Mnogi se još uvijek sjećaju 2016. godine i velikog događaja - Kongresa žena poduzetnica jugoistočne Europe na Zagrebačkom velesajmu. Skup je bio toliko veličanstven da su kao posebne gošće trebale doći i sama predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović i tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić. Na skup je došlo čak 600 poduzetnica, ali u posljednji tren uvažene gošće iz hrvatskog državnog vrha otkazale su dolazak i tako se minutu prije 12 spasile od velikog skandala. Saznalo se, naime, da je organizator skupa kao generalnog sponzora, od ukupno 740 postojećih kriptovaluta u svijetu, odabrao baš najsporniji – OneCoin. Saznalo se i da je riječ o tvrtki sa sjedištem u Bugarskoj koja se doista bavi virtualnim novcem, ali je već tad bila predmet sumnji i upozorenja nadležnih institucija i službenih istraga u najmanje deset europskih zemalja, pisao je Jutarnji list.
I onda najvažnije – uvažena gošća, osnivačica OneCoina, Bugarka Ruja Ignatova, trebala je čak doći u Zagreb i održati prezentaciju. No nakon upozorenja HNB-a da Hrvati na vlastitu odgovornost ulažu u njezin OneCoin, gostovanje u ožujku 2016. godine joj je otkazano. Ovih dana BBC-ev novinar Jamie Bartlett zavirio je iza kulisa i u opširnoj priči opisao kako je zapravo iznutra izgledala prijevara stoljeća u kojoj su od običnih ljudi iz cijelog svijeta pokradeni deseci milijardi dolara i tko je nesuđena 'uvažena gošća' zagrebačkog Kongresa. Iste te 2016., tri mjeseca nakon što joj je otkazano gostoprimstvo u Zagrebu, dakle početkom lipnja 2016. godine, 36-godišnja dr. Ruja Ignatova prošetala je pozornicom u londonskoj Wembley Areni pred tisućama obožavatelja. Bila je odjevena, kao i obično, u skupocjenu toaletu, imala je duge dijamantske naušnice i jarko crveni ruž. Veselo je rekla kako je OneCoin na putu da postane najveća svjetska kriptovaluta "za svakoga da izvrši plaćanje bilo gdje". Bitcoin je bio prva kripto valuta i dalje je najveća i najpoznatija - njezin porast vrijednosti s nekoliko centi na stotine dolara po novčanici do sredine 2016. i izazvao je golemu pometnju među ulagačima. Kripto valuta kao ideja upravo je hvatala zamah. Mnogo je ljudi tražilo da se uključe u ovu neobičnu novu utrku. OneCoin, rekla je dr. Ruja publici na Wembleyu, bit će 'ubojica bitcoina'. "Za dvije godine više nitko neće govoriti o Bitcoinu!", viknula je.
Po cijelom svijetu ljudi su već masovno ulagali svoju ušteđevinu u OneCoin nadajući se da će biti dio ove nove revolucije. Dokumenti koji su procurili na BBC pokazuju da su Britanci potrošili gotovo 30 milijuna eura na OneCoin u prvih šest mjeseci 2016., od čega 2 milijuna eura u jednom tjednu - a stopa ulaganja mogla je biti i veća zbog ekstravagancije Wembleyja. Između kolovoza 2014. i ožujka 2017. u više desetaka zemalja uloženo je više od 4 milijarde eura. Od Pakistana do Brazila, od Hong Konga do Norveške, od Kanade do Jemena ... čak i Palestine, a vjerojatno je u toj svoti bilo i Hrvata. Ali bilo je nešto vrlo važno što ti investitori nisu znali. Da sve bilo jasnije i običnim smrtnicima, treba se objasniti kako funkcionira kripto-valuta. To je doista teško objasniti jer se na internetu nalazi stotine različitih opisa, od kojih su neki potpuno zbunjujući za početnike. Ali to je prvi i najvažniji princip koji treba shvatiti: novac je vrijedan samo zato što drugi ljudi misle da je vrijedan. Bilo da je riječ o novcu i kovanicama Velike Britanije, domorodačkim školjkama, dragom kamenju ili šibicama – svi oni koji su se tijekom povijesti koristili novcem, on je imao vrijednost samo ako su svi u nju vjerovali. Već duže vrijeme ljudi pokušavaju stvoriti oblik digitalnog novca neovisnog o državnim valutama. Ali pokušaji su uvijek propadali jer im nitko nije mogao vjerovati. Uvijek im je bio potreban netko tko bi mogao upravljati opskrbom a i krivotvorenje je bilo previše jednostavno.
Razlog zbog kojeg mnogi ljudi vjeruju u Bitcoin je to što on rješava upravo ova dva problema. To ovisi o posebnoj vrsti baze podataka koja se zove blockchain, koja je poput ogromne knjige – knjige čiju kopiju imaju svi vlasnici Bitcoina i ona je kod svih njih identična. Svaki put kad Bitcoin promijeni vlasnika, upis transakcije ide u svaku knjigu na svim krajevima svijeta, svim vlasnicima Bitcoina istovremeno. Nitko - ni banke, ni vlade, ni osoba koja u Bitcoin ulaže – ne može promijeniti podatke u knjizi. Iza svega stoji vrlo pametna i komplicirana matematika, ali to znači da se Bitcoini ne mogu lažirati, ne može ih se proizvoljno umnožiti na vlastitom računu, ne mogu se hakirati i ne mogu dva puta trošiti za različite stvari. "Testirao sam to na vlastitoj mami, obiteljskoj tehnofobičarki, a ona mi je rekla da to nisam dovoljno jasno objasnio i da krenem iznova. Dakle, ne brinite se previše ako još niste sve shvatili. Najvažnije je da upamtite da je poanta u tome da su upravo Blockchain ili 'knjige' - zapravo baze podataka - ono što čini Bitcoin tako uspješnim. Za njegove obožavatelje Bitcoin ili kriptovaluta je revolucionarni novi oblik valute, s potencijalom da jednog dana dokine banke i nacionalne valute, i sve transakcije svede na mobilni telefon. Ako prepoznate u pravi trenutak u koju kriptovalutu treba uložiti novac, velika je šansa da zaradite pravo bogatstvo", tumači novinar Bartlett.
Genij dr. Ruje bio je samo u tome da sve to što je gore napisano, samo preuzme i proda masama. Ali nešto nije bilo u redu. Početkom listopada 2016. - četiri mjeseca nakon nastupa dr. Ruje u Londonu – Bjornu Bjerckeu, stručnjaku za izradu blockchaina – dakle za izradu 'knjiga' odnosno baza podataka za kriptovalute, zazvonio je telefon. Agent iz agencije za zapošljavanje ponudio mu je izvrsne uvjete – ako prihvati posao dobio bi stan i automobil, te atraktivnu godišnju plaću od oko 250.000 funti. "Razmišljao sam: 'Koji će biti moj posao? Koje ću stvari morati raditi za ovu tvrtku?", prisjetio se razgovora Bjercke.
"A on je rekao:" Pa, prije svega, našim klijentima treba blockchain. Oni danas nemaju blockchain." "Rekao sam: 'Što? Hoćete reći da je to kompanija koja se bavi kriptovalutama?."
Agent mu je odgovorio potvrdno. Bila je to tvrtka s kriptovalutama, već je neko vrijeme funkcionirala, ali - nije imala blockchain. "Dakle, trebate nam da nam izgradite blockchain", nastavio je.
"Kako se zove tvrtka?", upitao je Bjercke. "To je OneCoin." Nije preuzeo posao. Jednog proljetnog dana, nekoliko mjeseci ranije, Jen McAdam dobila je poruku od prijatelja o izvrsnoj mogućnosti ulaganja. Sjedeći za računalom u Glasgowu kliknula je na link i pridružila se internetskom predavanju o OneCoinu. Prateći webinar u idućih sat vremena slušala je kako ljudi s oduševljenjem pričaju o ovoj uzbudljivoj novoj kriptovaluti, te kako može uvećati svoj imetak.
"Svi su bili vrlo gorljivi, puni strasti! Pravi ste sretnik što ste ušli u ovaj webinar baš u tako ranoj fazi i jednostavno morate uspjeti i obogatiti se kao što su se obogatili prvi koji su kupili Bitcoin", prisjeća se Jen što je čula na webinaru. Domaćini webinara razgovarali su o blistavoj pozadini dr. Ruje: Sveučilištu Oxford, inače doktorici znanosti iz Konstance u Bugarskoj, o njezinim cijenjenim menadžerskim savjetovanjima, McKinseyu i kompaniji. Prikazali su i govor koji je dr. Ruja održala na konferenciji koju je organizirao ugledni magazin 'The Economist'.
Do završetka webinara Jen je odlučila uložiti 1.000 eura. Bilo je lako: kupili ste OneCoin tokene, a zatim bi generirane kovanice sjele na vaš račun. Jednog dana, rečeno joj je da će ove novčiće moći pretvoriti u eure ili funte. Činilo se kao laka zarada. Možda 1000 eura nije dovoljno?
Promotori su rekli da samo veći paketi zaista mijenjaju život. Najmanji paket koštao je 140 eura, ali išli su sve do 118.000 eura. Tjedan dana kasnije McAdam je kupila 'tajkunski paket' za 5000 eura. Nije prošlo dugo vremena, uložila je 10.000 eura vlastitog novca - i nagovorila prijatelje i obitelj da ulože 250.000 eura. Uzbuđeno je gledala na webu OneCoin kako vrijednost njezinih kovanica neprestano raste. Još malo i premašila je 100.000 funti - povrat je bio 10 puta veći od njezinog uloga. Počela je planirati praznike i shopping.
No, krajem godine, stranac na Internetu kontaktirao je Jen McAdam. Tvrdio je da je dobri Samaritanac, netko tko je pažljivo proučio OneCoin i želio je razgovarati s ljudima koji su uložili. Nevoljko je pristala na razgovor putem Skypea. Preokrenuo joj je život. Stranac je bio Timothy Curry, zaljubljenik u Bitcoin i zagovornik kripto valute. Mislio je da će se OneCoin kriptovaluta ubrzo pretvoriti u nešto jako loše i otvoreno ju je upozorio da je to „najveća prijevara na svijetu“. I da to može dokazati. "Pa, onda mi to dokaži!" odgovorila je oštro. Tijekom sljedećih nekoliko tjedana Curry je poslao niz informacija o tome kako rade kripto valute: linkovi, članci, videozapisi na YouTubeu. Upoznao ju je s Bjornom Bjerckeom, programerom blockchaina koji je rekao da OneCoin nema blockchain.
Jen McAdam trebalo je tri mjeseca da sve dobro prouči a onda su se sumnje počele množiti. Počela je pitati čelnike OneCoina postoji li Blockchain. Najprije su joj rekli da ona to ne mora znati, a kad je ustrajala konačno je dobila istinu putem govorne pošte u travnju 2017. "OK Jen ... oni ne žele otkriti takve informacije, osim u slučaju da nešto ne pođe po zlu s mjestom gdje se čuva blockchain. I plus, kao aplikacija, ne trebamo server koji stoji iza OneCoina. Dakle, naša blockchain tehnologija je SQL poslužitelj s bazom podataka. " Ali do ove faze, zahvaljujući Curryju i Bjerckeu, znala je da standardna baza podataka SQL poslužitelja nije osnova za istinsku kripto valutu. Upravitelj baze podataka mogao bi u njega ući i promijeniti ga po volji. "Mislila sam: 'Što ???' I doslovno su mi se odsjekle noge. Pala sam na pod“, kaže Jen McAdams. . Neizbježni zaključak bio je da ti rastući brojevi na web mjestu OneCoina nisu bili besmisleni - bili su to samo brojevi koje je u računalo ukucao zaposlenik OneCoina. Daleko od toga da su svojim ulaganjem završili sa svojim financijskim brigama. Ona, njezina obitelji i prijatelji bacili su u vjetar četvrt milijuna eura.
Više na : www.express.hr
