Ilustracija sa konkursa Crtežom protiv korupcije autora Emira Durmiševića
I dalje se ne stišava priča oko imenovanja Džinite Fočo za direktoricu Agencije za javne nabavke BiH. Nekoliko kandidata za ovu funkciju je čak tražilo od Vijeća ministara da se konkurs poništi zbog namještanja istog, međutim to se nije desilo. Direktorica Fočo je bila i Predsjednica Komisije za izbor četiri člana iz reda stručnjaka koji će ući u Odbor ove Agencije. Da priča postane još kompletnija, Komisija je najviše ocjene dala bivšim članovima Odbora koji su se ponovo kandidovali na te dužnosti.
Diplomirani pravnik iz Sarajeva Edvin Šarić, koji je prošle godine eliminisan u konkursnoj proceduri za izbor direktora Agencije za javne nabavke BiH, uvjeren je da je Džinita Fočo nezakonito imenovana na to mjesto.
Šarić je zbog toga Vijeću ministara BiH podnio zahtjev za poništenje konkursne procedure izbora rukovodećeg državnog službenika direktora u Agenciji za javne nabavke BiH.
I Udruženje građana Tender iz Banjaluke uputilo je Vijeću ministara otvoreno pismo u vezi sa nedavanjem saglasnosti na obnavljanje mandata direktorici te četvorici članova Odbora.
Podsjetimo, ovo Udruženje konstantno upozorava na izraženu korupciju u javnim nabavkama. Podaci koje je ovo Udruženje ranije objavilo su poražavajući - korupcija pojede 600 miliona konvertibilnih maraka od ukupno tri milijarde, koliko je godišnje na raspolaganju za javne nabavke.
Prema njihovom mišljenju "između svih vidova korupcije u BiH najveću štetu po javna finansijska sredstva predstavlja enormna korupcija u javnim nabavkama"
Članovi ove NVO navode da su ključni razlozi, koji su rukovodili Svjetsku banku i druge međunarodne relevantne institucije da BiH, po prisutnoj korupciji i odsustvu borbe protiv iste, svrstaju u sam vrh zemalja u svijetu, leži prevashodno u prenaglašenom odsustvu političke volje od najodgovornijih u strukturi izvršne, ali i zakonodavne vlasti, kao i rukovodstvima vladajućih političkih partija, da se oblasti javnih nabavki adekvatnije normativno uredi i obezbijedi nužno efikasniji i odgovorniji rad naročito ključnih institucija: Agencije za javne nabavke, Kancelarije za razmatranje žalbi i Suda BiH.
Zamolili smo članove Tendera za njihovo viđenje situacije u vezi sa imenovanjem direktorice Fočo ali i o sveprisutnom fenomenu BH društva - korupcijom u javnim nabavkama.
Vi ste uputili Vijeću ministara BiH otvoreno pismo u vezi sa zahtjevom za nedavanje saglasnosti na obnavljanje mandata direktorici i četvorici članova Odbora Agencije za javne nabavke iz reda stručnjaka. Koji su Vaši osnovni razlozi za upućivanje ovog pisma?
Naši razlozi se odnose prije svega na krajnje površan i nekoristan analitičko istraživački rad AJN koji nije imao za cilj da efikasno otkloni nedostatke i slabosti u normativnom i institucionalnom pogledu koji su omogućavali i doprinosili kontinuiranom rastu korupcije u javnim nabavkama, što je presudno uticalo da se BiH s pravom tretira najkorumpiranijom zemljom jugoistočne Evrope. Isto tako, zbog nepoštovanja odredbi Zakona o javnim nabavkama od strane ugovornih organa, od svih zemalja u tranziciji, kod nas se drugostepenom kontrolnom organu upućuje neuporedivo najviše žalbi. Npr. u 2009. 1500, a u 2010. 1831, dok Agencija i njen Odbor to očito samo nijemo posmatraju, ne čineći gotovo ništa da se u odredbama Zakona otklone "uska grla" i da se putem provođenja "preventivnog monitoringa" nad tenderskom dokumentacijom ugovornih organa, na čemu uporno insistira naše Udruženje i kontrolni organi, to efikasno spriječi i onemogući. Brojni konkretni, veoma jasni i precizni prijedlozi UG „Tendera“ godinama upućivani Agenciji uporno su ignorisani iako bi se ugradnjom i primjenom istih po ocjeni stručnih i odgovornih pojedinaca u kontrolnim organima obezbijedilo smanjivanje korupcije u javnim nabavkama za više od 60%.
U pismu ste naveli kako je djelovanje Agencije pasivno i neefikasno itd, možete li biti konkretni?
Između ostalog, brojne su neuspješne aktivnosti Agencije na normativnom planu, posebno kada su u pitanju zakonski i drugi propisi vezani za javne nabavke, kao što su: neuspješno usvajanje Prijedloga izmjena i dopuna aktuelnog Zakona u Parlamentarnoj skupštini 2007. godine, neusvajanje Prijedloga novog Zakona o javnim nabavkma u Parlamentarnoj skupštini jula 2009. godine, donošenje "Strategije razvoja sistema javnih nabavki BiH za period 2010.- 2015." 26. avgusta 2010. godine bez prethodno provedene javne rasprave, dakle krajnje netransparentno i što je najupitnije nedovoljno kvalitetno u segmentu pravne zaštite, predloženi Prednacrt Zakona o javnim nabavkama koji je sačinila Agencija nakon objavljivanja konkretnih prijedloga Udruženja i komentara o izostavljanju pravne zaštite u istom Agencija ga je povukla iz rasprave skidanjem sa web stranice javnih nabavki, stavljanjem na web stranicu javnih nabavki Prijedloga Nacrta novog Zakona o javnim nabavkama, 14. novembra 2010. godine zvanično je otpočela i javna rasprava o navedenom dokumentu.
Kako je protekla javna rasprava?
Budući da je faktički i nije bilo, direktorica Agencije je samoinicijativno produžila istu do 31. januara 2011. godine, bez da organizuje bilo koji od obećana tri "okrugla stola" i to u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci. Iz svega pomenutog vidi se krajnje neodgovoran pristup Agencije u pripremama za donošenje izuzetno značajnog normativnog akta.
Da li se mogu naslutiti razlozi za neefikasan rad Agencije, da li je u pitanju nekompetentnost radnika ili neki vanjski ( da ne kažemo politički ) pritisci, činjenica je da u privatne džepove ode 600 miliona KM od ukupno tri milijarde koliko se godišnje realizuje u javnim nabavkama ?
Postoji Pravilnik po kome bi njihov rad mogao biti izuzetno korisniji i efikasniji, međutim, zbog raznih političkih pritisaka Agencija ne radi po Pravilniku. Što se tiče zaposlenika Agencije, prema našim saznanjima, najveći problem u radu Agencije je direktorica iste, bez koje se ništa ne može uraditi.
Možemo li uporediti situaciju sa RS, kakva je tu situacija?
Zakon o javnim nabavkama na nivou BiH je jedinstven, i situacija u RS kao i u FbiH je podjednako loša.
Kako riješiti problem korupcije u javnim nabavkama na koji Vi konstantno upozoravate?
Udruženje vidi ključno rešenje za smanjenje korupcije prije svega u utvrđivanju obaveze Agenciji za javne nabavke da provodi „preventivne monitoringe“ nad tenderskom dokumentacijom ugovornih organa neposredno prije objavljivanja u Službenom glasniku ili na web stranici javnih nabavki. Time bi se obezbijedile manje zloupotrebe u tenderskim dokumentacijama, povećao bi se broj učesnika u javnim nabavkama, smanjio broj prigovora i žalbi od strane ponuđača, i u suštini podigao bi se nivo ozbiljnosti i odgovornosti svih učesnika u provođenju postupaka javnih nabavki.
UG “Tender” je uložilo Amandmane na ukupno 40 članova Prijedloga Nacrta i oni su javno objavljeni na našoj web stranici www.tender.ba. U njima se tačno vidi šta smo predložili i u obrazloženju zbog čega mislimo da bi ih trebalo prihvatiti.
