Ide Mile evropskom prugom!?

<p>Ako rukovodstvo RS ne daje jasan znak da razumije princip po kojem EU funkcioniše, onda vlada ne vodi RS i BiH prema evropskim integracijama.</p>

Elvir Padalović / 11. Februar 2011



“Mi nećemo da budemo eksperiment. Uzalud im nada da ćemo im ikad više išta vjerovati. Naravno da su veliki! Naravno da su jaki! Naravno da bez njih ne mogu da se urade mnoge stvari. Ali, postoji i neko dostojanstvo. Već sada je jasno da će biti mnogo problema, jer nisu navikli na ljude sa stavom. Priznajem da sam čak i ja jedno vrijeme bio zaluđen tom pričom o brzim eurointegracijama. Od te pozicije postao sam klasični euroskeptik.”

Ovim je riječima svoj evropski put opisao novoizabrani Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, u svom prvom predsjedničkom intervjuu za beogradske “Večernje novosti”.

Uoči svoje posjete kancelarki Merkel, u okviru još jedne runde pregovora o konstituisanju vlasti u BiH, iz srca Srbije, iz Beograda, svojim je fanovima predsjednik Dodik poručio kako je Republika Srpska spremna za evropske integracije “ali samo da ojačamo našu autonomiju i stabilnost Republike Srpske, a ne da ih izgubimo”.

”Ako je smanjenje naših nadležnosti put u Evropu, onda taj put nije za nas prihvatljiv", rekao je Dodik tom prilikom.

Sličnu izjavu Dodik je dao i medijima iz RS, rekavši da vlasti RS žele da pronađu model u okviru kojeg će jačati RS i graditi put ka Evropi.

“Srpska je spremna da radi na pitanjima koja se tiču evropskih integracija BiH, ali da taj proces ne smije biti iskorišćen za centralizaciju zemlje i slabljenje nadležnosti entiteta.”

Florian Bieber, profesor jugistočnih studija na Univerzitetu u Grazu za naš portal kaže kako su izjave Milorada Dodika u vezi sa jačanjem Republike Srpske u kontekstu EU integracija “potpuno pogrešne”.

”Cilj EU integracija je saradnja i podjela vlasti. Ako predsjednik Dodik želi da se pridruži EU samo da bi ojačao RS, to neće biti moguće. RS mora raditi u okviru BiH kako bi bila dio EU, i tokom pristupanja i nakon toga. Postoje različiti načini na koje se ovaj balans može dogovoriti unutar BiH, kao što postoje različiti balansi nadležnosti u sadašnjim članicama, kao što su Njemačka, Belgija ili Francuska. EU neće nametati jedan način organizovanja ovog odnosa, ali da bi BiH pristupila EU, mora biti efikasna i sposobna da govori jednim glasom”, kaže Bieber za BUKU.

Suština problema i strahova političara iz Republike Srpske, pa i predsjednika Dodika, leži u famoznoj “evropskoj klauzuli” koju je, pored zahtjeva za formiranjem vlasti i promjenom ustava u smislu presude Suda u Strazburu u predmetu “Finci – Sejdić”, ponudila njemačka diplomatija. Radi se o tome da se ubrza evropski put Bosne i Hercegovine kroz stvaranje posebnih mehanizama kada su u pitanju zakoni koji se tiču upravo evropskih integracija te načina izglasavanja istih.

Političari u RS izražavaju skepsu prema uvođenju »evropske klauzule« te kažu kako strahuju da bi to moglo voditi ka neželjenoj centralizaciji BiH. Zato je Predsjednik RS Dodik najavio da će “RS u sljedećih nekoliko sedmica predložiti vlastiti sporazum o obavezama svih nivoa vlasti u vezi sa evropskim integracijama BiH.

Političari iz Republike Srpske se boje da će “evropski zakoni” ukinuti entitetsko glasanje, što će samim tim oslabiti poziciju Republike Srpske, dok političari iz Federacije, odnosno stranke sa “bošnjačkim predznakom”, pozdravljaju ovu inicijativu njemačkih diplomata, kao i evropsku klauzulu.  

Prema nekim informacijama, postoji više opcija šta bi “evropska klauzula” mogla podrazumijevati, a najizvjesnija je ona po kojoj se tvrdi da zakoni, koji u proceduru budu upućivani pod oznakom "E" (što znači da se radi o evropskim zakonima u procesu integracija), ne bi prolazili amandmansku fazu, već bi bili upućivani po hitnom postupku, ali sa mogućnošću entitetskog veta.

Druga opcija je da Berlin u ponudi ustavnih promjena proširi ovaj paket, pa da zakoni sa oznakom "E", osim što bi zaobilazili amandmansku i komisijsku fazu, prolaze u Parlamentu BiH bez mogućnosti entitetskog glasanja.

U tekstu lista Frankfurter Allgemeine Zeitung pod nazivom “Merkel im bosnischen Schlamassel” ( “Merkelova u bosanskom neredu”) se govori kako je oduvijek bio cilj evropskih sila da u etnički podijeljenoj BiH pronađu mehanizam po kojem se neće dogoditi da Bošnjaci, Srbi i Hrvati jedni druge blokiraju kao dosad. Kako se u tekstu navodi “ svaki zakon da bi bio usvojen mora pronaći većinu unutar svake od tri etničke grupe i kad god dva naroda Zakonu kažu DA, treći većinom kaže NE”.

O suštini Merkelove diplomatsko-političke “ofanzive” govorio je, nakon posjete Berlinu, i lider SDA Sulejman Tihić. On je pojasnio kako Njemačka od Bosne i Hercegovine očekuje da uvede tzv. evropsku klauzulu. O tome da li će evropska klauzula ukinuti tzv. entitetsko glasanje, lider SDA je kazao slijedeće:

“Moguće je da to neko i tako tumači, ali u njihovom prijedlogu to znači jedan ugrađeni instrument i mogućnost da se ti nesporazumi koji postoje u pogledu tih evropskih zakona mogu riješiti. Postoje neke varijante u okviru domaćih institucija, a imaju i neke varijante za učešće nekih drugih institucija. Ali oni još na neki način ispipavaju šta bi bilo prihvatljivo."

Iz odgovora predsjednika SDA nije posve jasno kako treba tumačiti ovu klauzulu.

Nakon gostovanja njihovog predsjednika u Berlinu, HDZ BiH se oglasio šturim diplomatskim saopštenjem u kojem se navodi kako je “potvrđena spremnost Savezne Republike Njemačke da u okviru zajedničke politike EU pomogne BiH na evropskom putu, a njemačka kancelarka Angela Merkel je istaknula snažnu potporu BiH na njezinom putu u euroatlantske integracije”. U njemu sa dalje navodi da je tokom razgovora Merkelove i Čovića zaključeno kako je neophodno da BiH “funkcioniše učinkovitije kao država i da brže ispunjava uslove za punopravno članstvo u Evropskoj uniji i NATO”.

Da li učinkovitija država znači centralizovaniji način odlučivanja, odnosno ukidanje entitetskog glasanja te primjenu evropske klauzule, nije pojašnjeno.

Jedinstven i pomalo iznenađujući stav u vezi sa njemačkom diplomatskom aktivnošću izrekao je bivši ministar vanjskih posova BiH i lider PDP-a Mladen Ivanić.Gostujući u programu Alternativne televizije, rekao je kako se nada da će “berlinski paket predloženih reformi propasti upravo zbog evropske klauzule koja po njemu znači ukidanje entitetskog glasanja”.

Najagresivniji u odbijanju “evropske klauzule” je naravno Dodikov SNSD.  

Tako je izvršni sekretar ove stranke Rajko Vasić ocijenio kako je jedan od “početnih instrumenata za stvaranje preduslova centralizacije i unitarizacije BiH evropska klauzula, koja bi omogućila usvajanje integracionih propisa mimo ustavnog i pravnog poretka u BiH i Republici Srpskoj".

"Jasno je da se putem evropskih integracija može ići bez poništavanja unutrašnjih odnosa u BiH, te da se pri tome mora primijeniti formula saglasnosti strana u BiH o svakom potezu ka evropskim integracijama. A jedna od tih strana je RS i to treba da bude jasno svim hroničnim unitaristima", naglasio je Vasić.

Ono što je Vasić takođe kazao jeste “da je zanimljivo da evropsku klauzulu niko od evropskih ili briselskih faktora ne pominje, a da ju je na prvo mjesto svoje Platforme stavio SDP BiH i da na njoj insistira lider SDA Sulejman Tihić, po povratku sa berlinskih razgovora”.

Pa ipak se “evropska klauzula” provlači kroz razne bilateralne sastanke na nivou evropskih i BH zvaničnika. Tako je nadavno ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj u razgovoru sa državnim sekretarom za vanjske poslove Italije Alfredom Mantikom ocijenio da je "neophodno uvesti evropsku klauzulu", što znači da entitetsko glasanje ne treba primjenjivati na odluke Parlamentarne skupštine BiH koje se tiču pitanja u vezi sa evropskim putem BiH.

Prema Bieberovom mišljenju, “strah od evropske klauzule je iracionalan i zloupotrebljava se zbog populizma”. EU integracije ne znače da će se RS ukinuti, smatra Bieber.

”EU integracije će značiti da će RS zadržati svoje sadašnje nadležnosti u nekim poljima, a u drugima će ih izgubiti- kao i sama BiH. Ne postoji stav u EU da se podrži centralizacija BiH kroz evropsku klauzulu i postoji veliki proj mehanizama zaštite u ustavu da se osigura da RS neće biti marginalizovana.”

Međutim, čini se da je problem što EU integracije podrazumijevaju podjelu vlasti i pristajanje na to da određene nadležnosti preuzima Brisel, odnosno EU.

”To znači da će svaka zemlja članica i poddržavne jedinice, kao što su Länder u Njemačkoj ili entiteti u BiH, imati manje formalnih nadležnosti nego ranije. Nesporazum u BiH u ovom trenutku je da je to manje pitanje balansa nadležnosti ili ovlasti između centra i entiteta, ali i između institucija u BiH i na nivou EU. Ako rukovodstvo RS nije spremno da ostane bez nekih ovlasti, mora shvatiti da je to nekompatibilno sa evropskim integracijama. Flanders u Belgiji, ili država Njemačka ne mogu donositi autonomne zakone u mnogim oblastima, ali moraju implementirati odluke koje donese EU i koordinisati svoje zakone sa drugim članicama.” kaže Bieber.

“Ako rukovodstvo RS ne daje jasan znak da razumije ovaj princip po kojem EU funkcioniše, bojim se da vlada ne vodi RS i BiH prema evropskim integracijama”, zaključuje Florian Bieber.

Zanimljivo će biti pratiti Dodikovu posjetu njemačkoj kancelarki Merkel, ali ono što svakako ne treba očekivati jeste skoro rješenje problema koji se tiču konstituisanja vlasti u BiH, a samim tim i teme evropskih integracija o kojima se u BiH, opterećenoj posve drugačijim problemima, najmanje govori. Za nadati se da se neće obistiniti tvrdnja Mladena Ivanića koji je kazao kako ne očekuje novu vlast najmanje do aprila, a možda i ljeta. A onda ljetni raspusti i parlamentarne stanke. Do nove sjednice Parlamenta, u septembru, do viđenja. Tad će možda doći na red i evropske integracije. Ako i tad.

 


Buka preporuka

Politika

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.