog da raširite ruke prema osobi koju volite a koju je nešto uznemirilo, piše magazin Time.

.