Kada već spominjemo pripadnike hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini, dužni smo pomenuti kako je nizak odziv birača u našoj zemlji svojevrsni pokazatelj raspoloženja hrvatskih državljana u BiH prema „matici domovini“. Tek nešto više od 6 odsto birača aktivno je uzelo učešće na ovim izborima i zaokružilo HDZ. Zahvaljujući i tako maloj podršci iz BiH, ova je stranka osvojila sva tri mandata iz dijaspore, a kako nalaže izborni zakon Republike Hrvatske.
Oba HDZ-a iz Bosne i Hercegovine odmah su čestitala pobjednicima, naglasivši kako se odnos prema bh. Hrvatima neće mnogo promijeniti, ali da očekuju da će novoizabrana vlast pomoći Hrvatima da se izbore za svoju konstitutivnost i jednakopravnost sa druga dva naroda u BiH.
Mišo Relota, portparol HDZ BiH, u svojoj izjavi osvrnuo se na najmanju izlaznost birača u Bosni i Hercegovini u dosadašnjoj praksi, kazavši kako su Hrvati frustrirani svojim ustavnopravnim položajem u BiH, a uglavnom su frustrirani formiranjem vlasti u FBiH i BiH.
Kolumnista hrvatskog Tportala Vuk Perišić kazao je za BUKU da je van svake rasprave da svi državljani jedne države, gdje god se nalazili, moraju imati mogućnost konzumiranja svojeg biračkog prava.
„S druge strane, logično je i razumljivo da građani koji nemaju trajno prebivalište u svojoj državi nemaju neki posebni interes da izlaze na izbore. Primjećujete da ne koristim oznaku etničke, nego državne pripadnosti. Insistiranje na etnosu i njegova inauguracija u vrhovni politički princip znači smrt demokracije i u konačnici neminovno vodi u mržnju i sukobe. Takozvane dijaspore – kao etničke zajednice – relikt su ideologije krvi i tla i kao takve otežavaju konstituiranje zajednice državljana koja je odana demokratskom ustavu i građanskim slobodama“, kategoričan je Perišić
Prema mišljenju docenta Nine Raspudića sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta odziv birača u BiH je toliko malen da je opravdano govoriti o bojkotu.
„Interpretiram ga kao pljusku političkoj eliti u RH i njezinoj dosadašnjoj politici prema hrvatskim državljanima izvan RH, kako vlasti, tako i oporbe“, kaže za BUKU Raspudić.
Sagovornici BUKE se ne slažu ni po pitanju odnosa pobjedničke Kukuriku koalicije prema bh. Hrvatima, a pogotovu prema sve češćim zahtjevima za uspostavljanjem bilo kakve teritorijalne jedinice sa hrvatskom većinom u BiH.
Perišić ne vjeruje da će doći do bitnih promjena u odnosima Hrvatske i BiH, osim ako nova vlast ne popusti sirenskom zovu dodvoravanja nacionalizmu, te bi u tom smislu rasprava o trećem entitetu bila najgora opcija.
On dodaje kako je jedina nada za uspostavu BiH kao države demokracije i blagostanja ukidanje, a ne množenje entiteta.
“Ne znam što građani BiH koji se osjećaju Hrvatima mogu očekivati od nove vlade, jer je osjećaj etničke pripadnosti stvar intimnog izbora koji u racionalnim i demokratskim društvima uživa zaštitu kao i ostale sastavnice nečijeg mentalnog integriteta. Jednako tako jedno intimno emotivno stanje kakva je etnička pripadnost ne može biti osnovica političkog legitimiteta. Nadam se da će Hrvatska pod novom vlašću biti iskreni prijatelj cjelovite i demokratske BiH u kojoj svi njeni građani uživaju zaštitu svih svojih ljudskih prava, pa i etničkih“, naglašava Perišić u svojoj izjavi za BUKU.
Bitno drugačije mišljenje u vezi sa odnosom pobjedničke Kukuriku koalicije prema sunarodnicima iz BiH izražava Nino Raspudić, koji očekuje transparentniju i konkretniju političku potporu opravdanim zahtjevima Hrvata u BiH za ravnopravnošću, ali i za preustrojem BiH u smjeru stvaranja teritorijalne jedinice s hrvatskom većinom.
Pa ipak, naglašava on, teško je prognozirati, jer je u izbornom programu Kukuriku koalicije politika prema BiH spomenuta samo okvirno.
“Ako ćemo suditi po recentnim izjavama budućeg premijera Milanovića, a naročito po stavovima buduće ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić, izvjesni optimizam po tom pitanju je opravdan“, kaže za BUKU Raspudić
Podsjećamo da je Vesna Pusić, buduća ministrica vanjskih poslova Hrvatske, izjavila medijima da je potrebno razmotriti zalaganje za treći, hrvatski entitet ako će to doprinijeti stabilizaciji BiH. "Ali, jedinstvena BiH je hrvatski nacionalni interes", dodala je ona.
Hrvatski birači su se svojim izborom odlučili za promjenu kursa dosadašnjeg načina vladanja, poduprijevši nove demokratske snage u zemlji. Da li će se ta promjena kursa manifestovati i u odnosima prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, pokazaće vrijeme. Kvalitet života bh. Hrvata tako će zasad u najvećoj mjeri ovisiti o kvalitetu rada domaćih političara u Bosni i Hercegovini.
