<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

LAŽNE VIJESTI U CRNOJ GORI: PCR testovi i Novak Đoković u borbi za crnogorskog glasača

Region

Fenomen lažnih vijesti nije zaobišao Crnu Goru uoči i na sami dan izbora. Ova zemlja je bila izložena snažnoj dezinformacionoj kampanji koja traje već nekoliko mjeseci.

31. august 2020, 1:32

Objave dezinformacija i lažnih vijesti samo su kulminirale u subotu i na sami dan izbora. Ovo za BUKU kaže Borislav Višnjić, iz Digitalnog forenzičkog centra.

On kaže da je u subotu plasirana lažna vijest Glasa javnosti da će zbog izbora ulazak u Crnu Goru iz Srbije, za crnogorske državljane, biti omogućen bez PCR testa. Tu vijest su nedugo nakon objave preuzeli i ostali beogradski tabloidi. 

„Nakon što je DFC registrovao tu lažnu vijest, Fejsbuk je reagovao i označio objave beogradskih tabloida na toj društvenoj mreži kao lažne informacije. Osim te noći, uoči parlamentarnih izbora na društvenim mrežama se pojavilo mnogo dezinformacija, od kojih su se izdvojile dvije. Prva da je osnivač i dugogodišnji predsjednik Liberalnog saveza Crne Gore, Slavko Perović, noć uoči izbora sa Tviter profila podržao opoziciju. Odmah smo analizom utvrdili da je riječ o lažnom profilu, ali tu objavu su prenijeli brojni domaći i regionalni mediji naklonjeni opoziciji, kao i nekoliko opozicionih stranaka na njihovim društvenim mrežama”, kaže Višnjić iz DFC-a

Druga objava koja je kružila društvenim mrežama je foto-montaža u kojoj se navodilo da je francuski predsjednik Emanuel Makron podržao crnogorsku opoziciju. 

“Više profila je objavilo takvu fotografiju, odnosno skrinšot, sa sajta politika.rs. DFC je analizom utvrdio da ta vijest ne postoji na tom mediju, da je riječ o foto-montaži kao da i je posljednja objava na sajtu politika.rs o Makronu od petka kada je prenijeta njegova izjava o situaciji u Bjelorusiji kao i mogućoj interveniciji Rusije u toj zemlji”, ističe naš sagovornik.

On kaže za BUKU da je apsolutni “šampion” u tome portal Glasa javnosti iz Beograda. 

“Zanimljivo je da su mnogo objava tog portala, koji je više pisao o Crnoj Gori nego o situaciji u Srbiji, preuzimali ostali beogradski tabloidi Informer, Kurir, Alo, Telegraf,  Sputnjik  ali i dva onlajn medija iz Crne Gore - IN4S i Borba”, dodaje on.

Naš sagovornik kaže da se lažne vijesti uglavnom objavljuju zbog dva cilja. 

“Prvi je da neko senzacionalnom, neprovjerenom informacijom želi da poveća čitanost ili gledanost svog medija, a drugi, češće zastupljen u Crnoj Gori i Srbiji, je da se radi iz određenog političkog ili ekonomskog interesa. Kada znamo da su u objavama takvih informacija prednjačili prosrpski i proruski mediji, onda nam je jasno za čije interese su se borili ti mediji”, kaže Višnjić.

Zanimljivo je da je pred same izbore u svrhu dezinformacija zloupotrijebljen i najbolji svjetski teniser, Novak Đoković. Na društvenim mrežama se pojavila fotografija nakon njegove pobjede u finalu Sinsinatija. 

Teniseri, naime, nakon trijumfa tradicionalno ostavljaju potpis na kameri. Na Fejsbuku i Tviteru se umjesto autograma na kameri pojavila fotografija na kojoj je Đoković umjesto svog potpisa napisao “Neka padne da osvježi”, što je bio nezvanični šaljivi moto koji se pojavio na društvenim mrežama. Ta foto-montaža pojavila se na brojnim profilima u Srbiji i Crnoj Gori uoči samih izbora.

“Iako je bilo jasno iz prvog pogleda da je riječ o foto-montaži, ljudi su povjerovali da je to istina. Juče su beogradski tabloidi objavili brojne dezinformacije od kojih su najupečatljivije one da će u Crnoj Gori nestati internet nakon 18 sati, kao i da će vlast u slučaju poraza angažovati ljude da namjerno prave incidente I tako dovesti u pitanje legitimitet izbora. Na kraju ništa od toga se nije dogodilo”, kaže za BUKU Borislav Višnjić

Za kraj, naš sagovornik ističe da svi primjeri lažnih vijesti koje svakodnevno registrujemo pokazuju koliko je neophodna edukacija građana i jačanje medijske pismenosti u svim zemljama regiona. 

“Prema jednom istraživanju koje je nedavno objavljeno, lažne vijesti se šest puta brže šire od tačnih informacija na društvenim mrežama, što samo govori o tome koliko je teška borba protiv tog fenomena. Jedini mogući put je zajednička borba medija, nadležnih institucija i organizacija koje se bave borbom protiv lažnih vijesti”, zaključuje sagovornik BUKE.
 

O samim lažnim vijestima možete pročitati ovdje