Na sastanku koji je upriličen u Gradskoj upravi, poručeno je da su istog mišljenja, te da stopiranjem gradnje najvećeg parka, sa svim pratećim sadržajima, Banja Luka gubi epitet „zelenog grada“.
Ognjen Šukalo, docent na Arhitektnsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci navodi da je gradu ovakavo mjesto potrebno iz više razloga.
-Prilikom izrade urbanističkog plana, analize su utvrdile da u Banjoj Luci raspolažemo sa 6 metara kvadratnih uređenih zelenih površina – na jednog stanovnika. Plan je da se ide ka 15 metara kvadratnih. Sa druge strane, evropski standard kojem težimo je da na jednog stanovnika bude između od 22 do 25 metara kvadratnih uređenih zelenih površina. Objektivno gledano, mi imamo veoma malo zelenih površina u gradu. Takvi parametri nam oduzimaju pravo da sebe nazivamo „zelenim gradom“ – ističe docent Šukalo.
Dodaje kako nisu samo parkovi ti koji su neophodni našem gradu – potrebno je i mnogo manjih, zelenih površina i to na različitim lokacijama.
-Ono malo imovine što Grad ima mora isključivo da koristi za javnu dobrobit u javnom prostoru – poručuje Ognjen Šukalo.
Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu kaže kako bi se u Banjoj Luci trebalo pričati više o nekim drugim razvojnim momentima, a ne osporavati gradnju parka.
-Razočaran sam što je jedna ovakva tema postala tako ogromna. Žao mi je što Regulacioni plan nije usvojen, pa da se započne sa izgradnjom parka. Prema zelenim površinama, prema prostoru koji treba da ostane građanima, treba da se ponašamo na domaćinski način – poručuje Dakić.
Dodaje kakvo se kvalitet zelenog prostora, gdje je plan da se izgradi najveći park u Banjoj Luci, ne može da se sagledava samo sa aspekta kako da se proda nekom građevincu, nego koliko bez te zelene površine će kvalitet života na ovim prostorima biti lošiji.
-Ne treba svugdje da gradimo zgrade. Podržavamo odbranu ove zelene površine od investitora, koji sve površine u gradu gledjau kao profit – zaključuje Dakić.
Grad Banja Luka već mjesecima trpi različite političke blokade, navodi savjetnica gradonačelnika za društvene djelatnosti Milada Šukalo. Ipak, kako kaže, posebno je sramotna činjenica da je blokirana i gradnja najvećeg gradskog parka u Banjoj Luci.
-Ovo je jedan od projekata koji je od strane javnosti izuzetno prihvaćen, mogu reći bolje od mnogih aktivnosti koje je Grad u proteklom periodu najavio i krenuo u realizaciju istih. Nekoliko hiljada naših sugrađana učestvovalo jeu anketi koju smo sproveli, a sve kako bi željeli da čujemo njihove stavove, da čujemo šta treba da se nalazi u parku i kako on treba da izgleda – kazala je savjetnica gradonačelnika.
Milada Šukalo dodaje kako argumenti protiv izgradnje novog gradskog parka nisu nimalo snažni. Nijedan od njih ne objašnjava zašto gradnja mora biti obustavljena.
-Neki od argumenata, koje smo imali priliku da čujemo su: „Imaćemo više komaraca“, „Šta će nam park kad imamo već jedan?“, „Šta će nam najduža klupa za Ginisa, kako ćemo preskakti preko nje?“ i slično. Time nas nisu uvjerili da jedna ovakav park ne treba da gradimo“, navodi ona.
Poručuje kako je Strategijom razvoja Grada Banje Luke do 2027. godine jasno definisan terći strateški cilj, a to je onaj koji se zalaže za tzv. „Green city“.
-Dakle, Strategija razvoja Grada jasno navodi da je ovo jedno od opredjeljenja. To je nešto što treba da poznaju svi odbornici u Skupštini grada – kazala ja Šukalo.
Želja gradskih vlasti je da Banja Luka, baš kao i mnogobrojni veliki Evropski gradovi, ima svoju zelenu oazu koja će da pruži mnogobrojne sadržaje potrebne našim sugrđanima.
Podsjetimo da je Komisija za prostorno uređenje, zaštitu okoline, kulturnog i prirodnog nasljeđa Skupštine Grada Banjaluka oborila prijedlog izmjena regulacionog plana kojim se predviđala izgradnja novog parka u Banjaluci.
Takva odluka je onemogućila da se taj regulacioni plan nađe na skupštinskom zasjedanju zakazanom za 21. septembar i da počnu konkretni radovi na izgradnji najvećeg gradskog parka sa jezerom u Banjaluci.
Dragan Kabić, koordinator programa Transport Centara za životnu sredinu rekao je da je politički diskurs generalno, pa samim time i u Banjaluci, odvojen i odrođen od građanskog.
“Nikada nije postojala tradicija građanske participacije, pogotovo u donošenju prostorno-planske dokumentacije, ali je postojala neka navika iz prijeratnog sistema da struka neće pogriješiti previše, a da će se pitati mnogo više. Trenutna situacija jeste takva da je struka ućutkana, građani nezainteresovani i ne znaju šta se zbiva do trenutka nicanja nečega što blokira sunce, a političke strukture trguju prostorom sa investitorskim strukturama u dobro uigranoj shemi. Sve to još biva po potrebi podržano dodatnim građevinskim dozvolama Ministarstva za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, jer,zgrade su od nacionalnog interesa, te aminovano saglasnostima Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske”, rekao je Kabić za BUKU i dodaje da to nije kraj apsurda, već pojedini neimari bivaju čak nazivani zadužbinarima od strane predstavnika Srpske pravoslavne crkve.
U Banjaluci imamo mnoga nova naselja u kojima skoro da nema ni malo zelenila, igrališta za djecu su izgrađena na betonu. Svjedočimo izgradnji velikih zgrada u samom centru grada, ali i u okolnim naseljima koje niko od skupštinske većina ne odbija, međutim skupštinskoj većini u betonizaciji grada smeta jedan novi park.
