U martu 2021. godine, Narodna skupština Republike Srpske dobila je Nacrt zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu, a 24.6.2021. godine Narodna skupština prihvatila je Nacrt, otvorivši o njemu javnu raspravu. Ipak, do danas nema informacija o konačnom usvajanju Zakona i kad bi on mogao da dođe pred poslanike.
Dugo se u RS potenciralo među političarima, posebno onim opozicionim, da je potreban jedan ovakav zakon koji bi otkrio ko je nelegalno stekao ogromno bogatstvo. Najviše se ciljalo na predstavnike vlasti.
Ali većinom je ta priča bila korištena u dnevno-političke svrhe, najviše zbog zvučnosti zakona koji bi navodno trebalo da privede pravdi sve one koji su se obogatili na račun naroda u RS, a obnašali visoke funkcije.
Danas, kada je Nacrt zakona ugledao svjetlost dana, sve više je kritika na njegov račun.
One najviše dolaze od stručne javnosti, jer ovakav Nacrt, koji je skoro prepisan iz Zakona o ispitivanju porijekla imovine u Srbiji, neće donijeti ništa novo.
Uz Nacrt koji je došao u Narodnu skupštinu RS, a koji je predložio vladajući SNSD priloženo je kratko obrazloženje koje ne pruža dovoljno informacija o tome zbog čega je predlagač smatrao da ovu materiju treba urediti posebnim zakonom, a ne kroz dopunu već postojećih propisa. Tako se u obrazloženju navodi da zakon treba da obezbijedi efikasniji sistem borbe protiv korupcije, sive ekonomije i izgradnju institucija, ali i da se kroz pravni sistem kontrolišu prihodi i tako spriječe sve moguće zloupotrebe.
Navodi se da je potreba za ovakvim zakonom sadržana prevashodno u snažnoj društvenoj potrebi za iskorijenjivanjem korupcije i sive ekonomije, kao i podizanju svijesti o plaćanju poreza, ali ujedno i u potrebi za postavljanjem snažnih temelja poreske discipline u Republici Srpskoj.
Primjenom ovog zakona trebalo bi, kako se kaže, sprovoditi pravdu i pravičnost, kao i jednaku primjenu zakona prema svima, jer upravo ovakvim pravnim normama koje predviđaju visoke stope za neprijavljene prihode za koje fizičko lice ne može da dokaže porijeklo sticanja, utvrđuje se ne samo zakonsko pravilo nego i društveno pravilo da niko ne može imati koristi od protivpravnog djelovanja.
Takođe se navodi da je donošenje ovog zakona ekonomski opravdano jer će se njegovim usvajanjem stvoriti pravni okvir koji će omogućiti veći prihod u budžetu.
Međutim, predlagač nije na jasan način ukazao na koji način će zakonske norme obezbijediti ostvarivanje bilo kojeg od navedenih ciljeva. Naprotiv, pojedine odredbe zakona mogle bi dovesti upravo do suprotnih posljedica – na primjer, da zakoni ne budu jednako primijenjeni prema svima, tvrde iz Transparency International BiH.
„U rješenjima iz Nacrta Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu nije precizirano nad kojim licima bi se i po kojim kriterijumima sprovodile kontrole porijekla imovine, a čime se ostavlja bojazan od političkih zloupotreba selektivnom primjenom zakona. TI BiH smatra da bi se prevashodno trebala kontrolisati imovina bivših i aktuelnih nosilaca javnih funkcija, kao i drugih lica koji su mogli biti izloženi povećanom riziku od korupcije, a da bi zakon opravdao epitet antikorupcijskog. Krug lica koji bi bili priorotet pri kontroli imovine morao bi biti jasno određen u samom zakonu, te se ne smije prepustiti diskreciji novoosnovanih sektora u Poreskoj upravi, ili uređivanju kroz podzakonske propise. Moraju se stvoriti i kapaciteti u Poreskoj upravi koji će omogućiti provjeru svih potencijalnih poreskih obveznika, tj. onih koji prema raspoloživim podacima posjeduju imovinu veće vrijednosti od 300.000 KM, a kako bi se izbjegla selektivnost u primjeni“, navode iz TI BiH.
U ovoj organizaciji smatraju da bi u slučaju usvajanja zakona naročito poželjno bilo da se objavi procijenjeni broj obveznika/lica koji će biti podvrgnuti posebnim poreskim provjerama, kao i da treba utvrditi obavezu da Poreska uprava javnosti predoči sve podatke o primjeni i efektima primjene Zakona.
„Nacrt Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu mogao bi biti i predmetom ocjene ustavnosti zbog izrazito visoke poreske stope (75%), kao i zbog odredbi o zastarjelosti utvrđivanja poreske obaveze. TI BiH napominje da informacije o održavanju javne rasprave u Banjaluci o Nacrtu Zakona o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu na imovinu nisu bile dostupne na službenoj web stranici Narodne skupštine RS, gdje se rasprava i održala, dok na sajtu Ministarstva pravde Republike Srpske informacija o održavanju javne rasprave nije dovoljno jasno istaknuta. To nije u duhu javne rasprave kojom se treba omogućiti učešće što većeg broja učesnika. Javna rasprava u zakonodavnom postupku nije predviđena samo formalnosti radi, već da bi se zaista prikupila mišljenja, kritike i prijedlozi šire javnosti“, mišljenja su u TI BiH.
"O primjeni Zakona nema podataka, što se može razumjeti, jer još nije prošla prva godina primjene, ali je velikim dijelom vezano za hroničnu tajnovitost Poreske uprave, koja nema običaj da objavljuje bitne podatke o svom radu i to je jedna od bojazni koja se može vezati za ovaj zakon", kaže programski direktor organizacije Transparentnost Srbija Nebojša Nenadić i dodaje da je veliki problem pitanje svrsishodnosti ovakvog zakona kad već postoje zakonske odredbe koje se mogu koristiti za sankcionisanje ovakvih djela ili gdje postoji takva sumnja.
"Ono što smo dobili kao zakonski tekst u Srbiji je ostavilo brojne dileme koje mogu da opterete njegovu primjenu, uključujući i moguću neustavnost", kaže Nenadić.
On navodi da političari uvijek imaju želju da se dopadnu biračima, pa tako i ovaj put, ali to ne može biti argument za donošenje propisa, već to mora brižljivo da se uradi da se na kraju ne bi suočavali sa ogromnim problemima.
"Da bi ovakavi zakoni mogli da donesu efekte na polju borbe protiv korupcije, kako u Srbiji, tako i u Republici Srpskoj, prioritetno predmet provjere trebalo bi da budu oni ljudi koji obavljaju javnu funkciju ili su obavljali javnu funkciju i koji su samim tim imali priliku da steknu imovinu suprotno zakonu, odnosno, zloupotrebljavajući svoja ovlašćenja", rekao je Nenadić.
