Izvještaj o ljudskim pravima u BiH: Slab napredak, javni dužnosnici potiču ksenofobiju

"U Bosni i Hercegovini (BiH) 2021. godine bilo je malo vidljivog napretka u pogledu ljudskih prava. Javni dužnosnici potaknuli su ksenofobiju, nisu se uhvatili u koštac s diskriminacijom i izvršili su pritisak na novinare."

M.P. / 13. Januar 2022

 

Međunarodna organizacija za promociju ljudskih prava Human Right Watch (HRW), objavila je izvještaj o BiH za 2021. godinu o stanju u oblasti ljudskih prava u kojem ocjenjuje ostvareni napredak.

"U Bosni i Hercegovini (BiH) 2021. godine bilo je malo vidljivog napretka u pogledu ljudskih prava. Javni dužnosnici potaknuli su ksenofobiju, nisu se uhvatili u koštac s diskriminacijom i izvršili su pritisak na novinare. Usporilo se procesuiranje ratnih zločina. Zaštita žena i lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih i transrodnih (LGBT) osoba je neadekvatna", navodi se u izvještaju.

Diskriminacija i netolerancija

U decembru 2020. u Mostaru su održani prvi lokalni izbori u 12 godina. Zbog neslaganja oko izbornog zakona među glavnim etničkim strankama, birači su posljednji put imali priliku izabrati gradsku vlast 2008. Dodatna neslaganja između glavnih stranaka značila su da su bila potrebna dva dodatna mjeseca i zajednička intervencija diplomata prije nego što je gradsko vijeće izabralo novog gradonačelnik.

U martu 2021.godine, Odbor ministara Vijeća Evrope kritikovao je 11-godišnji neuspjeh političkih lidera u BiH da provedu presudu Evropskog suda za ljudska prava o izmjeni ustava i izbornih zakona kako bi se okončala politička diskriminacija Židova, Roma i drugih.

U travnju je Romski informativni centar Kali Sara izvijestio da su Romi posebno pogođeni tokom pandemije Covid-19 jer oko 35-40 posto nije imalo osiguranje potrebno za pristup zdravstvenoj zaštiti. U školskoj godini 2020/21. Romi, siromašne osobe i djeca s teškoćama u razvoju naišli su na veće prepreke u pristupu online obrazovanju zbog nedostatka uređaja, pouzdanog interneta i posebne pomoći.

Rezolucija Evropskog parlamenta iz juna pozvala je vladu da usvoji strategiju deinstitucionalizacije za osobe s invaliditetom i osudila zakon koji im omogućuje da budu lišeni poslovne sposobnosti ili prava da sami odlučuju.

Ustavni sud BiH je u julu utvrdio da je praksa “dvije škole pod jednim krovom” diskriminirajuća prema djeci jer fizički odvaja djecu u školi na temelju nacionalne pripadnosti.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) zabilježila je 98 zločina iz mržnje između januara i avgusta 2021.god., uglavnom na temelju etničke ili vjerske pripadnosti. U vrijeme pisanja ovog članka bilo je u toku sedam suđenja protiv počinitelja.

Odgovornost za ratne zločine

Revidirana nacionalna strategija za procesuiranje ratnih zločina usvojena 2020. godine zahtijeva da se najteži ratni zločini procesuiraju do kraja 2023. Međutim, OESS je 2021. godine dokumentirao pad u broju procesuiranih slučajeva općenito. U prvih šest mjeseci 2021. godine državni tužilac je za ratne zločine optužio samo dvije osobe, od kojih je jedna već bila u zatvoru.

Prema podacima OEBS-a, u kolovozu je pred sudovima u BiH bilo 250 predmeta ratnih zločina koji uključuju 502 optuženika. Nedostatak spremnosti u regiji za izručenje osoba optuženih za ratne zločine znači da 80 optuženika izvan BiH ne može biti izvedeno pred suđenje.

Prema podacima OEBS-a, u prvih šest mjeseci 2021. godine sudovi u BiH u istom periodu donošenjem pravosnažnih presuda okončano je 5 predmeta protiv 10 okrivljenika, a 10 oglašenih krivima.

Trenutno je 57 neriješenih predmeta protiv 125 optuženika koji uključuju optužbe za seksualno nasilje povezano s sukobom. U prvih šest mjeseci 2021. godine donesene su prvostepene presude u 4 predmeta protiv 8 okrivljenika, od kojih su 3 osuđena, a donesena je 1 pravosnažna presuda sa 1 okrivljenikom osuđenim pred Sudom BiH.

Bosanskohercegovačka država ponovno nije uspjela finansijski nadoknaditi štetu ženama silovanim u ratu prema preporuci UN-ovog Komiteta protiv torture (CAT) 2019. godine.

U junu je žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove potvrdilo osudu za genocid iz 2017. i doživotnu kaznu zatvora ratnog vojnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića.

Istog mjeseca, u saopštenju za javnost Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava i posebnog savjetnika UN-a za prevenciju genocida, posebni savjetnik je upozorio na sve veće veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Bosni.

Tražitelji azila i migranti

Služba za poslove sa strancima u razdoblju od siječnja do kolovoza zabilježila je 10.075 neregularnih dolazaka od kojih je 9.057 osoba izrazilo namjeru da podnose zahtjev za azil; blagi pad u odnosu na isto razdoblje 2020.

Prema podacima UN-ove Agencije za izbjeglice (UNHCR), u prvoj polovici 2021. godine zahtjeve za azil podnijelo je 67 osoba, a izdana su rješenja za 31, od kojih je 1 dodijeljen status izbjeglice, a 4 supsidijarna zaštita. Prosječno vrijeme obrade gotovo se udvostručilo od 2018., s 223 na 419 dana 2021. Prema UNHCR-u, to je dovelo do toga da mnogi ljudi odustanu od procesa prije nego što se donese odluka.

Pet državnih prihvatnih centara uglavnom je pretrpano, a oko 1500 migranata moralo je biti smješteno negdje drugdje. Rutinska nasilna guranja hrvatske policije u Bosnu pogoršavaju lošu situaciju za migrante, koji često ovise o civilnom društvu za medicinsku skrb i osnovne potrebe.

Neprijateljstvo prema migrantima pojačano je tijekom lokalnih izbora s nekim kandidatima za gradonačelnike u pograničnim gradovima koji su se kandidirali na platformi protiv migranata i izbjeglica. Ljudi koji rade na pitanjima migracija suočeni su s napadima i prijetnjama.
Obiteljsko i drugo rodno uvjetovano nasilje

Nakon kašnjenja i kritika Delegacije EU u BiH, entitet Federacija BiH usvojio je nacrt zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Nacrt je u vrijeme pisanja poslan na 60-dnevnu javnu raspravu.

Ombudsmanka Jasminka Džumhur izjavila je u ožujku 2021. da kazneno zakonodavstvo u BiH nije usklađeno s obvezama borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja u Konvenciji o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatoj kao Istanbulska konvencija, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala 2013. godine.

Europski parlament u rujnu je pozvao bosanske vlasti da usklade i provedu zakonodavstvo u skladu s Istanbulskom konvencijom. Tijelo nadležno za praćenje poštivanja Istanbulske konvencije posjetilo je Bosnu u listopadu kako bi ocijenilo njezinu provedbu.

Seksualna orijentacija i rodni identitet

Istraživanje koje je u junu objavio Sarajevski otvoreni centar, LGBTI grupa i grupa za ženska prava, pokazala je da se lezbijke, homoseksualci, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe suočavaju s diskriminacijom u obrazovanju, zapošljavanju i stanovanju. Prema izvještaju Ureda pučkog pravobranitelja u maju, nije bilo puno konkretnog napretka u osiguravanju ravnopravnosti osoba u istospolnim partnerstvima.

Treći marš Bh. povorke u Sarajevu  prošao je bez incidenata uprkos anti-LGBT protestu istog dana. Lokalna kantonalna vlada je 2021. godine osigurala više od 15.000 američkih dolara za osiguranje tokom događaja, što je trošak koji su prethodno morali pokriti organizatori marša.

U periodu od januara do septembra 2021. godine, Sarajevski otvoreni centar zabilježio je sedam incidenata mržnje prema LGBTI osobama, od kojih su dva bila fizička napada.

Sloboda medija

Prema informacijama koje je Human Rights Watch dostavila novinarska udruga BH Novinari, u periodu od januara do jula 2021. godine novinarima su upućene 42 prijetnje, od kojih je jedna bila fizički napad. BH Novinari zabilježili su nekoliko pritužbi novinara na policiju i službenike u migrantskom kampu Lipa, uključujući prijetnje, nepropisno uskraćivanje pristupa i prisiljavanje novinara na brisanje snimljenog materijala. Radnik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice je disciplinski kažnjen zbog prijetnje novinaru.

Septembarsko istraživanje BH Novinara u kojem je učestvovalo 440 medijskih radnika pokazalo je da je u posljednje tri godine više od 40 posto ispitanika navelo da su bili izloženi prijetnjama i zastrašivanju, u većini slučajeva od strane političara i javnih dužnosnika.

Nakon kleveta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika na novinarku Tanju Topić u svibnju 2021., diplomati u BiH pozvali su javne dužnosnike da se suzdrže od prijetnji i mizoginih komentara na račun medijskih profesionalaca.

BH Novinari bilježe porast rodno uvjetovanog nasilja nad ženama u medijima, sa 70 incidenata tokom pet godina, uključujući prijetnje smrću, verbalne i fizičke prijetnje, te diskriminaciju na poslu.


 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.