Preduzeće "Integral inžinjering" iz Laktaša definitivno je bacilo na koljena firmu "Hidrogradnja" iz Pala, koju je kupilo 2008. godine. Te godine su sve poreske obaveze preduzeća konvertovane u akcije i „Hidrogradnja“ Pale je, tako očišćena od milionskih dugova, prodata Integral inženjeringu Laktaši. Bila je to prva prodaja na berzi preduzeća sa većinski državnim kapitalom. Integral je 61 odsto Hidrogradnje 2008. godine platio dva miliona maraka
Tada su predstavnici Integrala najavili ozbiljne planove sa kupljenom Hidrogradnjom, te da će u potpunosti iskoristiti njene kapacitete i radnu snagu.
Umjesto da sa novim vlasnikom preduzeće ugleda bolje dane, desilo se upravo suprotno. Kolektivni ugovor koji je novi vlasnik potpisao sa radnicima nije ispoštovan. Na zahtjev radnika, obavljena je i revizija privatizacije od strane IRB-a koja je početkom 2011. godine kaznila Integral u iznosu od pola miliona maraka jer je zaposlila 37 radnika manje nego što je definisano ugovorom.
Hidrogradnja je sa novim vlasnikom na čelu samo gomilala gubitke, a radnici su postajali sve očajniji.
Preduzeće je 2008. godinu završilo sa gubitkom od 3,2 miliona KM, a sljedeće godine poslovalo sa minimalnom dobiti. 2010 je završena u dubiozi, te je napravljen gubitak veći od 5 miliona KM.
Direktor preduzeća Hidrogradnja medijima je potvrdio kako posla nema dovoljno da bi mogli isplatiti sve obaveze, ali tako je, prema njegovom mišljenju, bilo i prije privatizacije.
"Slobodan Stanković za ove dvije godine, otkako je kupio "Hidrogradnju", nije u našu firmu investirao ni par rukavica", govorili su radnici "Hidrogradnje".
Njima se duguje devet plata, nekim radnicima čak 42 plate, a ne uplaćuju im se ni doprinosi za penzijsko i zdravstveno osiguranje, pa ne mogu otići ni doktoru kada su oni ili članovi njihovih porodica bolesni.
Od ukupno 11,3 miliona obaveza, ovo preduzeće najviše duguje po osnovu zarada – 7,6 miliona KM. Ostalim dobavljačima duguje oko 2,2 miliona KM, dobavljačima i povezanim pravnim licima oko 340 hiljada maraka, dok su na kraju prošle godine dugovali i nepunih 290 hiljada na ime kratkoročnih kredita.
Svetlana Cenić, ekonomski analitičar, kaže za BUKU da slučaj Hidrogradnje predstavlja “stripping assets”, odnosno ogoljavanje jednog preduzeća, koje se kupi po niskoj cijeni, a zatim se imovina prenosi na druge firme.
“Zašto direkcija za privatizaciju, kasnije IRB, nije pratila sprovođenje ugovora i reagovala, te na vreme aktivirala garancije, ako ih je bilo? Nekima redovno dolaze u provjeru, a podobnima nikad. Dakle, odgovornost je Vlade i IRB-a, ali sumnjam da će neko za to odgovarati”, kaže Cenićeva.
“Stanković je imao planove da kupi i sarajevsku Hidrogradnju, a i tu je u pozadini bio irački dug. Uložiš malo ili ništa, naplatiš sva dugovanja i onda ko te pita za firmu Čak je nuđeno i g.dinu Terziću ( Adnan Terzić, bivši Predsjedavajući Savjeta Ministara BiH op.aut.) svojevremeno da on bude na čelu objedinjene firme Hidrogradnje. Sada nam očito ta firma ne treba jer ništa od nje nije ni ostalo. Sada će samo proglasiti stečaj i nikom ništa”, navodi Svetlana Cenić.
Podsjećamo da je u toku usaglašavanje Vlade RS i Hidrogradnje d.d. Sarajevo o naplati iračkog duga. Naime, privredni gigant Hidrogradnja Sarajevo je prije rata zapošljavao 5.000 radnika i godišnje zarađivao 300 miliona dolara, od čega čak blizu 200 miliona u inostranstvu. Neke procjene govore da je Hidrogradnja u iračkim ratovima odnosno zbog nemogućnosti realizacije poslova u toj zemlji izgubila nekoliko stotina miliona dolara. To sada treba naplatiti putem 26 miliona iračkih obveznica, koje su izdavane za plaćanje prijeratnih radova, a koje sa sobom nose i 8,7 miliona dolara kamata.
Prema prijedlogu radne grupe koja je pratila čitav slučaj realizacije naplate iračkog duga, sadašnji omjer bi bio 60 odsto Hidrogradnji Sarajevo i 40 odsto Hidrogradnji a.d. Pale. Republika Srpska i njen ministar finansija stoga su pozvali radnu grupu da još jednom preispitaju čitav slučaj, jer, prema mišljenju Vlade RS, Hidrogradnji Pale treba pripasti više sredstava. U svakom slučaju, naplata iračkog duga bi mogla barem malo pokrpati izbušeni “republičkosrpski” budžet.
Sumnjiva prodaja Hotela Panorama
Slobodan Stanković se od preuzimanja Hidrogradnje 2008. godine snalazio kako umije Teška situacija u Hidrogradnji omogućila mu je nevjerovatan dil sa Vladom Republike Srpske. Hotel Panorama, čija je vrijednost procijenjena na 320 hiljada maraka, a u vlasništvu Hidrogradnje, prodat je Republici Srpskoj, odnosno Rektoratu Istočno Sarajevo za gotovo 5 miliona konvertibilnih maraka. Podsjetimo, paket akcija Hidrogradnje koji je Slobodan Stanković kupio bio je vrijednosti 2 miliona.
Stanković je medijima pojašnjavao kako je sve transakcije u vezi sa prodajom hotela "Panorama" vodila zapravo "Hidrogradnja", a da je novac potrošen na isplatu plata radnicima i izmirenje drugih troškova poslovanja.
Direktor "Hidrogradnje" Radojica Mandić izjavio je za agenciju Srna da je sredstva od prodaje hotela "Panorama" naplatila isključivo "Hidrogradnja" i to u iznosu od 4.950.000 KM, te da ih je, uz saglasnost Upravnog odbora, potrošila za isplate plata i drugih obaveza prema radnicima i dobavljačima, na sudske troškove i druga davanja.
"Zatražiću da nadležne institucije pošalju kontrolne organe da sačine zapisnik ili šta god treba kako bi se stavila tačka na tu priču", govorio je Mandić.
Kako je za BUKU naveo Siniša Vukelić, novinar koji se bavio temom prodaje Hotela Panorama, a kojeg je u obavljanju novinarskog zadatka spriječila privatna zaštitarska kompanija koja mu nije dala da snimi objekat hotela, Univerzitet u Istočnom Sarajevu je, bez obzira na upozorenja notara, a uz saglasnost Vlade, kupio zapušteni hotel na Palama od jedne od firmi Slobodana Stankovića. Ovaj objekat je plaćen 5,5 miliona KM, iako Hidrogradnja Pale od koje je kupljen formalno-pravno nije vlasnik hotela, a što je naveo i revizorski izvještaj.
„Direktor Hidrogradnje mi je priznao da formalno Hotel nije njihovo vlasništvo. Ali to je propust zemljišnih knjiga i generalni problem privatizacije - bio je odgovor direktora Mandića“, rekao nam je Vukelić.
Podsjećanja radi, oko prodaje Panorame najviše se uzbudio SDS, koji je pozvao nadležne organe da ispitaju prodaju hotela. SDS je tvrdio kako je ovim "legalizovana pljačka" u iznosu većem od dva i po miliona konvertibilnih maraka.
U svom saopštenju za javnost, SDS je podsjetio kako je Integral inžinjering privatizovao Hidrogradnju za oko dva miliona KM, a odmah potom hotel u vlasništvu Hidrogradnje prodao Vladi RS za 4,8 miliona KM. Tom prilikom je SDS Vladu RS nazvao “servisom tajkuna koji poput cunamija uništava privredu i ekonomiju RS".
Po mišljenjima ekonomista, radi se o mutnim poslovima iz kojih je neko morao izaći punih džepova, a na gubitku su i budžet RS i studenti, za koje je Hotel trebao biti preuređen u studentski dom. "Panorama" je potpuno neuslovna za studentski dom, što je i novinarima potvrđeno iz Univerziteta Istočno Sarajevo, gdje su priznali da bi se moglo desiti da se gradi potpuno nova zgrada, a da bi za to trebalo uzeti kredit u iznosu od dva miliona maraka.
Cenićeva navodi kako je svojevremeno, za vrijeme njenog mandata, nuđeno da se Hidrogradnja proda Stankoviću upravo da bi išao dalje i kupio i sarajevsku firmu, a da hotel Panorama uzme Vlada na ime dugova prema budžetu i fondovima.
“Prebijanje takve vrste nije po zakonu moguće, pa sam predlagala da kupi Hidrogradnju, ali da po zakonu prodamo Panoramu, o čemu imam i stenogram. Međutim, osnovno pitanje je na koga je uopšte uknjižena Panorama. O izgorelim dokumentima da ne govorim!”, navodi ona.
Prekid ugovora o privatizaciji – kraj ili početak agonije
Na zadovoljstvo radnika preduzeća Hidrogradnja, Vlada RS je krajem marta ove godine sporazumno prekinula ugovor o privatizaciji sa “tajkunom” Slobodanom Stankovićem, koji je tom prilikom istakao da mu je žao što je na takav način došlo do raskida ugovora, ali da je takva situacija na tržištu i da se moramo nadati samo boljem.
Stanković je također dodao da su i privatizacija "Hidrogradnje" Pale i raskid privatizacionog ugovora urađeni potpuno transparentno, te da je sva dokumentacija u skladu sa propisima, dostupna svima i može da bude predmet bilo koje kontrole.
A da stvari nisu baš takve kakvim ih Stanković predstavlja, svjedoče i nezavisni revizori koji nisu bili u mogućnosti izvršiti reviziju poslovanja ovog preduzeća, jer im dokumentacija nije data na uvid.
"Nismo u mogućnosti izraziti mišljenje o finansijskim izvještajima Građevinskog industrijskog kombinata 'Hidrogradnja' a.d. Istočno Sarajevo -Pale za poslovnu 2010. godinu. Nekretnine postrojenja i oprema su popisani od popisnih komisija u radnim jedinicama. Popisu nismo prisustvovali iz razloga što smo angažovani nakon datuma bilansiranja. Iako je centralna popisna komisija na nivou Društva, u elaboratu o popisu na dan 31. decembra 2010. godine, objedinila izvještaje pojedinačnih komisija, nismo bili u mogućnosti drugim revizorskim postupcima uvjeriti se u stvarno stanje nekretnina i opreme, zatim zaliha materijala, robe i gotovih proizvoda, jer nam dokumentacija R.J. Gacko nije bila dostupna. Uništena je u požaru", navodi nezavisni revizor, "Poslovni informator-Revizija" d.o.o Bijeljina.
Prema navodima nezavisnog revizora, "Hidrogradnja" Pale je suočena s problemom likvidnosti, odnosno nije u mogućnosti da izmiruje svoje dospjele obaveze, kako prema zaposlenim, tako i prema dobavljačima, povjeriocima.
U završnom računu za 2010.godinu iskazan je gubitak u iznosu od 5.037.250 KM.
Za 8. septembar zakazana je vanredna sjednica Skupštine akcionara ovog preduzeća. Između ostalog, na dnevnom redu sastanka biće razrješenje starog Upravnog i Nadzornog odbora, te imenovanje privremenog Nadzornog odbora. Nakon tehničkih promjena, očekuje se i pokretanje stečaja. Za mnoge ovo je jedini izlaz nakon neuspješne privatizacije i sumnjivih poslova u Hidrogradnji.
