Inspektorat Republike Srpske zaprimio je proteklih dana nekoliko predstavki koje se odnose na navodno provođenje mobinga i diskriminaciju radnika od strane direktorice Narodnog pozorišta Republike Srpske.
"U skladu sa zakonom propisanim nadležnostima i ovlaštenjima, inspekcija rada pokrenula je inspekcijski postupak, koja je još uvijek u toku, te ćemo konkretne rezultate moći saopštiti nakon okončanja same kontrole. Kada govorimo generalno o mobingu, diskriminaciji i uznemiravanju na radu, moramo ukazati na zakonska ovlaštenja inspektora, odnosno granice njegovih nadležnosti. U Republici Srpskoj je prije 10-ak dana na snagu stupio Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu, kojim je propisano da se postupak za zaštitu od uznemiravanja na radu sprovodi kod poslodavca, Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, organa nadležnog za inspekcijski nadzor i nadležnog suda", kažu za BUKU iz Insepktorata RS.
Dodaje da je važno imati u vidu da je prelaznim i završnim odredbama ovog zakona poslodavcu ostavljen rok od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu za donošenje opštih akata koje predviđa ovaj zakon, kao i da će se postupci za ostvarivanje prava na zaštitu od uznemiravanja na radu, koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovog zakona, a još uvijek nisu okončani, okončati po odredbama zakona kojima se uređuje oblast rada.
"Zakonom o radu u Republici Srpskoj propisano je da zaštitu svojih prava u slučaju kada radnik smatra da je izložen mobingu, može tražiti sudskim putem, a teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije je na poslodavcu. U slučaju da se radnik obrati inspekciji sa tvrdnjom da je izloženi mobingu od strane poslodavca, inspektori rada će izvršiti kontrolu poštivanja osnovnih prava radnika, koja su mu garantovana ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, kao što su obračun i isplate plata i naknade plata, rokova isplate istih, pravo na godišnji odmor, trajanje radnog vremena i slično", ističe.
Dodaju da je Zakonom o zaštiti od uznemiravanja na radu propisano da radnik koji smatra da je izložen uznemiravanju na radu ima pravo da podnese zahtjev za zaštitu od uznemiravanja na radu kod poslodavca u roku od 30 dana od dana kada je posljednji put izvršena radnja uznemiravanja.
"Poslodavac je dužan da po saznanju da je izvršena radnja uznemiravanja na radu pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu radne discipline i da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka, sprovede postupak zaštite od uznemiravanja na radu. Postupak za zaštitu od uznemiravanja na radu kod poslodavca smatra se okončanim zaključivanjem sporazuma u pisanoj formi između strana u sporu. Ako strane u postupku kod poslodavca ne zaključe sporazum o predmetu spora, poslodavac donosi rješenje o obustavljanju postupka. Radnik koji smatra da je pretrpio uznemiravanje na radu može da podnese prijedlog za mirno rješavanje spora Agenciji ili da podigne tužbu za zaštitu od uznemiravanja na radu, ukoliko se postupak kod poslodavca obustavi bez zaključenog sporazuma. Pravo na podnošenje prijedloga za mirno rješavanje spora, odnosno podizanje tužbe uslovljeno je prethodnim obraćanjem radnika poslodavcu zahtjevom za zaštitu od uznemiravanja na radu", ističu.
Izuzetno, je, dodaju iz Inspektorata, kada je uznemiravanje počinio preduzetnik kod kojeg je radnik zaposlen, odnosno odgovorno lice kod poslodavca, pravo na podnošenje prijedloga za mirno rješavanje spora, odnosno podizanje tužbe nije uslovljeno prethodnim obraćanjem radnika poslodavcu zahtjevom za zaštitu od uznemiravanja na radu.
"U postupku zaštite od uznemiravanja na radu, ukoliko radnik učini vjerovatnim da je bio izložen uznemiravanju na radu, teret dokazivanja da nije bilo uznemiravanja na radu je na poslodavcu. U postupku pred nadležnim sudom radnik koji smatra da je izložen uznemiravanju na radu može u tužbenom zahtjevu da traži: utvrđivanje da je pretrpio uznemiravanje na radu, zabranu vršenja radnji koje predstavljaju uznemiravanje na radu, zabranu daljeg vršenja radnji uznemiravanja, odnosno ponavljanja radnji koje predstavljaju uznemiravanje na radu, izvršenje radnje radi uklanjanja posljedica uznemiravanja na radu, naknadu materijalne, odnosno nematerijalne štete", kažu iz Inspektorata.
Dakle, postupak dokazivanja i utvrđivanja da je došlo do uznemiravanja na radu, te naknada štete po tom osnovu ostvaruje se pred nadležnim sudom. Inspektor rada ne može dati takve kvalifikacije, ali u postupku inspekcijske kontrole može utvrditi da li je poslodavac omogućio radniku zaštitu njegovih prava na način propisan Zakonom o zaštiti od uznemiravanja na rad.
Inspektor može utvrditi da li je poslodavac omogućio radniku podnošenje zahtjev za zaštitu od uznemiravanja, da li je u slučaju nepostizanja sporazuma poslodavac donio rješenje o obustavljanju postupka, a kako bi radnik na osnovu istog mogao dalje tražiti svoja prava pred Agencijom ili nadležnim sudom. U slučaju zaključivanja sporazuma u pisanoj formi između strana u sporu kod poslodavca, sporazum sadrži mjere koje su usmjerene na prestanak ponašanja koje predstavlja uznemiravanje na radu i sprečavanje daljeg uznemiravanja, te i u tom segmentu inspektor može utvrditi da li se sprovode mjere iz sporazuma. Takođe, pokretanje postupka za zaštitu od uznemiravanja na radu, kao i učešće u postupku ne može da bude osnov za pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske, materijalne i druge odgovornosti radnika, otkaz ugovora o radu ili stavljanje radnika u nepovoljniji položaj u vezi sa ostvarivanjem prava i obaveza po osnovu rada, te inspekcija može postupati i u takvim slučajevima.
Vezan tekst:
