<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Kakve nas promjene čekaju u budućnosti kad je u pitanju COVID-19?

MARIJANA MIJATOVIĆ

Dobro su nam poznati razlozi za vakcinaciju osoba koje zadovoljavaju uslove imunizacije.

14. juni 2021, 5:12

Međutim šta je sa ljudima koji nisu u mogućnosti da se vakcinišu? Odgovor stiže iz Australije, naime grupa naučnika na Univerzitetu u Sidneju došla je do genijalnog rješenja zvanog Vaxxas, do vakcina bez ’’igle i šprica’’. Studija koja je i dalje u toku će potencijalno omogućiti najugroženijim grupama ljudi da se imunizuju i zaštite od teškog oblika COVID-19 oboljenja. Prioritet su ljudi koji pate od alergija, autoimunih oboljenja, starija lica i mnogi drugi.

 Kako izgleda i kako funkcioniše ovaj tip imunizacije?

 Patent (aplikator) veličine svega par centimetara napravljen od biokompatibilnog polimera premazanog za formulom koja nosi sve komponente vakcine, postavlja se na kožu i ima za  cilj da preko kože difunduje do ćelija unutar kože,tj. sloja kože bogatog ćelijama imunog sistema. Glavni cilj jeste da se organizmu dostave jako male koncentracije antigena koje će vremenom da izazovu isti nivo zaštite kao i kod vakcinisanih ljudi. Na ovaj način se spriječavaju pojave alergijskih reakcija, visokih temperatura, koagulacija, alergijskih reakcija i gotovo svih drugih nus pojava. Patent ne zahtjeva skladištenje u frižideru, što ga čini jeftinim za transport i skladištenje, dizajniran je tako da može jednostavno, bezbjedno i samostalno da se koristi. 

Pored najugroženijih grupa ljudi, medicinskom osoblju će na ovaj način biti omogućena  imunizacija u kontinuitetu preko malih količina antigena koji difunduju u kožu i stimulišu imuni sistem da proizvodi neutrališuća antitijela čime se omogućava  konstantna zaštita od infekcije. Očekuje se da će početkom 2022.godine nova tehnologija imati punu primjenu. Samostalna imunizacija koja ne zahtjeva posebne uslove skladištenja mogla bi da riješi glavna pitanja svijetskim problema kao što su distribucija i nedostatak medicinskog osoblja.

Pored same imunizacije, terapeutici su takođe jedni od ključnih sredstava u borbi protiv pandemije. U novije vrijeme se sve više razvijaju proteinski terapeutici koji imaju za cilj da spriječe razvoj teškog oblika bolesti i daljnje širenje virusa unutar tijela.

Najnovija studija koja je u toku  bazira se na dva odvojena proteinska terapeutika koji djeluju na ljudske ćelije preko kojih virus ulazi, a ne na sam virus. Prvi lijek ima za cilj da spriječi ulazak samog virusa i koristio bi se kao prevencija infekciji, a drugi bi imao za cilj da efikasno spriječi  samu replikaciju virusa SARS-CoV-2. S obzirom da virus ulazi u ćelije preko ACE2 (angiotenzin konvertujući enzim) receptora, upravo ovaj mehanizam je iskorišten za patentiranje adekvatnog terapeutika koji bi se u ovom slučaju ponašao kao ’’plašt’’oko receptora i na taj način spriječio ulazak virusa unutar ćelija.

Ukoliko se i desi da virus uđe u ćeliju, drugi terapeutik bi izolovao inficiranu ćeliju i aktivirao imuni odgovor koji bi potom uništio inficiranu ćeliju. Način na koji su terapeutici dizajnirani obećava efikasnost protiv svih sojeva betakoronavirusa, jer su konzervirani regioni virusa glavna meta. Pored vakcina upotreba ovakvih terapeutika biće jedna od glavnih komponenti suzbijanja pandemije i smanjenja stope smrtnosti izazvane infekcijom.