U dokumentu koji se odnosi na istraživanje nafte i plina na području Federacije BiH Federalnog zavoda za geologiju navedeno je da je izvršena preliminarna analiza matičnih stijena, urađeni primjeri strukovnih stilova te data strukturna interpretacija Dinarida.
Po dobijenim rezultatima, navedeno je u dokumentu, sa naftno-geološkog aspekta najperspektivnije strukture područja Federacije BiH nalaze se na prostoru Stoca, Mostara, Drežanke (Drežnice), Tomislavgrada, Livna i Glamoča.
Naglašeno je kako su uz rub Popovog polja i po okolnim planinama poznata brojna nalazišta bituminoznih stijena od kojih je samo nalazište Mišljen, u opštini Ljubinje detaljno istraženo.
"Na osnovu analize, bitumen je naftnog reda i epigenetskog porijekla koji sadrži 9,79 posto bituminoznih materija. Bitumen se odlikuje relativno visokim sadržajem smola i manjom koncentracijom asfaltene, te se svrstava u asfalte", naglašeno je u dokumentu.
Ekipa AA inače, nedavno je boravila u selu Mišljen kao jednom od lokaliteta koji se u Akcionom planu za istraživanje nafte i plina na području Federacije BiH, koji je uradio Federalni zavod za geologiju, navodi kao potencijalno nalazište nafte.
Do hercegovačkog sela Mišljen udaljenog 12 kilometara od centra Ljubinja dolazi se uskim putem, koji je jednu trećinu čak i makadamski i može se preći isključivo terenskim vozilom ili traktorom. Da bi se stiglo na odredište, lokalitet rudnika u kojem iz kamena teče bitumen, od sela Mišljen treba preći oko dva kilometra ili četrdesetak minuta pješice u jednom pravcu preko kamenih stijena.
Kod samog rudnika, gdje se, inače, prije više decenija konjima izvlačila ruda prema Ljubinju, nesvakidašnji prizor. Na pukotinama kamena naslage bitumena. Crne nakupine tekućine izrazito su kvalitetne i jakog mirisa katrana.
Bitumenizirane stijene
Osim sela Mišljen, na području opštine Ljubinje bituminozne pojave nalaze se i kod sela Strujići.
"Osamdesetih godina Naftagas u saradnji sa nekim američkim partnerima istraživao je širi prostor Hercegovine: jedna od tih linija je išla preko Ljubinja prema moru i Berkovićima, druga je išla prema Mostaru i Nevesinju, a treća se spuštala preko Livna i Duvna (Tomislavgrad). To je bilo ozbiljno istraživanje i to istraživanje je završilo kada je trebalo početi sa bušenjem. To je taj nivo gdje se zaustavlja. Podatke ti ljudi nisu dali, nisu dostupni, jer su to profesionalne radnje. Poslije sam slušao da je i Saudijska Arabija određena istraživanja kupovala jer se radi o tržišnom materijalu. Evidentno je sa svakih strana sa kojih je došlo da nafta na području Hercegovine postoji", istakao je načelnik opštine Ljubinje.
Budinčić navodi kako je saznao da je ono što je njih iniciralo na istraživanje "sličan prostor konfiguracije kao u Iraku".
"Kada se to gledalo iz kosmosa to je tako izgledalo, pa su iz tih razloga vršili istraživanja. Oni su utvrdili da nafta postoji, međutim da su neke dubine, malo dublje, nekih od 6 do 8 hiljada metara i da to zavisi od cijene nafte kada će se vršiti ta eksplatacija. Logično je da toga ima. Kada će to da bude i ko će to da radi ostaje da se vidi, jer to su ipak, veliki zahvati. To je priča i BiH i Hrvatske i vidjet ćemo šta će od toga da bude", ističe Budinčić.
Načelnik opštine Ljubinje naglašava kako na Mišljenu i još nekim lokacijama na tim prostorima postoje bitumenizirane stijene.
"Ne znači to, ja sam imao dovoljno godina kada su to istraživali pa sam pričao i sa tim ljudima koji to rade, da to pliva na nafti pa da ona hoće da izbije gore. Samo treba da zabušite i puni ste nafte. To su bitumenizirane stijene koje u sebi imaju bitumena. Normalno ova je priča iskoristiva: kao što se nafta pravi iz bitumena, iz bitumena se može praviti nafta. Meni je to slično priči o škriljcima od kojih sada Amerikanci prave nauku i tehnologiju iskorištavanja", naglašava Budinčić.
Dok god je cijena nafte niska, ovakva kakva jeste, smatra "nema šanse da će doći do toga".
Ljudi su, bitumen, prije, ističe Budinčić, koristili za izolacije, kao izolacioni materijal.
"I sada se bitumen normalno koristi kao takav. Ali ovo, prerađeni, a ne sirovi je išao jer nisu imali boljeg. Vjerujem da u budućnosti, to je prečnika 100 kilometara ta vrsta stijena koja ide, i vjerovatno kada se tehnološki i tehnički dođe na taj nivo nafte da je to jedan od mogućih resursa na ovim prostoru", navodi načelnik opštine Ljubinje.
Naftna istraživanja i očuvanje prirodnih ljepota
Eventualna naftna istraživanja i očuvanje prirodnih ljepota kojim obiluje područje Ljubinja i tog dijela Hercegovine, naglašava načelnik Budinčić, "morat će se miriti"
"Tražit ćemo načina. Možemo i jedno i drugo da gajimo. Kako su pomirile i ostale države. Kako su napravili Bliski istok, Arabija. Postoje moguće varijante. Sve to košta da bi mi to radili. Velika je zanimljivost Hercegovine - imamo prirodnih bogatstava, nismo napravili velika istraživanja u bivšoj Jugoslaviji. Ovaj prostor ipak, nije dovoljno istražen. Zapravo najmanje je istražen od svih prostora. Dakle i to predstoji u bosanskohercegovačkim okvirima, da vidimo šta je tu najbolje za eksplataciju i šta će nam donijeti najviše koristi. Nećemo mi sve eksplatisati. Možda nam je turizam i najbolja varijanta. Možda i ne trebamo naftu eksplatisati. To će pokazati elaborati i ostalo", zaključuje Budinčić.
Ono što je sada vidljivo, navodi načelnik opštine Ljubinje, jeste da ipak, na ovim prostorima ljudi odavno žive, i da to zanima sve ljude.
"I ovdje se javljaju i prolaze ljudi sa istoka koji su se obogatili - iz Kine, Japana i ostalih. Vidim da smo im jako zanimljivi sa svim tim što mi nudimo. Nama ne vrijedi, a njima zanimljivo i hoće da vide. Tu su mnogoljudne zemlje - možda nam je i tu neka velika šansa bez obzira što je to možda sporo i teško. Možda je nama ipak, u Hercegovini najbolja šansa turizam", ocjena je načelnika opštine Ljubinje.
Do kraja 2015. godine trebao bi biti potpisan ugovor o koncesiji za istraživanje i eksplataciju nafte i plina na području bh. entiteta Federacije Bosne i Hercegovine, a početkom 2016. uslijedit će i prva istraživanja na terenu.
