Zakon “prilagođen” podobnima
1. Neprimjerena visina novčane naknade za tendersku dokumentaciju i manipulacije ugovornih organa oko ostvarivanja uvida u istu prije otkupljivanja;
2. Onemogućavanje ponuđačima uvid u ponudu najpovoljnijeg ponuđača po donesenoj odluci o izboru;
3. Navođenje u tenderskim dokumentacijama kriterija neprimjerenim javnoj nabavci, a koji se odnose na kriterij kvalifikacije ponuđača i kriterij za izbor ekonomski najpovoljnije ponude;
4. Prihvatanje ponuda sa „neprirodno niskim cijenama“ od strane ugovornog organa i Odbijanje Kancelarije/Ureda da to onemogući;
5. Navođenjem u robnim specifikacijama tenderskih dokumentacija:
a) prevelikog broja artikala iz različite oblasti predmeta nabavke,
b) roba koje se uopšte ne nabavljaju i ne koriste u ugovornom organu,
c) izostavljanjem pojedinih značajnijih roba koje su neophodne ugovornom organu,
d) roba samo sa jediničnim nazivima bez potrebnih ukupnih godišnjih količina,
e) roba sa konkretnim robnim markama ili nazivima ponuđača bez navođenja riječi „ili ekvivalent“, kao i davanje mogućnosti alternativnih ponuda,
f) navođenje jednog proizvoda sa tehničkim karakteristikama sa kojim razpolaže samo protežirani ponuđač;
6. Podizanje cenzusa u februaru 2009. godine za Direktne sporazume sa 3.000 na 6.000 i Konkurentske zahtjeve sa 30.000 na 50.000 kod nabavke roba u usluga odnosno 80.000 kod izvođenja radova, opredjelilo je i omogućilo pojedine ugovorne organe da iz koruptivnih razloga dijele javne nabavke na Lot-ove, provodeći ih najčešće bez javnog oglašavanja;
7. Učestala praksa potpisivanja ugovora o izvođenju dodatnih usluga i radova putem Pregovaračkog postupka bez objave sa aktuelnim izvođačem po osnovnom ugovoru, do vrijednosti 50% istoga, kako je to Zakonom omogućeno;
8. Potpisivanje ugovora o izvođenju radova putem Pregovaračkog postupka bez objave za iznose veće od 80.000 KM;
9. Poništavanje javne nabavke zbog navodnog prekoračenja planiranih sredstava u slučajevima kada se sa protežiranim ponuđačem ne može sklopiti ugovor;
10. Poništavanje javne nabavke zbog isteka važenja ponude, takođe u slučaju kada se ne može sklopiti ugovor sa protežiranim ponuđačem;
11. Odbijanje žalbe ponuđača od strane Kancelarije/Ureda kao neblagovremene, ako prigovor na tendersku dokumentaciju nije dostavljen ugovornom organu do 5 dana od preuzimanja tenderske dokumencije, bez obzira na navedene brojne nezakontosti u tenderskim dokumentacijama ili u provođenju postupaka oko izbora;
12. Postojanje konačnosti rješenja Kancelarije/Ureda tek nakon 45 dana od donošenja istog otvara prostor za razne nezakonite radnje ugovornog organa;
13. Ugovornom organu se dozvoljava da ne postupi po rješenju Kancelarije/Ureda;
14. Kancelarija/Ured uopšte ne primjenjuje Zakonsku odredbu o obeštećenju ponuđača;
15. Kancelarija/Ured ne praktikuje da pred nadležnim disciplinskim i krivičnim organima pokreće postupke odgovornosti službenih lica u ugovornom organu, kao i izricanje novčanih kazni ako su izvršili promišljenu i namjernu povredu Zakona;
16. Neizvršavanje obaveze Kancelarije/Ureda da na web stranici objavljuje donesena rješenja;
17. Vršenje nabavke robe u ugovornom organu, uglavnom na nezakonit način za sve vrijeme trajanja žalbenog postupka, ponekad i do godinu dana;
18. Nepoštivanje Zakonske obaveze ugovornog organa da obavijesti Agenciju o provedenoj javnoj nabavci;
19. Neadekvatnosti i nedosljednosti u provođenju postupaka monitoringa javnih nabavki od strane Agencije za javne nabavke, utvrđene u Pravilniku o monitoringu postupaka javnih nabavki;
20. Neefikasnost u radu Suda BiH koji mnoge tužbe vezano za javne nabavke ne rješava po tri i više godina;
Za spisak korišteni podaci koje su prikupljeni iz devetogodišnjeg iskustva u više od hiljadu javnih nabavki privatnih preduzeća koja su članovi Udruženja za praćenja provođena postupka javnih nabavki „Tender“. Njihove analize, nedvosmisleno ukazuju da korupciji u javnim nabavkama u BiH doprinose i omogućuju brojni elementi koji negativno utiču na transparentnost, efikasnost i racionalno raspolaganje budžetskim sredstvima, i koji u tenderskim dokumentacijama ugovorni organi ne obezbjeđuje pravednu i aktivnu konkurenciju, jednak tretman i nediskriminaciju ponuđača, što treba da čini smisao, svrhu i suštinu samog Zakona o javnim nabavkama.
Capital.ba
