<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

KULTURA SJEĆANJA U REGIJI: Vijest o godišnjici OLUJE na agencijama

OLUJA

Ovo su današnje informacije o godišnjici Oluje...

04. august 2020, 10:46

 

SRNA

Hrvatska je na današnji dan 1995. godine napala Republiku Srpsku Krajinu, teritoriju formalno pod "zaštitom" mirovnih snaga UN - pri tome je ubijeno ili nestalo 2.670 Srba, protjerano 250.000, a spaljeno više od 22.000 kuća.

UDRUŽENA AKCIJA I UDRUŽENI ZLOČINI HRVATA, MUSLIMANA I NATO-a

Hrvatska vojska i policija, uz pomoć muslimanske armije iz BiH /Petog korpusa pod komadom Atifa Dudakovića/ i NATO pakta, napala je na Kninsku Krajinu /oblasti Sjeverna Dalmacija, Lika, Banija i Kordun/.

Oni su unišili i srušili 13.000 privrednih objekata, 182 zadruge, 56 zdravstvenih stanica, 78 pravoslavnih crkvi, 29 muzeja, 920 spomenika kulture, 181 groblje, 352 trgovačka objekta, 211 ugostiteljskih objekata, 410 zanatskih radnji, kao i sve industrijske pogone.

Cilj operacije "Oluja" bio je zauzimanje najvećeg dela teritorije Republike Srpske Krajine. Operacija je zvanično trajala četiri dana.
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju označio je "Oluju" u prvostepenoj presudi hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču kao udruženi zločinački poduhvat, sa ciljem trajnog i prisilnog proterivanja najvećeg dijela Srba sa prostora bivše Republike Srpske Krajine u Hrvatskoj.

Međutim, u drugostepenoj presudi, u režiji sudije Teodora Merona, hrvatski generali oslobođeni su svih optužbi.

Tribunal je utvrdio da su hrvatska vojska i specijalna policija počinile veliki broj zločina nad srpskim stanovništvom, prvenstveno nakon oružanih napada, ali da državno i vojno rukovodstvo Hrvatske "ne snose odgovornost za to".

Bio je to uobičajeni nastup haških sudija, koje su se držale "istine" koju su SAD, kao osnivači tog suda, proglasile još sredinom ratnih sukoba u bivšoj Jugoslaviji, kroz "procjenu" CIA, da su "Srbi krivi 90 odsto za ratove i zločine".

ODBAČENE TUŽBE ZA GENOCID

Međunarodni sud pravde je februara 2015. godine odbacio međusobne tužbe Hrvatske i Srbije za genocid, utvrdivši da su se tokom i nakon operacije "Oluja" dogodili zločini koji bi mogli biti elementi genocida /posebno u akciji "Oluja"/, ali da nije dokazana specifična genocidna namjera.
Dan 4. avgust u Hrvatskoj se slavi kao "Dan pobjede i domovinske zahvalnosti", dok je u Srbiji i Republici Srpskoj 4. avgust dan žalosti.

AMERIKANCI I FRANCUZI OBUČAVALI HRVATSKE SNAGE

Nakon zaustavljanja hrvatsko muslimanskog sukoba 1994. i potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, počela je priprema "Oluje".
Septembra 1994. godine hrvatska vlada je uz odobrenje američkog Ministarstva odbrane, potpisala ugovor, pod imenom "Demokratski tranzicioni program", sa američkom vojno-konsultantskom kompanijom "MPRI".

Prema sporazumu, službenici ove firme, koje je predvodio penzionisani američki general Karl Vuono, intenzivno su radili na obuci hrvatske vojske i oficira u vojnom kampu "Petar Zrinjski" u Zagrebu, kao i u drugim garnizonima.

Penzionisani pukovnik hrvatske vojske Ante Kotromanović izjavio je kasnije da su pored navedene firme hrvatskoj vojsci u pripremi "Oluje" pomogli i francuski vojni stručnjaci, koji su u Šepurinama kod Zadra, osnivali podoficirsku školu i osposobljavali oficirski kadar.

TUĐMAN IZDAO NAREDBU ZA PROTJERIVANJE SRBA

Na Brionima, u sjevernom dijelu jadranske obale 31. jula 1995. održan je sastanak na kome su prisustvovali predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i hrvatski generali Zvonimir Červenko, Ante Gotovina, Mladen Markač i Mirko Norac, kao i glavni planer operacija Obavještajne službe Hrvatske Davor Domazet, zatim ministar odbrane Gojko Šušak i direktor Hrvatske obavještajne službe Miroslav Tuđman.

Svi oni su bili složni u odluci da Srbe treba da istrijebe sa područja Krajine, a "Oluja" je tu do detalja precizirana.
Kao istorijski dokaz namjere da se Srbi protjeraju i iskorijene iz Hrvatske svjedoči audio i video-zapis sa sastanka na kome Tuđam izdaje naredbu:
"A Srbima zadati takve udarce da oni, praktično, nestanu iz Hrvatske".

HINA

Na današnji dan prije 25 godina počela je završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata Oluja, u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.

U akciji Oluja za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara.

Oslobođenje Knina

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava. Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja.

U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna. Već 7. kolovoza hrvatski ministar obrane Gojko Šušak u 18 sati objavio je završetak akcije "Oluja" u bivšim sektorima Sjever i Jug.

Operacijom "Oluja" hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije srpsku opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici.

Poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 ranjeno

Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač.

Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o zaštiti civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a u prvim satima napada predsjednik RH Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u pobuni pozvani su da ostanu u Hrvatskoj kod svojih kuća jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava.

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata navodi da je u operaciji poginulo 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo, a da su gubici na drugoj strani bili "nekoliko puta veći".

Prema izvještaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, tijekom i nakon operacije "Oluja" ubijeno je 667 civila.
U znak zahvale hrvatskim braniteljima, od 2008. godine uz državni blagdan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza slavi se i kao Dan hrvatskih branitelja.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 25. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluje i ove će se godine obilježiti u Kninu, no zbog protuepidemijskih mjera bit će skromnije nego inače.

Prvi put predstavnik Srba na obilježavanju Oluje, govor će držati i Gotovina

Ovogodišnja obljetnica Oluje Kninu posebna je po najavljenom dolasku SDSS-ovog potpredsjednika vlade Borisa Miloševića, što je prvi dolazak nekog službenog predstavnike srpske manjine na Dan pobjede.

Govor će u Kninu održati i general Ante Gotovina.

Sve će započeti svečanim završetkom obuke 2. naraštaja za razvoj vođa Marko Babić i prijemom ratnih zapovjednika iz Domovinskog rata.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović priređuje prijem za ratne zapovjednike na tvrđavi u Kninu.

Predsjednik će uručiti odluke o odlikovanju Veleredom kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom umirovljenim generalima HV-a za izniman doprinos u stvaranju ratne strategije i vojne doktrine, zasluge u izgradnji Oružanih snaga te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga te odluke o odlikovanju Redom Nikole Šubića Zrinskog gardijskim brigadama HVO-a i Specijalnoj policiji MUP-a za iskazano junaštvo njihovih pripadnika u Domovinskom ratu.