Kako preživjeti praznična prejedanja? Konkretni savjeti od Dragane Lošić, specijalistkinje nutricionizma!

BiH je na vrhu najdebljih naroda u Evropi, saznajte u čemu je problem i gdje je rješenje.

Maja Isović Dobrijević / 13. Januar 2020

Foto: Privatna arhiva

 

„Pronaći balans tokom januara kada je u pitanju ishrana ja pravi izazov čak i za mene kao nutricionistu jer praznici i služe da se opustimo, družimo i počastimo bogatom trpezom. Ono što mi možemo učiniti jeste da tri do pet prazničnih dana ne pretvorimo u svih trideset i da se nakon prazničnih okupljanja vratimo uravnoteženoj ishrani, ishrani prilagođenoj našim energetskim i nutritivnim potrebama“, rekla je u razgovoru za BUKU magistra farmacije i specijalistkinja nutricionizma u BiH Dragana Lošić.

Dragana je aktivna u nauci, na televiziji i društvenim mrežama. Objavila je nekoliko naučnih radova, bila predavač na simpozijumima, držala edukacije za zdravstvene radnike i široke narodne mase, sarađivala sa našim vodećim farmaceutskim kompanijama, piše stručne i edukativne tekstove za naše najčitanije portale i časopise.

Ona ističe da je važno da se svakodnevno podsjećamo da mi odlučujemo i o količini i o izboru namirnica sa bogate praznične trpeze.

„Osobe koje imaju razvijene zdrave prehrambene navike, normalnu tjelesnu masu i dobro opšte zdravlje mogu sebi dopustiti i veće uživanje u hrani i piću tokom praznika dok hronični bolesnici moraju biti veoma oprezni kako ne bi osjetili posljedice prazničnog opuštanja“, pojašnjava.

Dragana ističe da našu prazničnu trpezu uglavnom čine jela životinjskog porijekla teška za varenje i visoke kalorijske vrijednosti.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

NAJČEŠĆE GREŠKE U ISHRANI👉 Danas želim ukazati kako na prehrambene greške tako i na izbor namirnica koji Vas najčešće dovodi do mene na nutricionističko savjetovanje ▶️ ☑️Preskakanje doručka i dalje je mnogima omiljena disciplina mada raste svijest o važnosti istoga ☑️Neredovni obroci koji neminovno vode u lošu glukoregulaciju te posljedično stalno grickanje, život na kofeinu i visok unos kalorija u večernjim satima 🌃 ☑️Manjak vremena za kuhanje ili pripremu obroka kod kuće 🏠 ☑️Visok unos UH i masti iz loših izvora (prosti šećeri i rafinirana ulja) ☑️Hronično nizak unos vode i vlakana koji pogoduje pojavi umora, glavobolje, zadržavanja tečnosti, zatvora... ☑️Sve češća eliminacija čitavih grupa namirnica najčešće dovodi do frustracije usljed nepostizanja očekivanih ciljeva. Pored pomenutih prehrambenih grešaka važno je navesti i namirnice koje se najčešće konzumiraju kao i činjenicu da upotpunosti odgovaraju rezultatima prvog nacionalnog istraživanja prehrane odrasle populacije u Hrvatskoj te da će se mnogi u istima lako pronaći👉 Voda i kafa su najčešće birane namirnice dok se za glavni obrok najčešće jede svinjetina i piletina, pečeni krompir i tjestenina, pileća supa, miješana salata, bijeli i polubijeli hljeb, jabuka te čaša mineralne vode ili piva. Takođe uočen je visok dnevni unos energije iz UH negdje oko 50% te loši izvori proteina i masti. Tako je svinjetina glavni izvor proteina dok se od masti najčešće koriste rafinirana ulja i životinjske masti a trebali bismo unositi više ribe i kvalitetnih masnoća. Čini li Vam se ovo poznatim? 😉 🤔 Lako se da zaključiti da su naša stvarnost i rezultati poražavajući te da čim prije moramo zdravlje staviti na prvo mjesto 🤗. Ako šta zaškripi tu sam 😉. Vaša #nutricionistalosic #nutricionista #nutricionizam #nutritionist #nutrition #nutricionistabl #draganalosic #draganaoishrani #healthydiet #healthy #healthytips #healthyeating #healthyliving #nutritioncoach #healthybody #pravilnaprehrana #mediteranskaishrana #nutricionističkosavjetovanje

A post shared by Dragana Lošić (@nutricionistalosic) on

 

„Pored unosa zasićenih masti tokom praznika pojačan je i unos šećera, soli i alkohola. Često tokom praznika unesemo i dva do tri puta više kalorija nego što možemo da potrošimo međutim dobro je znati da u konačnici ovaj kalorijski suficit i dobitak na težini čini voda koju ćemo lako izgubiti ukoliko se već naredni mjesec vratimo pravilnoj ishrani. Fokus je na razvoju pravilnih prehrambenih navika i njihovoj dosljednoj primjeni tokom cijele godine kako bi praznična opuštanja protekla neprimjetno“, ističe naša sagovornica.

Dragana savjetuje da kada je u pitanju pravilna ishrana kao i kreiranje cjelokupnog zdravog životnog stila važno je da ljudi slušaju kvalifikovane stručnjake čiji su savjeti utemeljeni na nauci i koji neće ugroziti vaše zdravlje.

„Moj savjet je da se klonite svih senzacionalističkih prehrambenih protokola koji navodno čiste, peru, detoksikuju naš organizam. Suština je da su tri sedmice potrebne za mijenjanje navika dok su tri mjeseca potrebna za promjenu životnog stila nijedna promjena ne dolazi preko noći za sve je potrebno vrijeme“, pojašnjava.

Dragana kaže da tradicionalan način ishrane odlikuje neravnoteža između unosa hrane biljnog i životinjskog porijekla kao i nedovoljna raznovrsnost. Smatra se da je na sedmičnom nivou za zdravu crijevnu floru i dobro varenje, a time i dobro opšte zdravlje važno unositi trideset različitih namirnica što samo rijetkima polazi za rukom.

„Tradicionalno jedemo previše crvenog mesa i suhomesnatih prerađevina što uz nizak unos vlakana povećava rizik za nastanak hormonskog disbalansa, za razvoj kardiovaskularnih oboljenja, kancera dojke, želuca i debelog crijeva. Nama trebaju vlakna, a trebamo i dobar dio proteina životinjskog porijekla zamijeniti proteinima biljnog porijekla dok unos prehrambenih prerađevina trebamo svesti na minimum odnosno izbjegavati proizvode koji u svom sastavu imaju više od pet sastojaka. Vratiti se što više prirodi i namirnicama u njihovom izvornom obliku“, pojašnjava Lošić Dragana.

Ona ističe da je gojaznost globalni javno zdravstveni problem koji stanovnike BiH nije zaobišao.

„Kao regija nalazimo se na vrhu najdebljih naroda u Evropi. Problem je u zapostavljenoj preventivnoj medicini, u nepravovremenom rješavanju problema, tradicijskom nasljeđu, lošem ekonomskom standardu. Osnovni uzrok gojaznosti je kalorijski suficit do koga dolazi zbog neredovnih i neuravnoteženih obroka, stresa, manjka sna, manjka fizičke aktivnosti  reći ću  zbog života koji nije u skladu sa našom fiziologijom. Današnji čovjek je gojazan, a u suštini nutritivno pothranjen“, ističe ona.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Dragi moji danas sa Vama želim podijeliti ovih 6 jednostavnih koraka za poboljšanje vlastite ishrane koje i sama uspješno već godinama primjenjujem👉 1️⃣Ograničite unos rafinirane hrane i izbjegavajte proizvode sa preko 5 sastojaka u svome sastavu jer tako značajno smanjujete unos praznih kalorija odnosno loših (trans) masti, soli, rafiniranog šećera, različitih aditiva... sastojaka koji potiču upalu (inflamaciju). 2️⃣Vodite računa o unosu tečnosti 💦 što uvijek možete provjeriti po boji urina (što je urin svijetlije boje to ste bolje hidrirani). Adekvatnim unosom tečnosti pospješujete uklanjanje toksina, jačate imunitet i mentalne sposobnosti, otklanjate umor, sprječavate grčeve i glavobolju. 3️⃣Trudite se da obroke🍴češće pripremate kod kuće jer tako imate potpunu kontrolu nad kvalitetom (svježina?) i obradom namirnica (vrsta ulja?) 4️⃣Jedite povrće 🥕🥒🥦uz svaki glavni obrok kako bi obezbjedili dnevne potrebe za vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima. 5️⃣Nemojte se izgladnjivati ukoliko ne želite biti depresivni i još deblji jer izgladnjivanje može dovesti do smanjenja mišićne mase, umora, pada imuniteta, usporenog metabolizma, hipotenzije, osteoporoze... 6️⃣Uvijek se fokusirajte na nutritivno bogate namirnice a ne na one koje trebate eliminisati iz svoje ishrane kako bi došli do cilja. Pravilne prehrambene navike ne možete usvojite preko noći ali možete vremenom i što je najvažnije nećete zažaliti👍. P. S. Good things take time, remember 🙌 Vaša #nutricionistalosic 💓 #nutricionista #nutricionizam #draganalosic #nutritionist #nutrition #fitmom #zdravlje #healthydiet #healthy #healthytips #healthyeating #wellness #wellbeing #healthybody #healthymind #motivation #wellbeing #lifestylemedicine #nutritioncoach #coaching #healthylifestyle #healthylife

A post shared by Dragana Lošić (@nutricionistalosic) on

 

Dragana kaže da treba posložiti prioritete, da osvjestimo da zdravlje nije nešto što se podrazumjeva već nešto što treba dosljedno njegovati.

„Da obezbjedimo svome organizmu redovne obroke i time kontinuirani priliv energije čime ćemo manje posezati za slatkišima i drugim prehrambenim prerađevinama kao i da ne pretjerujemo sa unosom hljeba i tjestenine. Unos pekarskih proizvoda možemo smanjiti tako što ćemo umjesto sendviča za doručak i večeru jesti kaše i obrok salate suština je da izbor uvijek postoji. U svom radu sa pacijentima upravo stavljam naglasak na individualni pristup i edukaciju kako bi pojedinac naučio šta jesti, kada jesti, u kojoj količini i kako kombinovati jer velika je većina do sada uvidjela da su dijete beskorisne jer ne dovode do trajnih rješenja. Dijete su uglavnom hipokalorijske, neuravnotežene i neprilagođene pojedincu te kao takve osuđene na propast prije ili kasnije“, kaže stručnjakinja.

Na kraju kaže da će nakon januarskih praznika zbog povećanja tjelesne mase mnogi će posegnuti za dijetama i čudotvornim detoksima.
„Kao stručnjak umjesto rigoroznih dijeta savjetujem da povećate unos vode, biljnih čajeva, namirnica biljnog porijekla (povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica) i obavezno uvedete svakodnevnu šetnju a kao detoks 1 dcl svježe cijeđenog soka od cvekle i mrkve uz dodatak limuna i đumbira. U suštini posvetite se svemu onome što ste zapostavili tokom praznika kako bi povratili narušeni balans“, ističe Dragana Lošić u razgovoru za BUKU.

 


Buka preporuka

Tema

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.