Hiljadu istina o bh identitetima

<p><strong>Djelo <em>Bosna i Hercegovina/1000 istina</em> i sam gest poklanjanja rada Savjetu Evrope ustvari je jedan pokušaj da posebno mlađa populacija Bosne i Hercegovine stvori jedan novi pogled na bh identitet, ali onaj identitet koji nije 1000 puta ponovljen, iskonstruisan, te nije produkt političkih obmana, 1000 puta ponovljenih priča o ratnim istinama i o tome ko je kriv.</strong></p> <p> </p>

Maja Isović / 29. Novembar 2011

 

 

 

Banjalučki umjetnik Davor Paponja autor je djela „1000 istina“ koje govori o bh identitetima, a koje je nedavno svečano predano predstavnicima Vijeća Evrope u BiH i trajno izloženo u njihovim novim prostorijama u Sarajevu.

 

Izradu ovog djela podržalo je Veleposlanstvo Velike Britanije u BiH, a njegova izrada podstaknuta je posjetom grupe mladih bh građana koji su na dan Evrope 9. maja ove godine otišli u studijsku posjetu u Strasburu. Grupa studenata sa Pala, iz Mostara, Sarajeva i Banjaluke posjetila je instituciju Savjeta Evrope u Strazburu u sklopu projekta "Who Cares About Europe?" i tada su u navedenoj instituciji vidjeli zavidna umjetnička djela, skulpture, slike, tapiserije i slično koje su simbolično date kao poklon koji predstavlja određenu državu prilikom stupanja u Uniju zemalja članica. Nažalost, među mnogim pozitivnim aspektima uvidjeli su i taj da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja članica koja nikada nije uručila jedan takav poklon koji bi ju predstavljao kao zemlju članicu.

 

Mladi ljudi su istakli da je u početku to izazvalo jedno osjećanje sramote, jer su po ko zna koji put na prvom mjestu u negativnom smislu, ali su nakon posjete došli na ideju o stvaranju jednog takvog rada i po povratku u BiH grupa se odlučuju samostalno se pozabaviti ovim pitanjem.

 

Umjetnik Davor Paponja smišlja djelo pod nazivom „1000 istina“ koje tematizira identitet Bosne i Hercegovine, pa grupa odlučuje to djelo poslati Vijeću Europe i to umjesto države, a u ime građana.

 

Umjetničko djelo „1000 istina“ nije dospjelo u Strasbur, jer se i institucije EU i bh mladi još uvijek nadaju kako će se prazno mjesto u hodnicima glavne zgrade u Strasburu jednog dana ipak upotpuniti i službeni poklon iz Bosne i Hercegovine.

 

 

Manipulisanje identitetima

 

Davor Paponja istakao je da je djelo "Bosna i Hercegovina / 1000 istina" i sam gest poklanjanja rada Savjetu Evrope ustvari jedan pokušaj da posebno mlađa populacija Bosne i Hercegovine stvori jedan novi pogled na bh identitet, ali onaj identitet koji nije 1000 puta ponovljen, iskonstruisan, te nije produkt političkih obmana, 1000 puta ponovljenih priča o ratnim istinama i o tome ko je kriv.

 

„To je identitet koji treba da kaže da svako ima pravo na svoju istinu o prošlosti, ali da niko ne može biti vječno taoc tih istina. Moraju se stvoriti novi uslovi koji omogućuju bazične stvari kao što su posao, socijalnu zaštitu, građanska prava i sve što čini jedno civilizovano društvo. Nažalost u BiH građanski se identitet tek polako rađa, i to tokom proteklih dvadesetak godina i rijetki se sa njim poistovjećuju. Poznato nam je da se građani koji odbijaju da se izjasne kao jedan od tri konstitutivna naroda  postaje famozni 'ostali', šta god da je to“, rekao je za BUKU Paponja.

 

On je pojasnio da se kao i sa svim drugim pitanjima, tako i sa pitanjem identiteta u BiH manipuliše.

 

„Svjesni smo činjenice da je svim nacijama u BiH vrlo važan tzv. vjerski identitet, koji je većini nametnut samim rođenjem, nasilnim činom krštenja. Nasilnim, napominjem, jer osoba ne bira svoj vjerski identitet, već je on društveno nametnut. U ovom društvu bitno je da osoba od malena nauči da 'misli' i da se osjeća kao Srbin, Hrvat ili Bošnjak, samim tim pravoslavac, katolik ili musliman umjesto da misli prvenstveno kao pojedinac - građanin. Kada kažem građanin, to je samo zbog toga što živimo u građanskoj državi, pa se apropo svi možemo tako nazvati bez obzira što se vjerovatno osamdeset odsto populacije ne osjeća građaninom BiH. Takođe, svi se možemo nazvati građanima, jer većina redovno plaća enormne obaveze (takse, struju, komunalije, itd) prema 'građanskoj' državi puneći tako tzv. 'budžet' iliti privatni džep političkih elita“, pojasnio je Paponja.

 

On je istakao da sumnja da će ovo djelo dospjeti u mjesto gdje je namjenjeno.

 

„Međutim, mi smo zaista zadovoljni i ovim korakom, jer institucija Savjeta Evrope vrlo poštuje protokol i mi ne možemo da uručimo djelo koje bi predstavljalo našu državu bez državnog predstavnika, poput trenutnog ministra vanjskih poslova Svena Alkalaja sa kojim ne želimo da se upuštamo ni u kakavu saradnju. Napomenuo bih da taj rad rad i jeste zvanično u Savjetu Evrope, samo u kancelariji u Sarajevu gdje će svim posjetiocima pokazati da mladi ljudi imaju konsenzus oko mnogo stvari, za razliku od političkih zvaničnika i to je uspjeh nas“, istakao je Paponja.

 

 

Trebamo naučiti da čujemo jedni druge

 

Ovo djelo na svjedoči o situaciji u kojoj se BIH nalazi, odnosno ono nas upozorava na nedijalogu, nekomunikaciji i nerazumijevanje koje je prisutno na svim razinama društva i da se sa tim problemima moramo suočiti ukoliko mislimo da se bh treba razvijati ka boljoj zajednici. U BiH svakako ima previše problema, a upravo se problem konstruktivnog dijaloga nameće kao boljka ovog društva.

 

„U BiH se rijetko koji umjetnik bavi problemom ustrojstva ove države, a da to nije jednostrana patetična ratna tematika. Možda svi trebamo da naučimo da čujemo jedni druge, a ne u startu da svaki pokušaj otvaranja na primjer ovog problema identiteta ili bilo kakave saradnje na relaciji Republika Srpska - Federacija BiH dočekujemo sa cinizmom“, zaključio je Paponja.


Amalija Stojsavljević, istoričarka umjetnosti o radu „1000 istina“ je zapisala da ono sabira unutar sebe kako nezadovoljstvo mladog stvaraoca kulturnim prilikama i ustrojstvom države u kojoj živi, tako i esencijalnim pitanjima, koji zbog repeticije (simbolično 1000 puta ) dobijaju oblik mantre, a čiji odgovori neprestano izmiču.

 

„Jedno od  pitanja je pitanje bosanskohercegovačkog identiteta . 'Veštačkim' spajanjem tri različita narodna identiteta (Srba, Hrvata i Bošnjaka) i tri različite religijske ortodoksije (pravoslavlja, katoličanstva i islama ), prethodno u zaraćenom odnosu, nisu dati čvrsti temelji ili pozicije kako bi se pokrenula zdrava autorefleksija i konačno shvatile i prihvatile istine“, istakla je Stojsavljevićeva.

 

Ona je napomenula da suočavanje sa sobom i sa destruktivno kreiranom realnošću čini da se pojedinac permanentno oseća zbunjeno i uplašeno, dok je njegov potencijal ugušen diktatom takve realnosti, a građenje identiteta u pomenutim okolnostima naročito je teško kada se sagledaju svetski trendovi globalizacije i prevazilaženja kategorije identiteta, raspada sigurnih i utvrđenih kulturnih obrazaca, ponovnog tržišnog građenja potrošačkih mentaliteta, čiji sadržaj mišljenja kreira kulturna industrija, zapravo do raspada subjektivnosti u svom političkom i konstitucionalnom smislu.

 

„Iz pomenutog konteksta proističu preispitivanja Davora Paponje, pojedinca koji putem svog angažovanog rada želi da iskaže svu nesigurnost pozicije 'mislećeg pojedinca', umetnika, državljanina Bosne i Hercegovine, zemlje koja nastaje ili nestaje, a koja svakako ostaje zarobljena u cliché-ima Jugoslavije u malom i Jugoslavije kao Bosne i Hercegovine u velikom i otuda 'ponuđenih' slika povesti“, objašnjava istoričarka umjetnosti.

 

Osam mladih ljudi je pokazalo da je u ovoj zemlji moguća saradnja i dijalog koji mogu dovesti do nečeg dobrog i plemenitog za zajednicu u cjelini. Ukoliko bi se političari bar malo ugledali na nih možda bi uvidjeli da uski lični interesi nisu toliko bitni za državu koja zbog njihovog neodgovornog ponašanja tone sve dublje u probleme.

 

 

 


Buka preporuka

Tema

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.