HRVATSKI zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je da će se u Hrvatskoj nastaviti cijepljenje cjepivom AstraZenece unatoč tome što je Europska agencija za lijekove (EMA) ocijenila da nije moguće isključiti njegovu povezanost s razvojem vrlo rijetkih slučajeva neuobičajenih tromboza.
Čekanje na sigurnija cjepiva čini se kao logičan izbor. Je li to stvarno tako?
I HZJZ i EMA još su jednom ponovili da su koristi od cijepljenja veće od rizika. No, slab odaziv hrvatskih građana na cijepljenje posljednjih dana pokazuje da je povjerenje u AstraZenecu palo na prilično niske grane.
Nepovjerenje je razumljivo kada se u obzir uzme činjenica da ljudi računaju da bi, ako malo pričekaju, mogli dobiti neko drugo cjepivo koje za sada nije povezano s tako opasnim nuspojavama. Čini se da je u takvoj situaciji čekanje logičan odabir. No je li to stvarno tako?
Za odgovor na ovo pitanje važno je stvari staviti u barem nekakvu perspektivu. To nije lako učiniti na znanstveno pouzdan način potpuno oslobođen svih spekulacija. Primjerice, teško je procijeniti kolika je vjerojatnost da ćete se, čekajući cjepivo koje doživljavate sigurnijim, baš vi zaraziti. To dijelom ovisi o vašem pridržavanju epidemioloških mjera, o vašoj profesiji, o korištenju javnog prijevoza itd., a dijelom o slučajnim okolnostima. Također, teško je procijeniti koliki je točno rizik teških posljedica i smrti za svaku pojedinu osobu. To ovisi o spolu, dobi, podliježućim bolestima i drugim rizicima.
S druge strane, ljudima je teško prihvatiti suhoparnu frazu po kojoj su "koristi veće od rizika", iz koje ne mogu dobiti ni predodžbe o argumentima za i protiv. Brojni komentatori na društvenim mrežama stoga cijepljenje AstraZenecom naivno uspoređuju s ruskim ruletom.
Svatko treba procijeniti sam za sebe, ali na temelju podataka
Ideja ovog teksta nije da čitateljima ponudi kalkulator kojim će svatko sam za sebe moći izračunati moguće koristi i štete od cijepljenja i njegovog odbijanja, već da predstavi barem neke brojke i argumente za i protiv cijepljenja koje je koliko-toliko moguće odvagnuti. Život bez rizika nije moguć, potrebno je uvijek procijeniti i odabrati najpovoljniji mogući ishod.
Također, cilj ovog teksta nije da ikoga nagovara ili odgovara od cijepljenja. Svrha mu je da barem u nekoj mjeri olakša procjene rizika i odabir. To bi osobito važno moglo biti za one koji odluče iskoristiti činjenicu da puno ljudi koji su došli na red za cijepljenje odustaje. Naime, ministar zdravstva Vili Beroš najavio je kako postoji mogućnost da se uskoro omogući cijepljenje AstraZenecom onima koji to žele neovisno o tome spadaju li u rizičnu skupinu.
Napomena: Izloženost ovisi o društvenim kontaktima, poslu, korištenju javnog prijevoza i drugim čimbenicima koji povećavaju rizik za zarazu.
Koliko je slučajeva zgrušavanja i smrti utvrdila EMA?
Za razumijevanje rizika koji predstavlja cijepljenje prije svega je potrebno vidjeti koliko je slučajeva zgrušavanja zabilježeno nakon cijepljenja AstraZenecom te koliko je njih završilo smrtnim ishodom.
Prema podacima EMA-e, njezina komisija detaljno je istražila 62 slučaja tromboze moždanih vena i venskih sinusa te 24 slučaja venske tromboze unutarnjih organa zabilježenih do 22. ožujka 2021. na oko 25 milijuna cijepljenja. Od navedenih slučajeva 18 je bilo fatalno.
Rizik smrti od korone je oko 27.800 puta veći
Dakle, od 25 milijuna cijepljenih ljudi umrlo je 18, s time da nije moguće reći da je svaka od tih smrti posljedica cijepljenja.
To znači da je u najgorem slučaju rizik da osoba umre od cijepljenja 0.00000072, odnosno 0.000072%.
S druge strane, prema HZJZ-u, rizik da će osoba kojoj se dijagnosticira covid-19 umrijeti kreće se oko 2%, odnosno 0.02. To znači da je rizik da ćete umrijeti od covida-19, ako obolite, oko 27.800 puta veći nego da ćete umrijeti od cjepiva ako se cijepite. Naravno, to je podatak koji ne uzima u obzir razne rizike i koristi u raznim dobnim skupinama.
Koliko je slučajeva zabilježila britanska MHRA?
Prema podacima britanske agencije za lijekove (MHRA), do 31. ožujka u Velikoj Britaniji zabilježeno je 79 izvještaja o stvaranju krvnih ugrušaka popraćenih niskim brojem trombocita, i to kod ljudi koji su primili prvu dozu AstraZenece.
Među njima umrlo je 19 osoba, no nije utvrđeno što je točno uzrok svakog pojedinog slučaja.
Od 79 slučajeva 51 se dogodio kod žena, a 28 kod muškaraca, u dobi od 18 do 79 godina. Većina umrlih bila je u dobi između 30 i 60 godina, dok su tri smrti zabilježene kod osoba mlađih od 30.
Od 19 smrtnih slučajeva 14 se dogodilo kod osoba koje su imale trombozu moždanih vena i venskih sinusa (CVST), a pet kod osoba s trombozom.
Na temelju prikupljenih podataka MHRA je zaključila da je vjerojatnost rijetkih slučajeva tromboze oko 1 na 250.000 cijepljenja, odnosno 0.0004%.
Je li rizik vezan uz dob ili spol?
EMA je objavila da je većina smrtnih slučajeva zabilježena kod žena mlađih od 60 godina. No ovaj podatak treba uzeti s određenom rezervom jer je jasno da je u svim zemljama u prvom valu cijepljeno uglavnom medicinsko osoblje, a u njemu je udio žena mlađih od 60 godina vrlo velik.
EMA i HZJZ stoga napominju da za sada nije moguće pouzdano utvrditi postojanje povezanosti teških nuspojava s nekom dobnom skupinom ili spolom. No prema podacima Winton Centre for Risk and Evidence Communication, koje prenosi Sky News, rizik teških nuspojava cijepljenja pada s dobi, a poznato je da rizik od covida-19 naglo raste s dobi (pogledajte tablice gore i dolje). Podaci su prikupljani u vrijeme kada je incidencija covida-19 u Velikoj Britaniji bila oko 2 na 10.000.
Koliki su rizici grušanja krvi kod oboljelih od covida-19?
Poznato je da sama bolest covid-19 može uzrokovati grušanje krvi. Štoviše, ono je relativno često čak i kod osoba koje prebole covid-19 bez simptoma.
Prema britanskim stručnjacima to izgleda ovako:
• Covid-19 uzrokuje moždane udare kod 1.6% oboljelih od covida-19
• Plućna embolija javlja se kod 7.8% oboljelih
Duboka venska tromboza u nogama javlja se kod 11.2% oboljelih
• Trombocitopenija, odnosno smanjenje broja trombocita, javlja se kod oko 30% oboljelih
I druge stvari povećavaju rizik stvaranja ugrušaka
Prema procjenama hrvatskih i svjetskih stručnjaka, rizik stvaranja ugrušaka u općoj populaciji kreće se oko 1 na 1000 u godini, što znači oko 0.1%.
Putovanje zrakoplovom, ali i drugim prijevoznim sredstvima u kojima nam je kretanje otežano, duže od 4 sata povećava taj rizik za tri do četiri puta. Za ilustraciju, u jednom istraživanju navodi se primjer zračne luke Heathrow u Londonu koja je prijavila 61 smrt povezanu sa zgrušavanjem krvi kod putnika u nešto više od tri godine.
Američki stručnjaci procjenjuju da je rizik duboke venske tromboze prilikom ortopedskih operacija oko 3%, a plućnih embolija oko 1.5%, i to kada se poduzmu sve potrebne mjere predostrožnosti. Ako se ne poduzmu, rizik duboke venske tromboze raste na 80%, a plućne embolije na 10% do 20%.
Zgrušavanje krvi značajno povećavaju i pušenje kontracepcijske pilule.
Što zaključiti?
Svatko za sebe može odlučiti da će odbiti AstraZenecu, odgoditi cijepljenje i pričekati sigurnija cjepiva po vlastitoj predodžbi. No, odgađanje cijepljenja ne svodi rizik na nulu, osobito u nepovoljnoj epidemiološkoj situaciji u kojoj nam brojke novozaraženih ponovno ubrzano rastu baš kao i broj smrtnih slučajeva. Osobito treba odvagnuti koliko je pametno odgađanje ako uzmemo u obzir tempo kojima nam stižu druga cjepiva.
Kako je u četvrtak upozorio Stipan Jonjić, virusni imunolog na Zavodu za histologiju i embriologiju u KBC-u Rijeka, ako se ne cijepimo, svi ćemo prije ili kasnije oboljeti od covida-19.
Naime, znanstvenici su danas već uvjereni da covid-19 neće nestati u neko skorije vrijeme, što znači da će se vraćati poput gripe. Stoga je samo pitanje vremena kada će se svaki čovjek njime zaraziti. U međuvremenu posljedice koje uzrokuje covid-19 mogu oslabjeti, ali i ne moraju. Primjerice, britanska studija objavljena u uglednom časopisu Nature pokazala je da je britanski soj B.1.1.7. ne samo 50% zarazniji, nego i 50% smrtonosniji.
Iz britanskih podataka moglo bi se zaključiti da bi, kada se uzmu u obzir moguće koristi i rizici, AstraZenecino cjepivo u sadašnjoj situaciji možda bilo najbolje preporučiti za stariju populaciju.
Tekst preuzet sa portala Index
