Projekat „Male intervencije u prostoru“ sastavni je dio Strategije za razvoj kulture grada Banjaluke 2018-2028. Shodno tome, Grad Banjaluka je krajem prošle godine započeo implementaciju ovog projekta, a sam projekat bio je i uvršten u aplikaciju za EPK-Banja Luka 2024. kao jedan od infrastrukturnih projekata. Upravo kroz ova dva dokumenta pojavila se ideja o važnosti javnog prostora kao moćne alatke za kreiranje zajednica.
Tim za male intervencije čini 10 naučnika i stručnjaka iz oblasti građenja: arhitekte, građevinski inžinjeri, saobraćajni inžinjer i pejzažni arhitekta. Sam MI tim je, na inicjativu Kabineta gradonačelnika, okupio profesor Milenko Stanković sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta (AGGF) u januaru ove godine.
Doc dr Diana Stupar, AGGF UNIBL, član tima MI kaže da je prva namjera ovog tima bila da redizajnira nekoliko javnih prostora širem gradskom centru.
„Međutim mi smo se svjesno odrekli takvog projektantskog benefita u namjeri da ponudimo gradu aparatus za detekciju, kategorizaciju i evaluaciju malih javnih prostora, zajedno sa programskim smjernicima i participativnim mehanizmima implementacije. Grad je prepoznao namjeru da se stvori uređeni sistem za dizajn javnih prostora, gdje se sam prostor koristi kao poligon za interakciju i međudjelovanje grada, stručne javnosti i samih građana. Shodno tome Grad je dao odrješene ruke timu stručnjaka i u potpunosti podržao dalji razvoj projekta“, kaže za BUKU Diana.
Ona pojašnjava da je za početak trebalo definisati šta su to „male intervencije“, gdje su utvrdili prostorni i budžetski okvir od 500-100.000 KM i veličine prostora od 20 do 2000m2 (S,M,L,XL).
„Zatim smo uveli tipomorfološke obrasce za različite karaktere javnih prostora (tačka, džep, kapilar, soba, polje, koridor) i tome smo još dodijelili programske teme (zelenilo, hodro, male forme, saobraćaj, paterni). Istovremeno smo uporedno analizirali uspješne svjetske primjere malih urbanih intervencija i postojećih lokaliteta u gradu Banjaluci. Kao rezultat je nastalo 5 kataloga po progamskim temama koji istovremeno detektuju lokaciju u Banjaluci, i prema tipu i veličini se upoređuju sa svjetskim primjerima, gdje su isti shvaćeni kao programska smjernica, a ne kao instant rješenje. Sljedeći korak je bio uvezati oko 150 detektovanih lokacija u akupunkturnu mrežu grada Banjaluke. Zahvaljujući predočenom aparatusu, u odnosu na pojavnost i veličinu nekog konkretnog lokaliteta bili smo u stanju sagledati mogućnosti redizajna nekog određenog prostora u Banjaluci“, ističe.
Dodaje da detekcija, analiza i programske smjernice nisu uključivali možda najvažniju stvar u MI projektu, a to su mehanizmi implementacije. Upravo kroz mehanizme izvođenja mogli su da istovremeno rade na tri stvari: na uključivanju stručne zajednice u predlaganju rješenja, na učešću građana u odlučivanju o javnim postorima i na inicjativi za izmjene koplikovanih postojećih legislativa. I tako je, prisjeća se, nastala MI platforma koja predstavlja uređeni sistem koji istovremeno, percipira, participira, klasifikuje, vrijednuje i sprovodi projekte integralnog i sistematičnog preobražaa javnih prostora u Banjaluci u skladu sa mehanizmima implementacije specifičnim za MI projekat.
Usljedila je faza, dodaje, razrade tridesetak projekata koji upravo potenciraju participaciju, zajedničko odlučivanje i učešće velikog broja aktera u prostoru. Tim je sve vrijeme zajednički radio na platformi i razradi projeknih ideja. Na kraju izabrano je 5 pilot projekata redizajna javnih prostora, koji se prvenstveno bave zajedništvom i oblicima učestvovanja, a trenutno su 4 u fazi realizacije: Smolskejl-2, Pospremanje grada, Voda vs Plastika i Tri pasaža.
U subotu je planirano i „Pospremanje grada“, a pozivaju s ei svi građani da se priključe ovoj akciji.
„Pospremanje grada je pilot projekat MI tima koji za zadatak ima provjeru mehanizma radne akciji građana Banjaluke. Priprema projekta podrazumijeva sagledavanje pozicije, funkcije i boniteta elemenata popločanja, urbanog mobilijara i malih formi na prostornom obuhvatu od Trga Krajine do Narodnog pozorišta Republike Srpske. Izvođenje radne akcije planirano je u subotu 28 .septembra. Učestvovaće pet brigada koje će biti raspoređene u zoni ulica Bana Milosavljevića, Gospodske ulice i na Trgu Krajine. Na licu mjesta izvodiće se brojni radovi, kao što su: montiranje novog i popravljanje oštećenog mobilijara, detaljno čišćenja urbane opreme i bojenje mobilijara, uklanjanja neispravne i neadekvatne opreme itd. Cilj projekta je: podizanje kvaliteta otvorenih javnih prostora u centru grada na viši nivo, promocija zajedništva i odgovorniji odnos (briga) o gradskim prostorima i podsticanje kreativnog ambijenta u urbanom okruženju (javnih prostora u centru grada) putem malih intervencija“, ističe naša sagovornica.
Međutim u subotu se neće samo čistiti, već se daje fokus na zajedništvu. Diana kaže da veliki broj građana Banjaluke nije identifikovano sa prostorom grada.
„Svijest o tome da grad pripada građanima je na vrlo niskom nivou. Upravo je prostor, a pogotovo javni pristor mjesto na kojima se sreće grad i građanin. Međutim za to je potreban angažman, reklo bi se sa obje strane i grada i građanina. E upravo kroz zajednički angažman svih nas, kroz djelovanje u realnom postoru, pojavljuje se čin identifikacija sa gradom. Zbog toga je važno 'čistiti', ne zbog toga da bi se radio 'tuđi posao', nego zbog toga da se stvaraju konekcije i memorije u konkretnom prostoru, da se stvara zajednica, da se kreira kultura“, ističe ona.
Diana ističe da se samo uključivanjem građana može očekivati promjena na dugoročnom planu. Zbog toga MI platforma predviđa veliki broj mehanizama za uključivanje stručne zajednice (onlajn konkursi, pozivni konkursi, radionice, interdisciplinarna saradnja fakulteta, radne akcije) i građana (glasanje, predlaganje projekata, radne akcije, male donacije).
„Javni prostor je moćna stvar. Javni prostor pripada građanima ovoga grada. On je kuća grada. Shodno tome trebamo ga tretirati, cijeniti, poštovati kao našu kuću i biti svesni da smo u ulozi dobrog domaćina. U Banjaluci postoje primjeri dobrog, ali i lošeg korištenja javnog prostora. Kao dobar, navela bih prostor porte ispred Crkve, a kao loš, prostor Kastela. Ovo ne govorim iz posebnih estetskih arhitektonskih vrijednosti, koje su u svakom slučaju uslov za dobar prostor. Ovde govorim o mogućnosti prostora da primi i proizvede socijalnu interakciju. E u tom smislu Kastel je nevidljiv, nije u memoriji građana, ne postoje neorganizovani spontani oblici socijalne interakcije, angažmana i proizvodnje memorije. Dobar javni prostor je onaj u kojem se svi osjećamo jednako i slobodno kreiramo spontane scenarije. E takvi prostori se dovoljno koriste i ljudi postaju svjesni njihovog značaja, pa se često angažuju i bore za njega“, kaže naša sagovornica.
GRADSKE ČESME
U okviru rada ovog tima biće otvoren poziv za dizajn javne gradske česme. Na ovaj način nastoji se ponudti pitka voda, da bi se smanjila i potrošnja plastike. Diana kaže da ideja da se u Banjaluci formira mreža javnih česmi nije nova, samo nikada nije sprovedena do kraja.
„Naša ideja je da se istovremeno izgradi mreža od 14 novih česmi u najužem centru grada. Građenje jedne česme neće donijeti efekta, jer i dalje će ljudi nositi plastične flašice. Narednih godina bi bilo sjajno da se inicijativa širi, i da za par godina budemo grad čiji građani ne kupuju flaširenu vodu Pilot projekat „voda vs plastika“ do kraja godine predviđa izgradnju prve gradske česme, da bi se u narednoj nastavila realizacija. Od 14. do 24. oktobra biće raspisan otvoreni onlajn konkurs za dizajn gradske česme u kojem imaju parvo učešća svi dizajneri, arhitekte, umjetnici iz regiona. Samu lokaciju vam neću odati, jer će biti poznata 14, oktobra. Stručni žiri će odabrati tri najbolja rješenja koja će biti data na glasanje građanima“, kaže Diana S.
U TOKU REALIZACIJA IDEJE O „TRI PASAŽA“
Ideja o „Tri pasaža“, potezu sa umjetničkim instalacijama je u toku. Na pozivni konkurs od dvadesetak predloženih umjetnika koji djeluju i u gradskom prostoru izabrano je 6 afirmisanih mladih umjetnika da dostave svoja idejna rješenja. To su Miloš Despenić, Dragoslav Malinić, Željka Paić, Milica Čvokić, Nataša Konjević i Selver Begić.
„U akciji 'Pospremanje grada' možete zaviriti u pasaže gdje će biti predstavljena njihova idejna rješenja. Sljedeće nedjelje komisija bira tri najbolja rješenja koje će umjetnici razraditi i izvesti sredinom oktobra u samim pasažima“, ističe Diana.
Za kraj Diana kaže da se u oktobru očekuje realizacija umjetničkih instalacija u Tri pasaža u Gospodskoj ulici, i biranje najbolje gradske česme.
„U oktobru nas također očekuje odabir novih MI projekata za iduću godinu. Tu su građani pozvani da apliciraju, trenutno je u izradi forma za aplikaciju koja će biti objavljena do kraja nedelje. Važno je napomenuti da prednost u odabiru imaju projekti koji percipiraju strulno učešće i imaju razrađene mehanizme participacije i održivosti“, kaže na kraju razgovora za BUKU Diana Stupar.
