Kako su u prošlosti okončavane pandemije, u zadnjih 100 godina bilo ih je pet

Svijet je preživio

BUKA portal / 07. Januar 2022

Nije prvi put u istoriji čovječanstva da se pojavi zarazna bolest za koju djeluje da je nezaustavljiva. Pandemije su se dešavale, a njih pet desilo se u prošlom stoljeću. Kako su završile?

Svijet je preživio špansku gripu, dječiju paralizu, velike boginje, AIDS, SARS, svinjsku gripu i ebolu, piše Klix.ba

Španska gripa

Nije potpuno jasno kako je nastala španska gripa, ali se pretpostavlja da nije nastala u Španiji. Riječ je o smrtonosnom soju gripe H1N1, koji je prvi put primijećen u Kanzasu, u Sjedinjenim Američkim Državama.

Španska gripa je bila izuzetno zarazna te je usmrtila veliki broj mladih ljudi. Historičar John Barry, koji je autor knjige "Velika gripa" (The Great Influenza), je napomenuo da su i tada mnogi mislili da je to obična gripa pod drugačijim imenom.

Pandemija španske gripe je bila vrlo opasna. Mladi, koji bi imali ovu gripu, su se budili osjećajući se zdravima, a umirali su kroz 24 sata. Polovina onih koji su preminuli 1918. bili su u 20-im i 30-im godinama.

Kako je pandemija španske gripe završena? Završetak nije značio pobjedu čovječanstva nad njom, već to da je čovječanstvo moglo da je preživi. Okončana je onda kada više nije bilo ljudi koji će se zaraziti ovom gripom. Pretpostavlja se da je trećina svjetske populacije bila zaražena te da je globalna stopa smrtnosti bila od 10 do 20 posto.

Od 103,2 miliona Amerikanaca preminulo je njih 675.000. Od koronavirusa u Sjedinjenim Američkim Državama je preminulo više od 830.000 stanovnika. Vakcina protiv gripe je razvijena 30-ih godina i većem broju ljudi nije bila dostupna deset godina.

Španska gripa je prošla kroz proces koji se naziva atenuacija. Drugim riječima, postala je manje opasna. Španska gripa još postoji. Nije više pandemija, već endemija.

Dječija paraliza

U SAD-u je 1894. registrovana prva epidemija dječije paralize. Epidemije ove bolesti nastavile su se dešavati u prvoj polovini 20. stoljeća. Veliki broj djece je preminuo, a ona koja su preživjela ostajala su paralizovana.

Dječija paraliza je do 40-ih godina prošlog stoljeća postala pandemija. Samo u SAD-u je tokom 20. stoljeća registrovano 600.000 onih koji su imali ovu bolest, a 60.000 je preminulo.

Ovo je bila vrlo zarazna bolest. Profesorica virologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Južna Kalifornija Paula Cannon je napomenula da se nije prenosila zrakom, već oralno - primjera radi dijeljenjem iste čaše.

Kao i koronavirus, i dječija paraliza je imala dugoročne posljedice po one koji su je preživjeli. Bivši američki predsjednik Franklin Roosvelt je bio među hiljadama onih koji su imali trajnu paralizu. Kako bi se suzbilo širenje ove zarazne bolesti zatvarane su škole i drugi javni objekti. Međutim, 1955. desilo se čudo - napravljena je vakcina.

Dvije doze vakcine bile su 90 posto učinkovite, što je bio slučaj i kod koronavirusa. Ni kod ovih vakcina nisu izostale nuspojave. Dešavalo se da dječiju paralizu dobiju i oni koji su vakcinisani, ali je taj broj bio vrlo mali. U SAD-u je do 1979. ova bolest iskorijenjena.

Velike boginje

Velike boginje su prvi put primijećene 1157. godine prije nove ere u istočnoj hemisferi. Po dolasku evropskih kolonizatora u sjevernu Ameriku u 16. stoljeću proširile su se među domorodačkim stanovništvom. Prema studijama iz 2019., u pojedinim područjima usmrtile su 90 posto domorodačke populacije.

U cijelom svijetu su tokom 20. stoljeća usmrtile 300 miliona ljudi. Ova zarazna bolest je također ukroćena vakcinacijom. Međutim, epidemija velikih boginja iz 1947. u New Yorku je pokazala da vakcine nisu trajno učinkovite. Zato su građani pozvani da se ponovo vakcinišu.

Tadašnji američki predsjednik Harry Truman je to učinio pred televizijskim kamerama. Za manje od pola godine vakcinisano je 6,35 miliona stanovnika New Yorka, a tada je grad imao 7,8 miliona stanovnika. Time je okončana epidemija. Velike boginje su vakcinacijom iskorijenjene početkom 80-ih godina prošlog stoljeća.

AIDS

Američki Centar za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti (CDC) je 1981. objavio da je registrovana prva osoba koja je zaražena onim što je kasnije nazvano AIDS. Polovina Amerikanaca koji su bili zaraženi njime su umirali kroz dvije godine.

Vrhunac epidemije AIDS-a desio se 90-ih godina kada je registrovano 50.000 onih koji su zaraženi ovom bolešću. Već 1995. broj zaraženih počeo se smanjivati. U SAD-u je 2019. registrovano 1,2 miliona Amerikanaca koji imaju AIDS. Administracija bivšeg američkog predsjednika Ronalda Reagana nije shvatila koliko je ovo opasna bolest.

U međuvremenu se spoznalo kako se može prevenirati pojava ove bolesti te je medicinski tretman onih koji su zaraženi dosta uspješan.

SARS

Kina je prva država na svijetu u kojoj je 2002. registrovana prva osoba zaražena SARS-om. Kasnije je ova zarazna bolest registrovana u SAD-u i još 28 država svijeta. SARS je respiratorna bolest uzrokovana koronavirusom te je zbog toga nazvan SARS CoV. Covid-19 je sličan SARS-CoVu, a zbog čega je nazvan SARS-CoV-2.

SARS-om je u cijelom svijetu bilo zaraženo 8.000 ljudi, od čega je njih 916 preminulo. Stopa smrtnosti od ove zarazne bolesti među mladim ljudima je bila vrlo mala. Među osobama mlađim od 25 godina bila je manje od jedan posto, dok je među starijima od 65 godina bila 50 posto.

SARS se prestao širiti prije nego je razvijena vakcina ili lijek. Naučnici su bili svjesni da je vrlo izgledno da će se pojaviti još jedan koronavirus koji će možda biti mnogo zarazniji. Već tada su stvarane pretpostavke za razvoj vakcina protiv koronavirusa.

Svinjska gripa

Svinjska i španska gripa su uzrokovane istom vrstom virusa - A H1N1. Prema CDC-u, u SAD-u je od aprila 2009. do aprila 2010. registrovano 60,8 miliona ljudi koji su imali svinjsku gripu, dok je 12.469 osoba preminulo.

Tadašnja administracija američkog predsjednika Baracka Obame je reagovala odmah nakon što je u Kaliforniji registrovana prva zaražena osoba. Između ostalog, to je značilo zatvaranje nekoliko stotina škola.

U oktobru 2009. počela je vakcinacija protiv virusa H1N1. WHO je u augustu 2010. objavio da je okončana pandemija svinjske gripe. No, svinjska gripa također nikada nije u potpunosti iskorijenjena.

Ebola

Na zapadu Afrike od 2014. do 2016. registrovano je 28.616 osoba koje su imale ebolu, od čega je 11.310 preminulo. Mnogi su strahovali da će se proširiti cijelim svijetom, ali se to nije desilo.

Za razliku od koronavirusa, ebola se ne širi zrakom i ne postoji asimptomatska zaraza. Širi se tjelesnim izlučevinama. Ako je neko udaljen tri metra od osobe zaražene ebolom, skoro i ne postoji rizik da bude zaražen.

Zaraza se počela suzbijati epidemiološkim i higijenskim mjerama. Američka Agencija za lijekove (FDA) je 2019. odobrila vakcinu protiv ebole, piše njemačka agencija DPA.


Buka preporuka

Tema

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.