<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

"Korisnije je da se bavimo zagađivačima okoline nego zagađivačima naših duša- političarima"

SARAJEVO

BiH predstavila utvrđeni doprinos smanjenu globalnog zatopljavanja

07. juni 2021, 1:53

Bosna i Hercegovina prva je zemlja Zapadnog Balkana koja je ažurirala Utvrđene doprinose u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova. Globalni cilj definisan u Pariškom sporazumu je ograničiti porast temperature Zemlje na 1,5 stepeni Celzijusa.

Ovaj dokument – Utvrđeni doprinos Bosne i Hercegovine (NDC) za period 2020.-2030 koji je usvojio Savjet ministara, Bosna i Hercegovina je dostavila Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC).

Njegova prezentacija u zgradi Parlamentarne skupštine je u toku, a prije konferencije o ovom bitnom papiru (koji ne smije ostati samo papir, već je potrebna implementacija napisanog) govorili su predstavnici vlasti, opozicije, ali i međunarodni partneri.

Utvrđeni doprinosi – NDC je obaveza koju BiH ima nakon potpisivanja Pariškog sporazuma, ali najveću obavezu vlasti BiH bi trebalo da imaju prema svojim građanima.

Nije obećana, ali je BiH zemlja obećanja. Ova klimatska su ambiciozna i to se sviđa i Ujedinjenim nacijama i UNDP-u, ali bez malicioznosti biće potrebno puno rada da BiH ispuni neke od navedenih klimatskih obećanja poput  smanjenja emisija za 50 posto do 2030. godine, sa naglaskom na ključne sektore: energetika, daljinsko grijanje, zgradarstvo, industrija, transport, šumarstvo, poljoprivreda, otpad.

Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a je istaknula da je UNDP podržao institucije u pripremi ambicioznih klimatskih planova i da će nastaviti pružati pomoć BiH u nastajanju da osigura zelena radna mjesta.

"Tokom 2020. radili smo sa BiH na reviziji utvrđenih doprinosa. Drago nam je da su novi doprinosi ambiciozniji i omogućiće nam ambicioznije ciljeve“ kazala je Nedera.

Saša Magazinović, predsjedavajući Zelenog kluba kazao je da kao opozicioni poslanik čestita Savjetu ministara na usvajanju ovog dokumenta te dodao da su svi zajedno uspjeli u parlamentarne klupe unijeti zelene politike. Magazinović vjeruje da zelene politike mogu biti integrativni dio društva.

„Ne postoji srpski, bošnjački ili hrvatski zrak. Postoji čist i zagađen zrak. Znam da je u bh. društvu teško staviti ove teme u fokus, ali kada ove teme budu prioritet bićemo mnogo sretnija zajednica. Za sve nas je korisnije, i za društvo u cjelini da se bavimo zagađivačima naše okoline, a ne zagađivačima naših duša, naravno mislim na političare“ poručio je Magazinović.  

Ovaj veoma važan i značajan dokument predložilo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a resorni ministar Staša Košarac kaže da je slanjem takozvanih ekoloških obećanja  BiH poslala poruku da se želi baviti zelenim politikama.

„Treba reći da je BiH prva zemlja u regiji Zapadnog Balkana koja je to uradila. Treba o tome pričati“ poručio je Košarac. Za rezidentnu koordinatoricu UN-a u BiH Ingrid Macdonald to je znak da je BiH uzela ulogu regionalnog lidera u slanju NDC-a.

„Utvrđeni doprinosi koji je usvojila BiH je obećala da će se smanjiti staklenički gasovi za  33,2 posto do 2030. i skoro 66 posto do 2050. u odnosu na 1990. godinu. Sa porastom ponora gasova sa efektom staklene bašte u sektoru šumarstva, predviđene emisije do 2050. godine će biti oko 80 posto manje u odnosu na neto emisije iz 1990. godine. To je zaista veoma ambiciozan i dobar plan“ optimistična je Macdonald.

Ambiciozne utvrđene doprinose BiH podržala je i Ambasada Švedske u našoj zemlji. Ambasadorica te zemlje Johanna Strömquist poručila je da će raditi sa vlastima BiH kako bi se ovi utvrđeni doprinosi realizovali.

„Švedska podržava utopljavanje javnih objekata, a od ove godine počinjemo s projektima utopljavanja privatntih objekata. Takođe, radimo sa vlastima BiH na izradi strategije na nivou BiH i akcionih planova kako bi se realizovali ovi okolišni ciljevi do 2030. godine“ poručila je Strömquist.

I dok je BiH na papiru odlučila da smanji emisiju CO2, ovog stakleničkog gasa samo na području Tuzle ima toliko da on prelazi granice BiH. Umjesto smanjenja emisije CO2 i prelaska na zelenu energiju, vlasti Federacije odlučno čekaju na početak izgradnje Bloka 7.

Zemlje Evrope se odlučuju da gase termoelektrane, a BiH će praviti novu. U zemlji bogatoj i suncem, i vjetrom i vodom preko 70% proizvedene energije je nastalo u termoelektranama gdje se prilikom sagorijevanja jedne tone uglja u vazduh emituje 975kg CO2.

Električnih automobila skoro i da nema, ložimo se na šta stignemo, industrijska proizvodnja gdje je ima - je prljava, a Sarajevo je često najzagađeniji grad na svijetu.

Divna su obećanja BiH, ali nije da su realna. Ne zbog obećanja, već zbog političara. Ionako su ekološki projekti u BiH donacije pa će i ispunjavanje ekoloških obećanja zavisiti od donacija. Jer bh. vlast uglavnom zna samo to - za sadaku.