Zoran Fedešinna predstojećim lokalnim izborima kandidovao se za odbornika grada Banjaluke iz reda nacionalnih manjina. Rođen je u Banjaluci 1974. godine, po profesiji je elektrotehničar, a preko dvadeset godina radi u privatnom sektoru. Od tog perioda polovinu je bio na čelu jednog uspješnog preduzeća, a zadnjih desetak godina radi u firmi čiji je vlasnik. Član je vaterpolo kluba veterana Incel, a angažovan je i u crkvenom odboru ukrajinske grko-katoličke crkve Hrista Carja u Banjaluci.
Zorana je najviše potaklo da se politički angažuje i kandiduje za odbornika to što, po njegovom mišljenju, Banjaluka kao najveći grad u Republici Srpkoj nema istinskog odbornika koji zastupa interese nacionalnih manjina.
"Mislim da je došao pravi trenutak da imamo odbornika koji je stvarno iz reda nacionalne manjine i koji bi trebalo da se bori za prava i bolji život građana iz reda nacionalnih manjina. U prethodnim gradskim skupštinskim sazivima toga nije bilo. Mislim da je i u Savezu nacionalnih manjina vrijeme da se uradi neka promjena, jer da je taj savez jak i da razmišlja o pravima onih koje zastupa, oni bi izabrali zajedničkog kandidata i ne bi se gubio identitet građana iz reda nacionalnih manjina. Taj kandidat bi imao uvijek jedno mjesto u Skupštini, jer ako nas kao nacionalnih manjina ima oko četiri posto, niti jedna nacionalna manjina poput crnogorske, koju određene partije zastupaju, ne bi mogla da pobijedi našeg zajedničkog kandidata", rekao je Fedešin u razgovoru sa novinarom BUKA magazina.
On naglašava da osnovno za šta manjine treba da se izbore jeste da njihov kandidat zaista i bude iz reda nacionalnih manjina. Isto tako, jedan takav odbornik bi trebalo da obiđe sve nacionalne zajednice koje bi iznosile svoje probleme i na osnovu tih izvještaja od Skupštine grada tražio rješavanje istih.
"Mislim da gradonačelnik koji trenutno obavlja tu funkciju jeste za komunikaciju i da bi uz kvalitetnu saradnju sa njim mogli naći način za rješavanje svojih problema. Što se tiče nivoa grada, tu treba prvo postaviti nove ljude u Savezu nacionalnih manjina. Oni treba da budu mlađi ljudi, koji će se zauzeti za priču koja će imati smisla. Na taj način mogli bi izabrati jednoga kandidata koji bi bio podržan od svih zajednica i udruženja koja su vezana za nacionalne manjine. Danas možda postoje dva kandidata za koje se po prezimenu može vidjeti da su zaista iz reda nacionalnih manjina. U slučaju kakav danas imamo, to mjesto odbornika iz reda nacionalnih manjina postavljaju stranke popunjavajući jedno odborničko mjesto više. On je samo dodatni član stranke i u ovom zadnjem sazivu je, po mom mišljenju, to bio slučaj", tvrdi Fedešin.
Što se tiče promocije kulture i istorijskog nasljeđa nacionalnih manjina, naš sagovornik naglašava da se to treba ostvarivati kroz udruženja.
"Mi Ukrajinci imamo udruženje, ali to udruženje je u opadajućoj fazi. U tim udruženjima su uglavnom stariji ljudi. Tu bi trebalo napraviti promjenu i dovesti neke mlađe ljude koji će se baviti, ne samo kulturnim životom, nego i duhovnim, isto tako i socijalnim problemima i statusom naše populacije, jer mislim da se sve više i više gubi indentitet nacionalnih manjina. Čak i na zadnjem popisu se vidi da mi imamo čak i manje od tri posto građana koji se izjašnjavaju kao nacionalna manjina. To znači da u budućnosti možemo izgubiti to sigurno mjesto odbornika iz reda manjina. To se dešava, jer većina ljudi koji pripadaju nekoj od nacionalnih manjina ne izjašnjavaju se tako. Lakše im je da "plivaju" ako se deklarišu i izaberu da pripadaju onom većinskom konstitutivnom narodu na teritoriji u kojoj žive. Ako se ovo i dalje nastavi, neki narodi i nacionalne manjine izgubiće identitet", istakao je sagovornik.
On dodaje da je onima koji su u većini lakše, ali vjeruje da, kada bi imali odbornika koji bi se borio za status nacionalnih manjina, njihovi problemi bili bi znatno smanjeni.
"Potrebno je tražiti zakonska prava. Ako je odbornik taj koji radi na terenu i ako je upućen na probleme građana koje predstavlja, onda zakon o pravima nacionalnih manjina ima smisla. Naravno da se odbornici trebaju boriti za sve građane, ali onaj koji je izabran od strane građana koji pripadaju manjinama treba i da radi u njihovom interesu. Konkretno, ja, ako bih prošao kao odbornik, borio bih se da se otvori kancelarija koja će se boriti za interese svih nacionalnim manjina i Ukrajinaca, ali i svih ostalih", rekao je Fedešin. On je napomenuo da stanovnika koji imaju ukrajinsko prezime u opštini Banja Luka danas ima nešto manje od četiri stotine, ali da se oko polovine njih ne izjašnjavaju kao Ukrajinci.
Fedešin je istakao i da izlazak na glasanje treba da bude i moralna i građanska dužnost, te da neizlazak na glasanje zakonski treba riješiti nekim vidom sankcija.
"Potrebno je da što veći broj građana izađe na glasanje kako bi zaista i izabrali ljude koji će iskreno zastupati interese građana. Odbornik iz reda manjina preko udruženja i zajednica treba da rješava socijane, pravne i egzistencijalne probleme građana. Unutar Saveza nacionalnih manjina trebalo bi da imamo krovnu priču kako ne bismo izgubili obornika iz reda nacionalnih manjina koji nam je zakonski zagarantovan. Ako ljude ne budemo podsticali da se pravilno i iskreno izjašnjavaju, u nekim opštinama prijeti da izgube zakonsko pravo na odbornika iz reda nacionalnih manjina, što je katastrofalno. Opština Prnjavor je u pogledu ovog problema najpozitivnija, jer ona ima najviše građana iz reda nacionalnih manjina u Republici Srpskoj", objasnio je kandidat za odbornika.
Fedešin je na kraju razgovora poručio da je vrijeme da grad Banja Luka dobije odbornika iz reda nacionalnih manjina koji je zaista pripada toj populaciji.
"Poručio bih svojim Ukrajincima da me podrže na ovim izborima, ali ne samo da me oni podrže, nego i svi oni kojima je stalo da na mjesto odbornika dođe čovjek koji će raditi u njihovom interesu. Ja ću raditi na tome da dođemo do boljeg i kvalitetnijeg života u našem gradu. To i jeste suština, a ne da se baziramo samo na ličnim stvarima i interesu zato što dobijate odbornički dodatak ili neke poslovne, ili bilo koje druge veze. To se vrlo brzo otkrije, jer za četiri godine će se vidjeti šta je konkretno uradio, recimo, Zoran Fedešin. Da li je samo pričao pred izbore jednu priču ili je za te četiri godine radio, pomogao, organizovao projekte, obišao sve nacionalne zajednice, predstavnike njihovih udruženja i vidio koji su njihovi problemi, to jest poboljšao život zajednice svih tih nacionalnih manjina", naglasio je naš sagovornik.
