Je li stvarno dobro da se covid-19 sada širi?

U RANIM danima pandemije covida-19 postojale su nade da bi ta bolest možda mogla imati određena svojstva sezonalnosti kakva imaju neke druge respiratorne bolesti poput gripe ili prehlade.

Nenad Jarić Dauenhauer / 23. August 2020

Foto: Ilustracija

 

No, stručnjaci su već tada upozoravali da virus SARS-CoV-2, budući da je zarazniji od gripe i nov u populaciji, vjerojatno neće nestati tijekom ljeta. Naime, zarazne respiratorne bolesti obično poprime izražena svojstva sezonalnosti kada se u populaciji stvori dovoljan imunitet na njih – prirodan ili umjetan. Kada tog imuniteta nema, zapreke koje za širenje virusa stvaraju okolišni uvjeti nisu dovoljne da bi se ono zaustavilo.

Kako su europske zemlje krajem svibnja i početkom lipnja epidemiološkim mjerama obuzdale širenje covida-19, pojavile su se teorije da novi koronavirus možda ipak ima neka svojstva sezonalnosti ili da je možda čak mutirao i oslabio. No, širenje pandemije u dijelovima svijeta kao što su Meksiko, Florida i Brazil nije se uklopilo u tu priču. Brojevi zaraženih i umrlih u tim su krajevima obarali crne rekorde upravo u vrijeme kada su ondje temperature bile slične našim ljetnim, što je pokazalo da covid-19 nisu zaustavili klimatski uvjeti.

Primjerice, u Meksiku je broj infekcija i smrti počeo rasti u travnju, da bi dosegnuo vrhunac upravo u najtoplijim i najvlažnijim ljetnim mjesecima – u srpnju i kolovozu kada je prosječna maksimalna temperatura ondje oko 30ºC (grafika dolje). Udio umrlih u broju potvrđeno oboljelih (CFR) u toj zemlji trenutno je visokih 10,8%.

Ipak, činjenica je da se u europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, trenutno bilježi niska smrtnost. Kako to objasniti?

Smrti po danima u Meksiku Worldometer

Okupljanja u zatvorenim prostorima

Za početak, ponovimo ukratko zašto je hladni dio godine povoljniji za širenje respiratornih infekcija.

Kako smo već pisali na Indexu, postoje brojne hipoteze, ali i studije koje tumače tu pojavu.

Prema jednoj od hipoteza, to je doba u kojem se ljudi češće okupljaju u bliskom kontaktu u zatvorenim prostorima, što virusima olakšava širenje, kako zrakom tako i izravnim kontaktima i površinama predmeta.

Topao, vlažan zrak otežava prijenos virusa

Neka novija istraživanja također pokazuju da suh, hladan zrak može pomoći virusima da neometano ostanu u zraku i putuju na veće udaljenosti. Jedna studija, provedena u laboratoriju i objavljena 2007., utvrdila je da visoke temperature, a posebno visoka vlažnost zraka, usporavaju širenje gripe i da se virus potpuno prestaje širiti pri vrlo visokim razinama vlažnosti. U tome ima fizikalne logike. Naime, topliji zrak zadržava više vlage, što viruse koji se u zraku prenose kapljicama sprječava da putuju onoliko koliko bi mogli u suhom zraku. Drugim riječima, u vlažnim uvjetima male kapljice tekućine lansirane kašljem ili kihanjem na svojem putovanju nakupljaju više vlage iz zraka. Tako ubrzano postaju preteške da bi ostale u zraku pa padaju na tlo.

Također, neke studije utvrdile su da je virus gripe stabilniji na nižim temperaturama i na nižim razinama vlage.

Hladan i suh zrak ruši obranu od virusa

Prema drugoj hipotezi, koju potvrđuju neka novija istraživanja, niska vlažnost zraka, koja je često prisutna zimi, može narušiti funkciju sluzi u nosu, koja služi za hvatanje stranih tijela poput virusa ili bakterija i sprječavanje njihovih upada u organizam. Hladan i suh zrak može osušiti sluznicu nosa i tako je učiniti manje efikasnom u hvatanju virusa.

No s druge strane, podaci pokazuju da u nekim tropskim regijama ipak ima više slučajeva gripe tijekom kišne sezone. To se može protumačiti činjenicom da je kišna sezona razdoblje u kojem ljudi borave u zatvorenim prostorima u bliskim kontaktima.

Sunčevo UV zračenje škodi virusima

Neka istraživanja također pokazuju da su virusi osjetljivi na UV zračenje, osobito na UVC zrake, jer ono ima razoran učinak na DNK i RNK. UV svjetlo toliko učinkovito ubija bakterije i viruse da se često koristi u bolnicama za sterilizaciju opreme. Za očekivati je da će na suncu koncentracije aktivnih virusa u zraku biti manje.

Imunitet slabi zimi

Također, postoji pretpostavka da je imunitet ljudi u prosjeku slabiji u hladnim mjesecima bez sunca nego za toplijih, ljetnih dana, što bi moglo biti povezano s razinama vitamina D koje ovise o suncu ili razinama hormona melatonina.

Nema potvrda da dominira slabiji soj virusa

Znanstvenici su u više navrata potvrdili da SARS-CoV-2 mutira te da su se pojavili neki sojevi koji su zarazniji, ali uzrokuju blaže kliničke slike.

Primjerice, singapurski znanstvenici ovaj su tjedan u časopisu Lancet objavili da su otkrili novi soj covida-19 koji izaziva blaže simptome. Bolesnici zaraženi njime imali su bolje kliničke ishode, uključujući manju potrebu za intenzivnom njegom.

No, za sada nema potvrde da je neki takav slabiji soj počeo dominirati u nekom dijelu svijeta niti da će se takav soj proširiti. Može se dogoditi da će s vremenom SARS-CoV-2 doista mutirati u slabiji soj koji bi mogao prevladati. No postoje i suprotni primjeri. Španjolska gripa bila je pogubnija u drugom valu nego u prvom. Taj je virus imao vremena da mutira, a potom se proširio opasniji soj jer su manje bolesni zaraženi vojnici ostajali na frontu, u svojevrsnoj izolaciji, dok su bolesniji prevoženi u masovne bolnice u zaleđu gdje se virus lakše širio.

Dakle, promašeno je i znanstveno neopravdano baviti se procjenama hoće li i kada prevladati slabiji soj virusa i hoće li uopće jer se SARS-CoV-2 i ovakav kakav jest vrlo uspješno širi.

Obolijevaju mlađi i zdraviji, a stariji se štite

Navedeni čimbenici koji djeluju kao zapreke za prijenos virusa mogli bi imati neku ulogu u činjenici da je smrtnost u Europi trenutno niska. No dramatično širenje pandemije u brojnim toplim, tropskim i suptropskim zemljama pokazuje da oni ne mogu biti jedino objašnjenje.

Za tumačenje tog fenomena potrebne su složene analize. Primjerice, smislena usporedba smrtnosti među oboljelima danas u odnosu na prethodne mjesece trebala bi uzeti u obzir i dob uspoređivanih osoba, njihove ostale bolesti, procedure i lijekove primijenjene u liječenju i slično

No, jedan od ključnih faktora u tom smislu mogla bi biti činjenica da se virus u Europi trenutno širi uglavnom među mladim i zdravim ljudima. Naime, na putovanja na ljetovanje te na provode po klubovima prvenstveno se odlučuju zdravi i mladi.

Stariji i bolesni nisu skloni ni velikim putovanjima ni partijanjima, osobito usred pandemije. Oni se trenutno nastoje čuvati dok ne dođe cjepivo, što je vjerojatno još jedan razlog zašto se prosječna dob oboljelih u drugom valu tako značajno smanjila.

Hrvatski podaci pokazuju da je u drugom valu epidemije prosječna dob novozaraženih oko 31 godine, što znači da je za više od 20 godina niža od prosjeka u prvom valu. A SARS-Cov-2 vrlo rijetko uzrokuje smrt u dobnim skupinama ispod 40 godina (grafikon dolje).

Smrtnost po dobima u nekoliko zemalja, Wikipedia

Virusno opterećenje ljeti je manje

Jedan od razloga manje smrtnosti posljednjih mjeseci u Europi mogla bi biti i činjenica da je u ljetnim uvjetima, kada je virus izložen ranije navedenim zaprekama, uključujući i maske, virusno opterećenje kojemu su ljudi izloženi značajno manje.

Brojna istraživanja respiratornih bolesti pokazala su da težina kliničke slike ovisi o virusnom opterećenju. U slučaju covida-19 na to je jasno ukazala i jedna nova studija objavljena u časopisu The Lancet Respiratory Medicine.

U prilog tome govori i relativno visoka smrtnost od covida-19 među medicinskim osobljem. Prema jednoj analizi, samo u SAD-u život je izgubilo više od 920 djelatnika u zdravstvu, iako je uglavnom riječ o relativno mladim i zdravim ljudima koji se znaju i nastoje čuvati.

Kašnjenje ishoda za potvrdom na testu

Također treba imati na umu da ishodi bolesti kasne više tjedana za potvrdama na testiranju. Covid-19 u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama tek se razmahao posljednjih par tjedana. U prvom valu imali smo 100-tinjak mrtvih. Od početka drugog vala umrlo ih je 60-ak, a on je tek počeo.

Širenje bolesti na starije

Budući da se epidemija trenutno širi među mladima, može se činiti da je možda dobro da se što više ljudi prokuži ako posljedice nisu teške. No to je krivo jer ne treba zaboraviti da će se ti mladi morati vratiti u svoje obitelji, na posao, na sveučilišta i u škole.

Budući da u Hrvatskoj mladi često žive u višegeneracijskim obiteljima te da se na samostalan život u prosjeku odlučuju najkasnije u EU, iza 30. godine života, u procjene epidemiološke situacije treba uzeti u obzir i rizik koji oni predstavljaju za one rizične – starije i bolesne.

Konačno, neki od tih mladih su medicinski tehničari i liječnici ili pak učenici na medicinskim učilištima. A to znači da će trebati raditi s bolesnicima i starijima ili s nastavnicima koji mogu spadati u rizične skupine.

Širenje koje izmiče kontroli

Konačno, s velikim brojevima novozaraženih dnevno, kakve posljednjih dana bilježimo u Hrvatskoj, postaje sve teže pratiti sve kontakte. Budući da je riječ uglavnom o mladima, za očekivati je da dobar dio njih neće otkriti sve svoje kontakte te da neće pokazati sklonost da se testira samo zbog blagih simptoma. Malo tko će htjeti ići u samoizolaciju ako baš ne mora. To može uzrokovati vrlo ozbiljan problem jer epidemija može izmaknuti kontroli.

Nije dobro da se bolest širi - ni ljeti ni zimi

Zbog svega navedenog nije dobro da se šalje poruka kako je prihvatljivo da se virus širi. Osobito iz krugova medicinskih autoriteta. Zbog takvih poruka mnogi će se ponašati manje odgovorno, što je suprotno od poruke da trebamo ostati odgovorni. Prihvatljivo je reći da smo trebali turističku sezonu te da je bilo za očekivati da će nam se zbog toga epidemiološka situacija pogoršati. No, ako znamo da su čak i najveća žarišta na svijetu, poput New Yorka ili sjevera Italije još uvijek daleko od kolektivnog imuniteta, nije opravdano računati da nam veliki broj zaraza u ljetnim mjesecima donosi išta dobro. Naprotiv, eskalacija epidemije može dovesti do toga da nam virus uđe u zdravstveni i obrazovni sustav zbog čega ćemo morati zatvarati odjele bolnica i škole i uvoditi neke stroge epidemiološke mjere, što definitivno nije dobro i nije nikome u interesu.

Konačno, ako će cjepivo biti dostupno kroz nekoliko mjeseci, kako se najavljuje, pametnije je, uz što manje lockdowna, pametnim mjerama i porukama nastojati zadržati najpovoljniju moguću epidemiološku situaciju i sačuvati što više života te potom steći imunitet cijepljenjem, nego izlaganjem bolesti. Nuspojave će svakako biti manje.

 

Index


Buka preporuka

Nauka i tehnologija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.