Građani Federacije BiH u penziju će i narednih godina ići sa 65 godina, iako se špekuliše da bi ta granica mogla biti pomjerena na 67 godina.
Kako poručuju iz federalnog ministra rada i socijalne politike trenutno se radi na određenim izmjenama zakona, ali parametri vezano za starosnu granicu se neće mijenjati makar narednih desetak godina.
Ipak ekomomisti kažu da su rađene studije o pomjeranju dobne granice koje nisu javno dostupne.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar kaže i kako ga ne bi iznenadilo da se u dogledno vrijeme dobna granica podigne i na 70 godina, a iskustvo ga naučilo da čim se nešto spominje u javnosti, o tome se ozbiljno razmišlja. Podjeća da smo slično imali i sa temom „akciza na gorivo i zamah u cestogradnji“ što se dešavalo prije tačno četiri godine.
A zašto je pomjeranje granice tako primamljivo donosiocima odluka, razlog je jednostavan, kaže, starijih je sve više, mladih je sve manje.
“Agencija za statistiku BiH je objavila prije par godina da je broj radnika starijih od 50 godina oko 42% svih zaposlenih radnika, ili na svakih pet radnika, dva su starija od 50 godina. To vam znači da će minimalno 300.000 radnika u narednih 10 – 15 godina biti dio penzionog sistema. Koliko će mladih u istom periodu otići iz države”, pita se Hadžić.
U Republici Srpskoj u 2018. godini počinje uvećavanje starosnih granica za ostvarivanje prava na penziju, da bi se već 2019. godine žene izjednačile sa muškarcima i sa 15 godina radnog staža u starosnu penziju idu sa 65 godina.
Rokovi će biti produžavani svake godine, završno sa 2025. kada će i žene i muškarci sa četiri decenije radnog staža u penziju odlaziti u 61. godini života. Žene koje na kraju ovog ciklusa odluče da pravo na penziju aktiviraju sa tri i po decenije radnog staža, moraće čekati 58. rođendan.
REGION
Pravo na starosnu penziju u Hrvatskoj stiče osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina penzionog staža. U prelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu penziju s nižom starosnom dobi.
Od 2021. važe nova rigoroznija pravila za penzionisanje žena u Srbiji. Tako će biti sve do 2032. kada će žene moći da idu u penziju sa 65 godina starosti, što je dve godine kasnije nego danas, dok se uslovi za penzionisanje, muškaraca, barem za sada, nisu mijenjali i ostala je granica od 65 godina starosti.
Osiguranik u Crnoj Gori stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 67 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža.
U Sloveniji je starosna granica za oba pola 65 godina. Međutim u penziju mogu i mlađi penzioni osiguranici uz uslov da imaju 40 godina radnog staža, ali ne prije 60. godine života.
STANJE U EVROPI
Mlađe generacije u Evropi mogle bi da rade do svoje 70. godine života imajući u vidu da većina evropskih zemalja razmatra povećanje starosne granice za penzionisanje u narednoj deceniji, pokazala je studija koju prenosi Juronjuz.
Istraživanje finskog Centra za penzije pokazalo je da više država u Evropi prilagođava starosnu granicu za penziju na osnovu očekivanog životnog vijeka, a ne na osnovu zarade ili doprinosa, a riječ je o zemljama u kojima je duži životni vijek, a uslovi rada znatno povoljniji.
Pored Finske, ovaj mehanizam je dostupan na Kipru, u Danskoj, Estoniji, Grčkoj, Italiji, Holandiji, Portugalu i Slovačkoj. U glavnom dijelu, promjene u penzionim dobima trebalo bi da budu uvedene između 2020. i 2030.
U većini zemalja članica EU, prema finskom Centru za penzije, starosna granica za odlazak u penziju je 65 godina.
Španija, Njemačka i Francuska su povećale granice sa 65 na 67, dok Britanija i Irska imaju za cilj 68 godina kao starosnu granica za odlazak u penziju.
U nekim zemljama starosna dob za penzionisanje je različita za muškarce i žene, s tim da žene imaju nižu starosnu granicu.
Starosna granica za odlazak u penziju je fleksibilna u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj što znači da osoba može da se penzioniše u određenom starosnom rasponu.
