Hercegovci i Crnogorci osmislili kako privući turiste: Vraćaju iz zaborava plovidbu lađom, srednjovjekovne gradove, tvrđave, mostove…

U sve i jednoj opštini u BiH koje imaju potencijal za razvoj turizma, evidentan je nedostatak prijeko potrebne vizije i ulaganja. U Trebinju je priča drugačija.

Tatjana Čalić / 18. Juni 2018

Priroda je bila posebno naklonjena Trebinju. Rijetko ko ostane ravnodušan na ovaj jedinstveni kraški pejzaž, okolnih sedam brada, Leotar, Trebišnjicu- nekada najveću ponornicu na svijetu, nevjerovatnu klimu, sunce, vino. Vijekovima su se ovdje ukrštale i kulture, religije i tradicije istoka i zapada, i sve je to ostavilo neizbrisiv trag u kulturno-istorijskoj baštini ovog kraja.  Spomenimo samo stari grad koga su su izgradile Osmanlije u 18. vijeku i skoro netaknut Arslanagića most, koji je je jedan od najljepših u BiH, napuštenu austro-ugarsku tvrđavu Strač…

I nije samo Trebinje, već i njegova šira okolina, prepuno onoga lijepog i jedinstvenog što se može ponuditi turistima i putnicima namjernicima kako bi se ovdje zadržali duže od jednog dana.

U sve i jednoj opštini u BiH koje imaju potencijal za razvoj turizma, evidentan je nedostatak prijeko potrebne vizije i ulaganja. U Trebinju je priča drugačija, pogotovo od januara ove godine, kada je počela implementacija projekta koji  se relizuje o ovom gradu, ali i Bileći, te Nikšiću i Plužinama u Crnoj Gori. 

Na samom početku priče o ovom značajnom regionalnom projektu imena "Život na granici BiH i Crne Gore - stare staze bezvremenog nasljeđa i tradicije", otkrijmo da će isti omogućiti da rijekama Zetom i Trebišnjicom  ponovo  plove drveni čamci i lađe, nalik onima koji su nekada bili na ovim rijekama.


Stara razglednica Trebinja

Razgovor smo počeli sa Miljanom Vukovićem, koordinatorom projekta u ime Kulturnog centra „Trebinje”, ustanove koja  je i pokrenula ovu priču. 

Budući da Trebinje već duži niz godina bilježi turistički rast, kaže naš sagovornik,  proširenje turističke ponude nametnulo se samo po sebi kao neki realan okvir novog promišljanja kada je u pitanju uvezivanje kulturno-istorijske i prirodne baštine sa turizmom. Doda li se tome činjenica da se Trebinje nalazi na samo 28 kilometara od Dubrovnika, te da je još toliko kilometara na istoku i granica sa Crnom Gorom, dobije se jedan usko povezani geografski prostor koji dijeli istorijski kontinuitet koji traje vijekovima. 

Ako se za trenutak okrenete samo na Trebinje i prihvatite činjenicu da se u ovom gradu nalazi oko sedamdeset posto kulturno-istorijskog nasljeđa Republike Srpske, te da je veći broj tih lokacija, u turističkom smislu, zapostavljen i nedovoljno iskorišćen, imate veliki razlog zašto je jedan ovakav projekat bio potreban. Značaj jedne ovakve akcije je utoliko veći kada se zna da će se ona sprovoditi i u ova ostala tri grada, odnosno u BiH i Crnoj Gori, te da će ukazati na one ključne stvari koje povezuju ljude i njihovu vjekovnu zaostavštinu na ovom području i kao jedinstven paket predstavlja je budućim turistima”, istakao je koordinator projekta za naš portal. 

U sklopu projekta će biti mapirani neki od najatraktivnijih sakralnih i memorijalnih građevina- crkve sa dobro očuvanim freskama i drugim sakralnim predmetima, drvene crkve, vojne tvrđave iz perioda austrijsko-ugarskog carstva, srednjovjekovne kule i ostaci srednjovjekovnih gradova, stari mostovi, željezničke stanice iz 19. i 20. vijeka imaju posebnu turističku vrijednost.


Osman pašina džamija u Trebinju

Obzirom da je najavljeno mapiranje četrdesetak lokacija i kulturno–istorijskih spomenika, Vukovića smo zamolili da nam navede neke od njih koje imaju interesantnu priču.

Prvi je crkva svetog Klimenta u Mostaćima u Trebinju, a drugi je spomenik iz II svjetskog rata u Trebinjskom parku. 

“Kada je u pitanju pomenuta crkva, projekat se neće baviti sakralnošću tog objekta, jer se time bave drugi na druge načine. Projekat želi da turistima objasni likovnost freskopisanja unutar te crkve, način slikanja ikona, činjenicu da su te ikone radili majstori iz Dubrovnika, te druge fakte zanimljive, kako onima koji poštuju vjerski turizam, tako i backpacker-ima, avanturistima, ali i profesionalcima koji, kao turisti, dolaze u ovaj region. Drugi primjer je spomenik iz II Svjetskog rata odnosno monumentalno skulptorsko djelo Nandora Glida, vajara i profesora sa Beogradske Akademije likovnih umjetnosti, koji je radio i spomenik stradalim u koncentracionom logoru u Dahau, Njemačka. Dakle, ovdje se uopšte ne radi o tome da se projekat bavi razlozima postavljanja tog spomenika nego se bavi umjetnošču koja je univerzalna i, kako rekosmo, bezvremenska, a ne ideološka i kratkoročna. Ovu činjenicu zna vrlo malo Trebinjaca, ali i turističkih vodiča i mi to ovim projektom želimo da promijenimo i da turistima ukažemo na ovog briljatnog kipara i njegov rad u Trebinju, ali, što da ne, i u Njemačkoj. Na kraju krajeva, za izradu oba spomenika bio je raspisan međunarodni konkurs i gospodin Glid je pobijedio”, istakao je naš sagovornik.

Slične priče „pričaju“ i Carev most u Nikšiću koji je kralj Nikola otvorio davne 1894. godine i stari Rimski most na rječici Moštanici sagrađen u trećem vijeku, kola na Trebišnjici, Careva džamija u Trebinju, manastir Dobrićevo u Bileći i još njih tridesetak.


Carev most u Nikšiću

 

Za sada je poznato da će krajem avgusta ili početkom septembra ove godine biti otvoren adaptirani stari dok uz bedem Starog grada u Trebinju  i od tada će se svi zainteresovani moći provozati u jednoj od deset starih trebinjskih lađi čija će izrada takođe biti finansirana ovim projektom. U tom periodu biće operativan i web alat koji će, preko QR kodova, turistima ukazivati na mapirane lokacije i kulturno istorijske spomenike u Trebinju, Bileći, Nikšiću i Plužinama. Takođe će biti urađen i dok u Nikšiću, te napravljeno deset starih Zetskih čamaca, tako da će se i tamo svi zainteresovani moći okušati u veslanju. 

O značaju ovih plovidbi i kompletnog projekta za same lokalne zajednice  i koliko su isti prepoznali  preduzetnici,  turističke organizacije i privredni subjekti uopšte razgovarali smo sa Slavicom Striković, predstavnikom nevladine organizacije "Ženska akcija" iz Nikšića, koja je partner projekta.  

Obilazak kulturno-istorijskih objekata i lokacija, ploveći u čamcima i lađama Trebišnjicom i Zetom, je novi turistički prozvod koji će začajno dopuniti ponude za turiste koje sada imaju lokalne zajednice sa projektnog područja. Dodate li tome činjenicu da se turisti u obilasku Trebinja i Nikšića zadržavaju do dva sata te da onda odlaze u neku vinariju ili na neku drugu destinaciju projekat će zasigurno produžiti vrijeme njihovog boravka novim sadržajima i usmjeravati ih dalje prema Bileći i Plužinama i atrakcijama koje te lokalne zajednice imaju. Naravno, i prema hercegovačkim, ali i crnogorskim vinarijama, hotelijerima, vlasnicima restorana i turističkih agencija, jer sve projektne aktivnosti imaju za cilj da se turisti što duže zadrže u ove četiri lokalne zajednice kako bi svi mi, u završnici, imali koristi od turizma”, istakla je za Buku Striković, dodajući da je rano govoriti o tome, ali se nadaju da će ovaj projekat biti prepoznat i od strane malih biznisa na projektnom području. 

Projektu su veliku podršku dale i turističke organizacije koje su u potpunosti razumjele sve njegove segmente kao i značaj novih turističkih proizvoda koji će se napraviti tokom njegovog trajanja. 

Milenko Mićanović, direktor Centra za kulturu Plužine, drugi projektni i partner u Crnoj Gori sa zadovoljstvom ističe  da se u dosadašnjem radu nisu susretali  sa bilo kakvim problemima.

Naglašava da vjeruje u svjetlu budućnost projekta i otkriva  da je u planu izrada monografije kako bi "Život na granici BiH i Crne Gore- Stare staze bezvremenog nasljeđa i tradicije" bio prezentovan na adekvatan način i van granica regiona. 


Manastir Piva, Plužine

Monografija će slikom i tekstom u potpunosti obuhvatiti sve kulturno istorijske spomenike i lokacije predviđene projektom. Pored monografije biće snimljen i turistički video materijal o cijeloj prekograničnoj oblasti, a sve informacije o projektu biće dostupne na internet starnici koja je u fazi izrade, a svi objekti i lokacije, će biti obilježeni QR kodovima te će će i na taj način turisti pružiti sveobuhvatna informacija o lokaciji koju obilazi.  Zbog svega navedenog projekat ima budućnost ili, kako mi to volimo da istaknemo, ne postoji niti jedan razlog da ne bude samoodrživ odnosno da se nastavi i nakon finansiranja”, rekao je Mićanović napominjući da kroz povećanje turističkih potencijala ne treba zaboraviti i da će  životne prilike u graničnom području biti daleko bolje.

Projekat se realizuje zahvaljujući Evropskoj uniji koja je već godinama unazad prepoznaje značaj razvoja turističkog sektora u cilju povećanja konkurentnosti ekonomije Bosne i Hercegovine. Tako je putem IPA prekograničnih programa za period 2014-2020., Evropska unija podržava proširenje turističkog razvoja i van granica BiH, ka široj i regionalnoj perspektivi partnerstava i promocije. Ovim programima EU, kaže za Buku Jamila Milović-Halilović, portparolka Delegacije Evropske unije u BiH i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije, nastoji razviti kulturna i prirodna dobra u turističke resurse i proizvode kako bi granična područja bila privlačnija za posjete i život. 

"Projekti koje finansira EU će osnažiti susjedske odnose i poboljšati životne prilike u graničnom području kroz povećavanje turističkih potencijala, zaštitu prirode i promociju zapošljavanja. U konačnici, cilj je stvoriti bolje uslove za život u često zanemarenim područjima i povećati socijalnu koheziju", istakla je Milović-Halilović.

Na kraju navedimo da je Javna ustanova (JU) "Kulturni centar" Trebinje glavni aplikant i koordinator projekta, partneri iz Trebinja su Grad Trebinje i Udruženja građana "Centar za razvoj Hercegovine" i "Home", dok su projektni partneri u Crnoj Gori JU "Centar za kulturu" Plužine, "Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore” i NVO ”Ženska akcija”. 

Realizacija projekta počela je u januaru 2018. godine, a projekat traje 16 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta je 331.712,56 eura, od čega Evropska unija finansira 85 posto sredstava, odnosno 280.000 eura,  a preostali iznos kofinansiraju Grad Trebinje, JU "Kulturni centar" Trebinje i JU " "Centar za kulturu" Plužine.

 


Buka preporuka

EU/BiH

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.