Bolje je nastaviti održavanje nastave kako je predviđeno nastavnim planom i programom.
Poznati sarajevski ljekar, infektolog, Bakir Nakaš za BUKU govori o uzrocima povećanja broja oboljelih, projekciji rasta novoinficiranih, te kako smo došli da toga da pravimo izolatorije u zgradama obrazovnih institucija. Kaže kako nakon izbora možemo očekivati rast broja oboljelih, pa možemo očekivati kalstere „glasanje“. S druge strane, vlasti zatvaraju škole, iako nema opasnosti za djecu. Ističe i problem političkog imenovanja direktora zdravstvenih ustanova koje naziva poslušnicima. Kaže da će nas ti poslušni dovesti do situacije da će se i ono što je vrijedilo i što smo u ratu i nakon rata uspostavili vrlo brzo istopiti i imaćemo poslušnike na mjestu direktora, a sistem će propasti.
BUKA: U Bosni i Hercegovini imamo sve veći broj infekcija COVID-om? Zašto? Ostali smo nekako uskraćeni za odgovor na ovo pitanje.
To je definitivno ono o čemu smo mi govorili - drugi, neko bi rekao treći val. Previdjeli smo da ćemo ljetos imati određeni porast zaraženih, ali situacija je takva da ulazimo u treći val. Ovo nije samo situacija u BiH, već i u regionu i u Evropi. Ovo je odgovor virusa na vrijeme i na odnos prema onima koji su osjetljivi na njegovu pojavu. U narednom periodu ćemo imati sve veći broj inficiranih, dok ne dostignemo određeni maksimum kada će se to zaustaviti na jednoj razini, a onda postepeno smanjivati.
BUKA: Kažete da možemo očekivati rast broja inficiranih, koja je Vaša projekcija tog trenda i do kada ćemo imati brojeve 1000+ zaraženih dnevno? Kada možemo očekivati veće promjene?
To je danas teško reći, ne može vam reći ni virusolog, ni epidemiolog. Sve zavisi od provođenja mjera koje su nam zacrtane. Ako se mjere budu radikalno provodile i odgovornost građana bude na većem nivou, možemo očekivati da se broj zaustavi na sadašnjem ili eventualno smanjenje broja novooboljelih, ali ako se nastavimo ponašati kao što smo se ponašali do danas, broj će rasti.
Sada imamo izbore, predizborne aktivnosti, svjedočili smo da je u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori bio nagli skok nakon izbora. Možemo očekivati i zbog izbora, vremenskih prilika i nepoštivanja mjera da ćemo vrlo skoro prelaziti 2.000 inficiranih dnevno, što će za zdravstveni sistem biti veliko opterećenje.
BUKA: Mogu li biračka mjesta biti novi klasteri? Može li tu doći do širenja zaraze?
Sigurno. Vidite, znate šta još mogu biti klasteri, klasteri mogu biti i redovi ispred domova zdravlja i bolnica ako se ne bude poštovala distanca od dva metra. Ja nigdje nisam vidio tu distancu, sreća građani nose maske. Što se tiče biračkih mjesta, i redova u kojima građani čekaju glasanje, sigurno se neće poštivati mjere. Tako da možemo očekivati klaster glasanje, klaster biračko mjesto.
BUKA: Direktorica KCUS-a kaže da nam prijeti kolaps zdravstva? Je li to istina i kako je moguće da nedostaju bolnički kapaciteti, a prije COVID-19 smo čuli kako Federacija ima hiljade bolničkih kreveta?
Kada uzmemo standarde, onda možemo prema tim standardima govoriti da li je zdravstveni sistem dostatan kada se tiče prostora, pa samim tim i kadrova. Ono što je problem u BiH i preporuka Svjetske banke i Svjetske zdravstvene organizacije prije pandemije je da se smanje bolnički kapaciteti zbog promjene pristupa liječenju od kuće i u uvjetima gdje treba imati priliku da budete uz porodicu. Trend u svijetu je da se smanji broj postelja. Nažalost, u ovakvim situacijama, to ne može biti trend, mora biti porast postelja. Ono što je najgore možemo mi imati i krevete, i resporatore, ali bitniji su timovi. Timovi koji su osposobljeni za pružanje zdravstvenih usluga ovog nivoa, a to je intenzivna terapija. Oskudni smo s tim kadrovima. Možda veći centri poput Sarajeva, Tuzle, Mostara, Zenice imaju te timove, ali centri u manjim kantonima gdje je manje timova, nemaju tu priliku da imaju dovoljno kadrova.
BUKA: Kada smo kod terapije, prati li BiH trendove u svijetu i kako se boriti protiv nadriljekarstva na društvenim mrežama?
Bitno je da pratimo trendove medicine zasnovane na dokazima. Ne možemo primjenjivati svaku terapiju ili svaki pristup liječenja koje je neko pokušao jer su mnogi pristupi u eksperimentalnoj fazi liječenja. Moramo izbjegavati trend društvenih mreža da ljudi vrlo slobodno i otvoreno daju preporuke u rangu ljekara, sa toliko hrabrosti o vrsti lijekova koje se uzimaju da je to zabrinjavajuće. Ako narod bude pratio te preporuke, a nemajući u vidu sve ono što ljekar i farmaceut u preporukama predloži znaju eventualne komplikacije, može izazvati komplikacije, pa i smrt.
BUKA: Govori se o online nastavi, trebaju li se zatvarati škole?
Vidjeli smo da djeca i školska djeca nisu rizična grupa na tom nivou da ih treba zatvarati u izolatorije i kućni pritvor i pružati im online nastavu.
Obrazovni sistem da je moguće raditi putem online nastave, takvi bi bili i nastavni programi. Naši nastavni programi su takvi da oni podrazumijevaju boravak djece u školi, u razredima i podrazumijevaju direktnu komunikaciju, razmjenu mišljenja i aktivni rad. Iz tog razloga smatram da je negativno usmjerenje ukoliko djecu definišemo i usmjeravamo prema online nastavi. Da li ćemo ako djeca nastave odlaziti u školu imati zaraženu djecu i nastavnike, postoji mogućnost da dođe do porasta, ali to sigurno nije na nivou da to moramo odmah zatvarati.
Dobri su primjeri u BiH, određeni kantoni su izvršili istraživanja i utvrdili da prokuženost školske djece s novim virusom nije veća od prokuženosti cjelokupnog stanovništva, čak je i manja. Iz tog razloga smatram da je štetno po obrazovni sistem pristupati nekontrolisanom uspostavljanju online nastave. Bolje je nastaviti održavanje nastave kako je predviđeno nastavnim planom i programom.
BUKA: Doktor Dragan Stevanović kaže da smo prije 100 godina za direktore bolnica birali najbolje. Danas nije tako?
Mi smo u periodu kada je bila socijalistička vlast i taj samoupravni sistem i radnički savjeti imali priče da se tu biraju podobni i imenuju oni koji su ljubitelji vlasti. Definitivno su ti ljudi imali znanja, a i ako nisu imali ta znanja onda su se posvetili tom pitanju. Danas direktori moraju biti vezani za menadžment, pratiti timove i usmjeravati timski rad i biti oni koji će to voditi, a ne oni koji će sa strane posmatrati kako se to dešava. Danas je prisutna situacija da se za direktore biraju ljudi koji su istovremeno liječnici, čak i hirurzi, koji su opterećeni radom u operacionim salama i onda prepuštaju vođenje takvih poslova ljudima koji nisu usmjereni u tom pravcu. I Dragan Stevanović i ja smatramo da je ranije bio daleko pravilniji odnos prema imenovanju nego što je danas. Plus priča koja me uvijek iritira je kojoj stranci je pripalo neko mjesto. I prema toj pripadnosti, onda se biraju oni koji su poslušni, a ne koji su sposobni. Ti poslušni će nas dovesti do situacije da će i ono što je vrijedilo i što smo u ratu i nakon rata uspostavili vrlo brzo se istopiti i imaćemo poslušnike na mjestu direktora, a sistem će propasti.
BUKA: Iz Opće bolnice kažu da se nijedan bolesnik ne smije liječiti van bolnica. Otkud uopšte ideja da se pacijenti inficiranei COVID-19 liječe van bolnice?
Ta ideja je vezana za rast novozaraženih. Definitivno, svjedočili smo i u zemljama EU da su ljudi smještani u prostore izvan bolnica, kada su svi bolnički kapaciteti popunjeni. Ova konstatacija iz Opće bolnice se vjerovatno odnosni na to da, ako imamo prazne postelje, van pameti je da liječimo ljude van bolničkih uslova. Ako su prostori okupirani i začepljeni, normalno je da ćemo koristiti i vanbolničke kapacitete, ali za lakše slučajeve. Teži slučajevi zahtijevaju bolničko liječenje, pacijenti kojima treba intenzivna njega trebaju bolničko liječenje.
BUKA: Kanton Sarajevo nema ministra zdravlja, koliko to uopšte utiče na borbu protiv COVID-19?
To je vrlo porazno i to je odnos aktuelnih vladajućih stranaka ili šestorke ili četvorke ili petaka 13. Čini mi se da su oni zanemarili vrijednost i značaj zdravstvene zaštite, pogotovo u vremenu u kojem se nalazimo i kada Evropa i svijet zdravstvenoj zaštiti posvećuju posebnu pažnju. I ranije smo imali situacije da smo imenovali razne ljude na razna mjesta i dovodili zdravstveni sistem do izluđivanja, jer nisu znali da rukovode. Ono što je porazno, u kratkom vremenskom periodu, dva ministra su otišla. Jedan je otišao zbog smjene vlade, drugi je otišao zbog bolesti. Imali smo v.d. ministra koji je bio ekonomista i bio je nesposoban da to bude. Vlada KS nema lidera koji se razumije u zdravstvo, zato se i dešava da u Sarajevu i pored toliko prostora, toliko kadrova, preko noći apelujemo dajte nam izolatorije na Građevinskom fakultetu, na Bjelavama, a ne razmišljamo da imamo toliko praznog prostora. Ovdje su se menadžeri opustili i gledaju samo u svom ataru, ministar bi bio taj koji bi rukovodio cijelom situacijom.
