Naime, prema važećem Zakonu o zaštiti ličnih podataka BiH strogo ograničava prikupljanje ličnih podataka građana, te striktno zabranjuje zadržavanje ličnih dokumenata, kazao je u razgovoru za Radiosarajevo.ba direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Petar Kovačević.
Dodao je da u toku procedura donošenja novog zakona koji će u BiH tretirati zaštitu ličnih podataka.
„Kao Agencija uradili smo svoj prijedlog i isti uputili na interresornoj radnoj grupi koju je formirao Savjet ministara BiH. Grupa je praktično usvojila naš prijedlog i zakon se trenutno nalazi u Ministarstvu civilnih poslova BiH koje je jedino nadležno da bude predlagač kako na Savjetu ministara tako i pred Parlamentarnom skupštinom“, pojasnio je Kovačević.
Prema njegovim riječima, trenutni zakon u najvećoj mjeri usaglašen je s europskom Direktivom 95/46, a sad se radi o usaglašavanju zakona sa novom europskom Općom uredbom o zaštiti ličnih podataka (GDPR).
„Uredba prati direktivu, tako da će novi zakon biti ojačan za određene institute, od prava nosioca do obaveza kontrolora i nadležnosti nadzornih oragana, pa i kazni za prekršaje. Određena prava su ojačana, nova su uvedena. Mnogo je tu posla i pred kontrolorima, onim koji obrađuju lične podatke, ali i pred novim nezavisnim organom. Svaki javni organ će morati imati posebnog službenika za zaštitu ličnih podataka“, istakao je Kovačević u razgovoru za Radiosarajevo.ba.
Na naše pitanje o davanju na uvid ličnih dokumenata kako u hotelima, tako i u drugim institucijama, Kovačević objašnjava da Agencija u okviru svoje nadležnoti čini sve kako bi promovirala i podigla svijest o zaštiti ličnih podataka.
„Građani moraju voditi računa o zaštiti svojih ličnih podataka, nažalost Agencija ima ogromne probleme koji su povezani s kapacitetima. Već četiri godine nemamo službenika koji bi radio na prigovorima građana, a sve zbog protivzakonitog zaključka Savjeta ministara BiH. Po Zakonu o budžetu imamo novac za te službenike, a Savjet ministara BiH to ne dozvoljava“, naglasio je Kovačević.
Upitan šta je građanima činiti kad neko od njih traži lične dokumente, Kovačević pojašnjava da građanin ima prije svega pravo da bude upoznat zbog čega neko od njega traži lične podatke.
„Naravno da javna vlast ima pravo da obrađuje lične podatke radi obavljanja nadležnosti, međutim i tu imamo problem. Slovenija kao članicu EU, a nakon usvajanja GDPR-a vršila je analizu svojih zakona i propisa, zaključili su da moraju uskladiti oko 800 propisa. Mađarska je promijenila oko 50 zakona. Zbog toga BiH ima ogromne probleme, jer imamo neusklađena zakonska rješenja, dakle nije dovoljno samo da se donese Zakon o zaštiti ličnih podataka, već da taj zakon prate i drugi zakonski propisi. Tim pratećim zakonima treba definirati šta policija smije tražiti od ličnih podataka i u koje svrhe, šta druge institucije smiju. Time bi se olakšao posao i policiji, ali i građanima“, rekao je Kovačević.
U razgovoru za Radiosarajevo.ba Kovačević je istakao da ipak raste svijest građana o ovom problemu, jer se bilježi rast broja pritužbi koje stižu na adresu Agencije.
„Ipak zaštita ličnih podataka ne znači da se oni ne obrađuju, već da se oni smiju i mogu obrađivati u mjeri u kojoj je to potrebno. Imali smo slučaj u Sarajevu, u pitanju je jedan od hotela koji je kopirao lične karte i pasoše svojih klijenata, njima je izdat prekršajni nalog. Nema niko pravo da kopira ličnu kartu, kao što niko nema pravo da odvaja dokument od vlasnika. Svejedno bio to hotel ili ulaz u neku instituciju, dakle niko nema pravo da na recepciji zadrži lični dokument. Ima se pravo utvrditi lični identitet i upisati se eventualno ime i prezime kao i razlog posjete. Znači minimum podataka“, pojasnio je Kovačević.
Preuzeto sa Radio Sarajevo
