Kako izgleda matematika HDZ-a BiH kojom žele "eliminisati" Komšića?

Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH HDZ predlaže uvođenje ad hoc izbornih područja koja su označena sa A, B i C.

BUKA portal / 22. Juli 2021

Članovi Predsjedništva BiH, prema prijedlogu HDZ-a, biraju se neposredno s teritorije FBiH i to jedan bošnjački i jedan hrvatski, tako da birač upisan u Centralni birački spisak može glasati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali ne za oba

Kadrovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine (BiH) u Interresornoj radnoj grupi za izmjenu Izbornog zakona BiH, dostavili su prijedlog ove stranke u kojem je definiran način izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH (FBiH) te delegata u Domu naroda FBiH, piše Faktor.


Kada je u pitanju Predsjedništvo BiH HDZ predlaže uvođenje ad hoc izbornih područja koja su označena sa A, B i C.


Članovi Predsjedništva BiH, prema prijedlogu HDZ-a, biraju se neposredno s teritorije FBiH i to jedan bošnjački i jedan hrvatski, tako da birač upisan u Centralni birački spisak može glasati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali ne za oba.


- U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C - prijedlog je HDZ-a.

 

prijedlog-izbornog-zakona-hdz


Prema njihovim prijedlogu raspored ad hoc područja izgledao bi ovako:

 

Izborno područje A sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Centar Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Trnovo (FBiH), Tuzla, Živinice, Srebrenik, Lukavac, Gradačac, Čelić, Banovići, Gračanica, Kladanj, Kalesija, Doboj-Istok, Teočak, Sapna, Zenica, Kakanj, Maglaj, Tešanj, Zavidovići, Visoko, Breza, Olovo, Doboj-Jug, Bihać, Sanski Most, Velika Kladuša, Cazin, Bosanska Krupa, Ključ, Bužim, Konjic, Jablanica, Bugojno, Donji Vakuf, Goražde, Pale (FBiH) i Foča (FBiH).


Izborno područje B sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje, Grude, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Čapljina, Čitluk, Prozor-Rama, Neum, Ravno, Orašje, Domaljevac-Šamac, Kreševo, Dobretići i Usora.


Izborno područje C sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Grad Mostar, Stolac, Travnik, Vitez, Jajce, Kiseljak, Novi Travnik, Busovača, Gornji Vakuf-Uskoplje, Fojnica, Odžak, Žepče, Vareš, Glamoč, Drvar, Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac i Distrikt Brčko-opcija FBiH.


Dalje predlažu da za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bude izabran kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan bošnjački kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.


Isti princip predlažu i za hrvatskog člana predsjedništva.


Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.


U Republici Srpskoj, predlaže HDZ, člana Predsjedništva BiH birali bi birači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u Republici Srpskoj, neposredno, a izabran bi bio kandidat s najvećim brojem glasova.


Kada je u pitanju Dom naroda FBiH, HDZ predlaže da se broj delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po kantonima odredi uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva, i to:


17 delegata iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Tuzlanski bira četiri delegata, Sarajevski četiri delegata, Zeničko-dobojski tri delegata, Unsko-sanski tri delegata, Hercegovačko-neretvanski jednog delegata, Srednjobosanski jednog delegata i Bosansko-podrinjski jednog delegata.


17 delegata iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Hercegovačko-neretvanski bira pet delegata, Srednjobosanski četiri delegata, Zapadnohercegovački tri delegata, Kanton 10 dva delegata, Zeničko-dobojski jednog delegata, Posavski jednog delegata i Tuzlanski jednog delegata.


17 delegata iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Sarajevski bira četiri delegata, Kanton 10 tri delegata, Unsko-sanski tri delegata, Tuzlanski dva delegata, Hercegovačko-neretvanski dva delegata, Zeničko-dobojski dva delegata i Srednjobosanski jednog delegata.


7 delegata iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Sarajevski bira tri delegata, Tuzlanski dva delegata, Zeničko-dobojski jednog delegata i Unsko-sanski jednog delegata.

 

 


Buka preporuka

Buka desk

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.