U Banjaluci je u petak predstavljena knjiga "Jasenovac" autora Ive Goldsteina u prostorijama Hotela Palas.
Monografija Jasenovac Ive Goldsteina nastala je u vremenu u kojem je povijesni revizionizam u punom zamahu. Nacionalisti, ovisno o provenijenciji, ustraju u tvrdnji da Jasenovac nije bio logor smrti, štoviše, posežu za izmišljotinom da je tek 1945. postao stratište, dok se, s druge strane, broj jasenovačkih žrtava morbidno uvećava preko svake mjere.
Ivo Goldstein rekao je da je nastojao napisati cjelovitu istoriju jasenovačkog logora, od 1941. do njegovog nestanka 1945.godine. Istakao je da je htio napisati istoriju patnje i smrti u Jasenovcu.
"A za politizacije bilo koje vrste nemam baš puno senzibiliteta. Pokušavam biti izvan toga i bilo bi mi žao da jedno stručno pitanje izađe iz područja profesije i postane predmet politike. Centralna tema Jasenovca mora biti, kao što u ovoj knjizi jestem žrtva njihova stradanja u Donjoj Gradini i drugim stratištima, ali i strategije preživljavanja", rekao je Goldstein.
Reakcije istoričara na ovu knjigu su, navodi, dijelom povoljne, ali ima i različitih kritika, koje su više izvan struke. Kaže da mu je drago da je knjiga predstavljena u Banjaluci, u kraju iz kojeg je mnogo ljudi stradalo u tom logoru.
U ime izdavačke kuće „Fraktura“ Seid Serdarević je rekao da je knjiga važna i za Hrvatsku i regiju, jer je objektivna i bori se protiv svake vrste revizionizma u vezi s temom Drugog svjetskog rata i Jasenovca.
Takve knjige su potrebe, jer, kako kaže, trezveno donose teme koje često služe u politikantske svrhe, a ne kao pijetet prema žrtvama, i da služe istorijskoj istini.
U pitanju je, ističe, opsežna i važna naučna monografija objavljena krajem oktobra prošle godine.
"Knjiga je produkt dugogodišnjeg Goldsteinovog bavljenja temom NDH, Drugog svjetskog rata, holokausta, koji je skupljao materijale po arhivima, kao i svjedočanstva", rekao je Serdarević i ističe da knjiga na potpuno istorijski način i s punim naučnim utemeljenjem pristupa građi, ali Goldstein uklapa i lična svjedočanstva preživjelih u svoj narativ o Jasenovcu.
Knjiga obuhvata istoriju koncentracijskog logora Jasenovac od njegovog osnivanja do 1945.godine, ubistva, progone, te, kako kaže, daje pogled sa svih strana, jer Goldstein govori i onima koji su bili mučitelji, kao i o žrtvama. Opremljena je i kartama i fotografijama koje dosad nisu bile objavljene.
Istoričar Husnija Kamberović kaže da je važno razgovarati o temama koje su značajne za našu istorijografiju, ali i za javnost.
Nakon prezentacije održan je i okrugli sto na temu: "Istoriografija – predvodnica i/ili sljedbenica: Politička zbivanja u Jugoslaviji 1989. i istorijski revizionizam".
Istoričarka iz Beograda Dubravka Stojanović je rekla da je History festival prvi put organizovan u Banjaluci.
"Želimo da govorimo o ovim temama koje jesu bolne i teške, ali se o njima mora govoriti kako bi išli dalje", rekla je ona.
“Ivo Goldstein ostaje čvrsto usidren u humanističkoj tradiciji hrvatske historiografije, dokazujući da jasenovačko zlo nije neobjašnjivo i nadnaravno, već rezultat svjesnih odluka i djelovanja običnih, možda i banalnih osoba svrstanih u rasistički i otvoreno zločinački politički sustav. Iako su u jasenovačkom logoru zatočenici i njihovi ubojice bili u potpuno oprečnim ulogama, ovaj tekst ne dehumanizira ni jedne ni druge, unatoč sustavnim pokušajima ustaša da to učine svojim žrtvama.” – Goran Hutinec koji je napisao recenziju za knjigu.