Jeziva pozadina legendarnog hita: Zvuči kao ljubavna pjesma, ali je daleko od toga, muzičara su inspirisale horor scene iz koncentracijskih logora

Kanadski kantautor Leonard Cohen jedan je od najcjenjenijih glazbenika 20. stoljeća s golemim opusom i fascinantnom životnom pričom.

BUKA portal / 08. Novembar 2019

Rođen je i odrastao u Montrealu u židovskoj obitelji. Majka mu je bila porijeklom iz Litve, a očeva obitelj iz Poljske. Kroz život je proučavao druge religije pa je pet godina proveo u budističkom samostanu te je govorio da mu se sviđa "univerzalna figura Isusa Krista koji je najbolji čovjek koji je ikad hodao Zemljom". No, nikad se nije odrekao judaizma.

"Moj prijatelj Brian Johnson rekao je da nikad nisam čuo za religiju koja mi se nije svidjela. Zato sam pokušao ispraviti taj dojam da tražim novu religiju pored judaizma. Itekako sam dio te tradicije i prakticiram vjeru, kao i moja djeca i to nikad nije bilo pitanje. Istraživanja drugih religija i sustava vjerovanja svakako su obogatila i produbila shvaćanje moje tradicije", rekao je svojedobno Cohen.

A jedna od njegovih pjesama koja je svima poznata isključivo kao ljubavna zapravo je inspirirana holokaustom, odnosno scenama iz koncentracijskih logora. Radi se o pjesmi "Dance Me To The End Of Love" s albuma "Various Positions" iz 1984. godine.

"Zanimljivo je kako pjesme počnu jer u srži svake pjesme postoji sjeme koje ti je netko dao ili si ga uzeo iz svijeta. Zato je proces pisanja pjesme tako misteriozan. A ova pjesma je došla od saznanja da su u nekim nacističkim koncentracijskim logorima pored krematorija stajali gudački kvarteti. Ti su ljudi bili prisiljeni svirati dok se pokraj njih događa horor, a i njihova je sudbina bila ista. Svirali su klasičnu glazbu dok su drugi zatvorenici ubijani i spaljivani. Dakle, ta glazba, 'Dance me to your beauty with a burning violin', predstavlja ljepotu življenja, kraj ovog postojanja i kraj strasti u našoj egzistenciji. Ali, to je isti jezik koji koristimo da bismo se prepustili voljenoj osobi pa nije bitno koja je ideja iza te pjesme, bitno je da se osjeti strast", rekao je Cohen.

Svoj susret s pjesnikom svojedobno je opisao srpski književnik i prevoditelj Vladislav Bajac.

"Završio sam bio prijevod njegove knjige pjesama 'Snaga robova' i smatrao sam da je prirodno da ga upoznam pa sam otišao sam na grčki otok Hydru, gdje je boravio preko ljeta. Hydra je tada bila bez prometa, bez struje i turista, obično selo. Pitao sam razne prodavače na obali za njega, ali nitko od ljudi koji tu žive nije znao o kome govorim. Sjećam se da sam ušao u trgovinu u kojoj se u pozadini čula Cohenova pjesma, pitao za njega, a prodavač je rekao 'Pa, evo ga'. Ti mještani godinama nisu znali da ovaj poznati Kanađanin provodi po pola godine na njihovom otoku, da tu živi.

Lutajući tako po obali, ugledao sam ga kako sjedi u kafiću koja gleda na luku i obalu. Polako sam prilazio i — kako se to radi u susretima te vrste — upitno sam izgovorio 'Leonard Cohen?', a on je dugo šutio, toliko da je već bilo neprirodno. Brzo sam rekao tko sam jer sam polako naslućivao o čemu je riječ. Nekoliko mjeseci prije toga, u prosincu 1980. u New Yorku je ubijen John Lennon i Cohen mi je poslije rekao da je bio siguran da sam jedan od onih koji su kod njega došli s pištoljem", ispričao je Bajac.
 

Preuzeto sa 100 posto


Buka preporuka

Tema

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.