Fond PIO Republike Srpske ponovo se morao zadužiti kako bi pokrio finansijske rupe u penzionom sistemu. Prošle sedmice, Vlada RS odobrila je Fondu PIO novi, dugoročniji kredit u iznosu od 70 miliona KM. Ovo predstavlja novo zaduženje za kolabirajući penzioni sistem, koji bi, prema najavi iz Vlade, trebao održati tekuću likvidnost. Da bi isplatio penzije, Fond PIO se svakog mjeseca zadužuje za oko 40 miliona KM, dok je njegov dug prema komercijalnim bankama oko 25 miliona KM.
Ministar rada RS Petar Đokić saopštio je kako će se zahvaljujući ovom dugoročnom zaduženju najvjerovatnije prestati sa praksom kratkoročnih mjesečnih zaduženja Fonda RS.
“Smatramo da je kratkoročno zaduživanje potrebno zamijeniti dugoročnim, čime bi se Fond oslobodio grča koji ima svaki mjesec pred isplatu penzija”, poručio je javnosti ministar Đokić.
Međutim, ministar Đokić priznao je da kredit ne može da pokrije kumulativni deficit, nego je njegova svrha da održi tekuću likvidnost. Inače, za isplatu jedne penzije u RS potrebno je oko 72 miliona KM, a kumulativni deficit na kraju prošle godine bio je 190,8 miliona KM.
Da je kumulativni deficit problem Fonda PIO priznao je i novi direktor ovog Fonda Mladen Milić. Prema njegovom mišljenju Fond ima problem da održi tekuću likvidnost zbog akumuliranog deficita, te je zato prinuđen da se kratkoročno kreditno zadužuje, svaki mjesec sistemom revolving kredita, da bi penzije bile isplaćene u što kraćem roku.
Milić je dodao i to da će novi dugoročni desetogodišnji kredit anulirati kratkoročne obaveze Fonda prema komercijalnim bankama.
“Mislimo da uredno servisiranje tog kreditnog anuiteta, koji će biti oko 900.000 KM, na mjesečnom nivou, neće predstavljati neko značajnije opterećenje”, rekao je Milić.
Mladen Milić je takođe dodao da je “reforma penzionog sistema morala da bude započeta prije 10 godina, ali nijedna prethodna vlada, do Vlade Milorada Dodika, nije imala smjelosti da se upusti u tako težak projekat”.
Podsjećanja radi, premijer Dodik je tokom 2007. godine izjavio da će se u budućnosti penzije isplaćivati iz dividende koju Fond PIO ostvari, što se pokazalo kao potpuno nerealistično.
Vlada RS više nije u mogućnosti da pokriva kratkoročni deficit Fonda PIO. Svjedoci smo da je u proteklim godinama bilo pravilo da Fond PIO pri isplatama penzija posegne za pozajmljivanjem novca od komercijalnih banaka, prebacivanjem novca od privatizacije ili transferima između budžetskih jedinica. Pošto su sredstva od privatizacije potrošena, a nema načina za kratkoročno pozajmljivanje kako bi se pokrio deficit Fonda PIO, Vlada želi da kratkoročni manjak sredstava pokrije dugoročnim kreditom. Ako se ima u vidu da je za jednu mjesečnu penziju potrebno oko 72 miliona KM, to znači da budžetski sistem dopušta sada isplatu samo jedanaest penzija, a mi se već danas zadužujemo za dvanaestu.
Prema mišljenju Udruženja ekonomista SWOT iz Banjaluke, Fond PIO je zaduženjem od 70 miliona samo refinansirao kratkoročne kredite na dugi rok.
”Ovo nije dodatno zaduženje nego zaduženje kojim je kratkoročne obaveze, obaveze do godinu dana, prolongirao na dugoročne obaveze. Sa stanovišta finansijske stabilnosti i tekuće likvidnosti, odluka fonda PIO je ispravna odluka. Naravno, konačan odgovor na pitanje da li je odluka ispravna ili ne će zavisiti od dodatnih elemenata, a to je visina kamatne stope, te njen odnos na kamatnu stopu prema kojoj se fond PIO kratkoročno zaduživao”, kažu za BUKU iz ovog udruženja.
Ognjen Đukić, ekonomista Centra za istraživanja i studije GEA iz Banjaluke, kaže kako je poznato da penzijski sistem u RS već duže vrijeme funkcioniše na dugoročno neodrživim osnovama, a sada je ekonomska kriza pitanje njegove reforme napravila urgentnim.
”Pozitivna stvar je što su predstavnici Vlade RS ovo otvoreno konstatovali, ali ostaje žal što se reforma nije sprovela ranije kada je postojala mnogo bolja socijalna atmosfera i uslovi za postizanje optimalnih rješenja”, kaže za BUKU Đukić
Kako je predviđeno i najavljeno iz Vlade RS, serviser nove kreditne obaveze Fonda PIO biće najvjerovatnije Penzijski rezervni fond za koji se vežu afere još od samog početka njegovog rada. Naime, vodeći ljudi ovog Fonda retroaktivno su sebi isplaćivali naknade, iako zvanično Fond još nije bio počeo sa radom.
Iz Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom uvjeravaju da će u narednih deset godina sigurno zaraditi tih 70 miliona KM.
Međutim, osnovno pitanje je da li Penzijski rezervni fond RS uopšte ima kapacitet da zaradi tih 70 miliona za deset godina? On trenutno ima vrijednost neto imovine od 290 miliona KM. Kada bi u ovom momentu rasprodao sav svoj portfolio hartija od vrijednosti, svaki penzioner bi dobio 3,33 penzije iz tog izvora. Kolika će biti vrijednost neto imovine ovog fonda u budućih 10 godina, to najviše zavisi od mogućnosti tog fonda da obavlja svoj posao bez uplitanja politike, te od situacije na domaćem tržištu kapitala. Postavlja se pitanje i u šta će penzijski rezervni fond ulagati?
Siniša Božić, ekonomski analitičar, smatra da na domaćem tržištu kapitala postoje samo dvije varijante za iole rentabilno ulaganje, a to su akcije Telekoma Srpske, i državne obveznice.
”Pošto penzijski rezervni fond već ima zakonski maksimum akcija Telekoma, jedino mu ostaje ulaganje u državne obveznice. Na taj način bi mogao zaraditi navedeni iznos, ukoliko bi dividendu svake godine investirao u kupovinu državnih obveznica. Međutim, ukoliko isključimo kapitalnu dobit, kupovinom državnih obveznica i njihovim držanjem do dospijeća, novac iz budžeta će se samo preusmjeriti do penzijskog rezervnog fonda, a onda vratiti u Fond PIO i otići za isplatu penzija. To nije zarada, već presipanje iz šupljeg u prazno i to znači da će kredit opet pasti na teret budžeta, odnosno poreskih obveznika”, kategoričan je Božić
Iz SWOT-a poručuju kako ideja da će penzijski rezervni fond zaraditi 70 miliona KM u narednih 10 godina nije neostvariva. Prosječna imovina kojom Penzijski rezervni fond upravlja kreće se na nivou od 300 miliona KM. Ukoliko se u narednih 10 godina treba isplatiti 70 miliona KM na imovinu od 300 miliona KM to znači da u prosjeku godišnje treba zaraditi 2,5% na svoju imovinu. Ideja o zaradi čini se realnom i ostvarivom
Da je stanje u penzijskom sistemu Republike Srpske u potpunoj dubiozi svjedoče i najjednostavniji mogući podaci, oni o broju zaposlenih i broju penzionera. Stanje u penzijskom sistemu zahtjeva hitnu reformu. U RS je trenutno oko 231.000 penzionera i oko 278.000 radnika, s tim da se za oko 50.000 radnika ne uplaćuju doprinosi. U RS je trenutno, prema zvaničnim statističkim podacima, 149.000 nezaposlenih, što znači da i u slučaju da se svi oni u ovom trenutku zaposle, odnos radnika i penzionera opet bi bio manji od dva naprema jedan.
Kada se ovi podaci uzmu u obzir, lako se može zaključiti da je penzioni sistem Republike Srpske pred kolapsom. Deficit Fonda PIO na kraju prošle godine iznosio je 191 milion KM, a dugovanja se pokrivaju isključivo pozajmicama, odnosno kreditnim zaduženjima.
U SWOT-u kažu kako Vlada u kratkom roku nema drugog načina da riješi problem ekonomske situacije osim zaduživanja. Dugoročno rješenje podrazumijeva sprovođenje mnogo puta pominjane strukturne reforme ekonomskog sistema, npr. kreiranje i sprovođenje mjera za povećanje zaposlenosti, te poboljšanje uslova za investiranje, što bi trebalo dovesti do rasta BDP-a, a što je i jedini održiv način za finansiranje reforme penzionog sistema - smanjenje broja penzionera tako što se smanji broj prijevremeno penzionisanih osoba.
“Nažalost, smatramo da je propuštena prilika za realizaciju ovako krupnih zahvata u vrijeme naglog povećanja budžetskih prihoda nakon uvođenja PDV-a i nakon uspješne privatizacije Telekoma Srpske, jer su za sve naprijed navedeno potrebna ogromna finansijska sredstva”, stav je Udruženja SWOT.
Dramatični podaci o deficitu RS
Koliko je ekonomska situacija u RS alarmantna pokazuje i najnoviji podatak Glavne službe za reviziju javnog sektora RS koja je konstatovala da je konsolidovani budžetski deficit 1,11 milijardi KM! Kada se to stavi u odnos sa nominalnim bruto društvenim proizvodom, ispada da je budžetski deficit Republike Srpske preko 13% od BDP, što je ogroman iznos!
”Za poređenje, američki budžetski deficit posmatran kao udio u BDP iznosi oko 10%, a znamo da su SAD najzaduženija zemlja svijeta. Ovih dana je Španija, primjera radi, ustavom ograničila svoj budžetski deficit kao maksimalno 0,4% od BDP. Njemačka takođe ustavom nastoji da svede svoj deficit na 2,5% od BDP. Kod nas se statistički i makroekonomski podaci namjerno iskrivljeno tumače, pa se zaduženost posmatra samo kao udio javnog duga RS u BDP, a pri tom se krije da se u kratkom vremenskom razdoblju (godina dana) treba prvo posmatrati budžet i njegovo izvršenje, a tek onda BDP. Sa 13% budžetskog deficita u odnosu na BDP, mi smo na ivici finansijskog kolapsa, što će na svojoj koži prvi osjetiti bužetski korisnici - penzioneri i državna uprava”, kaže za BUKU Božić.
Ognjen Đukić smatra da je podatak o zaduženosti RS nešto što svakako treba izazvati zabrinutost i veliki oprez. Prema njegovom mišljenju iznos od 1,11 milijardi KM podrazumijeva tzv. „kumulativni“ deficit budžeta RS i javnih fondova, što znači deficit koji su te institucije akumulirale u višegodišnjem periodu. U 2010. godini, ostvaren je deficit od oko 408 miliona KM ili 4,9% BDP-a, što je opet veoma visoko.
"Smatram da je prirodno (i potrebno) da jedna zemlja ostvari budžetski deficit u periodima ekonomske krize i oporavka, što potvrđuju trenutno visoki deficiti u gotovo svim zemaljama EU. Međutim, da bi deficit bilo koje zemlje imao smisla i efekta, budžetski rashodi i cjelokupna ekonomska politika moraju biti prilagođeni kriznoj situaciji. To prije svega znači da je neophodno povećati budžetske izdatke za investicione i razvojne projekte, smanjiti potrošnju koja nema razvojni karakter, te sprovesti reforme koje će povećati efikasnost javnih institucija", navodi Ognjen Đukić
U SWOT -u nam kažu kako kapacitet RS za otplaćivanje dugova zavisi od projektovanih budućih priliva.
”Bilo koje zaduženje samo po sebi je loše. Praksa da se troši više nego što se ima je karakteristika koja ne prati samo nas. Posmatrajući zemlje OECD –a deficit budžeta su imanentni i traju već nekih 11 godina. Prosjek deficita budžeta u zemljama OECD-a iznosi -7,7% od BDP. Prevedeno na Republiku Srpsku, ugledajući se na razvijene zemlje, deficit tekućeg budžeta od 640 miliona KM je u rangu razvijenih zemalja”, poručuju iz SWOT-a.
Dodatni problem na cjelokupnu tešku situaciju u ekonomiji Republike Srpske predstavlja visok udio korupcije u društvu, za šta je potrebna odlučna borba i prije svega politička volja. Aktuelne procjene govore da Evropsku Uniju korupcija košta oko 1% od BDP.
Ekonomista Siniša Božić kaže da “je teško procijeniti nivo korupcije u RS, ali da nas korupcija košta bar 10% od GDP”.
Prema Božićevom mišljenju, uobičajeni načini rješavanja katastrofalnog stanja u ekonomiji jedne zemlje su stvaranje novih radnih mjesta, novo zapošljavanje i štednja. Sva tri nabrojana načina su kod nas nemoguća, zbog nesposobne i kriminalizovane izvršne vlasti. Ne zaboravimo da su 2007. godine imali 646 miliona EUR u državnoj kasi na raspolaganju od privatizacije Telekoma Srpske, a danas su budžet i svi pripadajući fondovi u teškom deficitu, a novca od privatizacije nema, jer je podijeljen politički podobnim fizičkim i pravnim licima.
