Objašnjava to Maja Povrzanović Frykman, redovita profesorica na Odsjeku za globalne političke studije Sveučilišta u Malmöu, Švedska. Rođena je i školovala se u Zagrebu, gdje je petnaest godina radila u Institutu za etnologiju i folkloristiku, a od 1998. živi u Švedskoj.
Kakva je situacija u Švedskoj?
- Prema službenim podacima od jutros, u Švedskoj je 3700 zaraženih, 255 ljudi je na intenzivnoj njezi, a umrlo je 110, uglavnom uslijed komplikacija izazvanih koronom. Najveći broj preminulih imali su između 80 i 89 godina, onda od 70 do 79 godina, a ostale dobne skupine manje su zastupljene. Isto tako, daleko najveći broj zaraženih živi na području Stockholma, a za usporedbu, u Lundu na jugu zemlje gdje živim, ima pet ili šest puta manje zaraženih. Još manje ih je na sjeveru Švedske, koja je jako rijetko naseljena. Zato bi i bilo nelogično donijeti iste mjere za cijelu zemlju.
Ako je suditi po reportažama u medijima, Šveđani nisu pretjerano zabrinuti zbog koronavirusa?
- Ja sam iz Zagreba, a igrom slučaja imam obitelj u Milanu i Lyonu, i u posljednje vrijeme sa svima često komuniciram. U najkraćem, atmosfera u Švedskoj je potpuno drukčija nego u Hrvatskoj i spomenutim gradovima. Manje je straha, a vjerojatno i opreznosti. Odnos između švedskih vlasti i građana je takav da građani vjeruju vlastima, a vlast vjeruje da će građani biti odgovorni. Ovih dana su ferije, a kretanje nije ni na koji način ograničeno, nego se ljudima preporučuje da ne idu na putovanja koja nisu nužna. Zabranjen je dolazak ljudi iz država koje nisu u EU, na javnim okupljanjima više ne može biti 500 nego 50 osoba, ali sve drugo su preporuke. Računa se da ćete biti odgovorni i nećete kašljati u druge ljude, da se nećete družiti po stanovima ili da će stari i bolesni ostati kod kuće, a drugi će im donositi potrepštine. Radim na Sveučilištu i od 18. ožujka nemamo predavanja, nego predajemo online, ali fakultetska knjižnica je otvorena, sa skraćenim vremenom. Sve se svodi na objašnjenje koje je dao glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell, koji je kazao da se ne zna je li to model bolji od onog u većini zemalja, i da će se i Šveđani zaraziti koronom, ali da treba napraviti sve da krivulja umrlih ne bude kao u Bergamu ili Španjolskoj. Prema Tegnellu, korona za većinu ljudi nije opasna, a cilj je smanjiti stopu smrtnosti među ugroženim skupinama. U Švedskoj godišnje umre oko 90.000 ljudi, a od korone je do sada preminulo 110, što pokazuje da nije zabilježen izraziti skok smrtnosti.
Kako izgleda život u vašem susjedstvu?
- Jučer se grupa djece iz vrtića koji se nalazi u blizini, zajedno s tetama, igrala u parkiću pokraj naše zgrade, a moja petogodišnja susjedica bila je na tečaju plivanja jer su bazeni otvoreni, baš kao i dvorane za rekreaciju ili terase kafića. Generalni stav je takav da djeca trebaju ići u školu jer ako ostanu doma, s njima moraju ostati roditelji, koji tada neće ići raditi u bolnice i drugdje, pa neće moći pomagati ljudima koji stvarno trebaju pomoć. Država mora kako-tako funkcionirati jer i ovako svi znamo da moramo računati s groznim ekonomskim posljedicama zbog pandemije. Treba spasiti tvrtke koje mogu opstati, a ne sve zaključati.
Koliko shvaćam, vi podržavate takvu strategiju?
- U potpunosti. Iz razgovora sa zagrebačkim prijateljima, imam dojam da se od hrvatskih građana očekuje da misle, svaki put kada iziđu iz stana, kao da su bili u kontaktu sa zaraženim osobama. To je model koji će vjerojatno smanjiti zarazu, ali meni se više sviđa švedski. I ja više ne idem manikerki i frizerki, sa susjedima razgovaramo preko balkona, rjeđe sam u trgovinama i ponašamo se oprezno, ali ne živimo u panici. Prihvatili smo objašnjenje kako će se tek vidjeti je li ova taktika ispravna, ali generalno je dobra vladina ideja da se društvo pokuša održati u kakvoj-takvoj normali. Ovdje postoji povjerenje u zdrav razum građana koji će se pridržavati svih uputa, a mi vjerujemo vlastima. Naravno, ima i onih koji kritiziraju Tegnella i smatraju da će se korona proširiti kao i drugdje, ali su u manjini. Meni se sviđa jer u Švedskoj nema epidemije straha.
Koriste li političke stranke u Švedskoj ovu temu za međusobne sukobe?
- Koliko vidim, uglavnom postoji konsenzus. Djelomično su protiv desni demokrati, koji su opozicija, ali većina stranaka i javnosti podržava sadašnji model jer ga je predložila struka, a ne politika.
Je li se promijenio vaš svakodnevni život?
- Ne previše. Radim kao sveučilišna profesorica, što znači da ionako ne moram svakodnevno biti na fakultetu. Promijenilo se to što se više ne mogu sastajati s kolegama nego komuniciramo uz pomoć tehnologije, Skypea i WhatsAppa, i upravo sutra imamo online sastanak na kojem će sudjelovati veliki broj ljudi. To je očita promjena, baš kao i činjenica da sam puno opreznija kada izlazim. Međutim, odbijam dopustiti da strah zavlada nad mojim ponašanjem, prenosi Jutarnji.
