U Banjaluci je tokom vikenda primjećeno zasad jedno takvo lice, u narandžastoj odori, obrijane glave, u trenutku dok je jednoj Banjalučanki pokušao ponuditi sitni predmet u zamjenu za novac.
Trend pojave budističkih monaha ili lica koja se tako predstavljaju, nije ništa novo u Evropi i svijetu a prije nekoliko dana primjećeni su i na ulicama Sarajeva, za vrijeme trajanja Sarajevo film festivala. Prije nekoliko dana se u centru Sarajeva desio incident, kada se budistički monah sukobio sa konobarom jer ga je ovaj pokušao udaljiti iz kafane.
O ovoj pojavi bavio se i New York Times koji je u svom autorskom tekstu naveo kako je sve počelo 2014. godine, kada su počele pristizati prve informacije, ali da se ona skoro dvije godine o njima nije moglo čuti gotovo pa ništa.
Associated Press je naveo kako njihova taktika slijedi poznatu matricu ponašanja: Monasi u ruci obično drže narukvicu od perlica (brojanicu) ili medaljon zlatne boje sa budističkim porukama, koju ispruže prolaznicima. Zatim pozovu ljude da ih uzmu a zauzvrat traže donaciju. Oni koji daju malo novca ili nimalo, rizikuju da budu verbalno napadnuti.
William Edelglass, profesor na koledžu Marlboro u Marlboru, koji predaje budističke studije i koji je učio tibetanske monahe zapadnu filozofiju , rekao je u intervjuu za New York Times kako je vidio kako lažni monasi uznemiruju zapadne turiste u Indiji i Nepalu. Prema onome što je vidio na svojim putovanjima, rekao je da je praksa sada uobičajena više nego ranijih godina.
"Mnogi zapadnjaci ne mogu utvrditi razliku između autentičnih redovnika i prevaranata. Davanje darova jedna je od vrlina religije, a darivanje monaha je prilika laicima da grade "karmičke zasluge", rekao je on.
Ljudi koji su pokušali komunicirati sa monasima kažu da prilikom ozbiljnijeg pokušaja da saznaju odakle su monasi te koja je svrha "doniranja", ovi se samo udalje uz riječi poput "mir" i slično...
Ovim povodom kontaktirali smo Policijsku upravu Banjaluka kako bismo se informisali u vezi sa aktivnostima monaha u Banjaluci.
Marija Markanović, porparolka PU Banjaluka kazala nam je da, s obzirom da u konkretnom slučaju nije bilo postupanja policijskih službenika, da je članom 23. Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske propisan prekršaj Lažno predstavljanje koji glasi „Ko se lažno predstavlja kao službeno lice državnog organa, predstavnik međunarodne ili druge organizacije, odgovorno lice privrednog društva ili drugog pravnog lica, ili ko neovlašćeno nosi njihove službene oznake ili uniforme ili službene legitimacije, ili ko upotrijebi lažne lične podatke kao svoje ili ko potvrdi tuđe lažne lične podatke kao tačne, kazniće se novčanom kaznom od 500 KM do 1.500 KM ili kaznom zatvora do 40 dana“.
"Takođe članom 10. istog zakona definisan je prekršaj Neovlašćeno prikupljanje dobrovoljnih priloga koji glasi „Ko prikuplja dobrovoljne priloge i druge vidove pomoći suprotno odredbama čl. 5. i 6. ovog zakona, kazniće se novčanom kaznom od 200 KM do 800 KM“ navela je ona za BUKU.
Ona kaže da se dobrovoljni prilozi građana mogu prikupljati u skladu sa odredbama ovog zakona.
"Pravo prikupljanja dobrovoljnih priloga regulisano je članom 5. (1) Dobrovoljne priloge, kao i druge vidove pomoći mogu prikupljati privredna društva i druga pravna lica, humanitarne i druge organizacije, građani i njihova udruženja uz prethodnu prijavu koja se podnosi nadležnoj organizacionoj jedinici Ministarstva unutrašnjih poslova , na čijoj se teritoriji vrši prikupljanje priloga, najkasnije osam dana prije početka prikupljanja" rekla nam je.
Potvrdu o prijavi iz stava 1. ovog člana nadležni organ dužan je da izda podnosiocu prijave u roku od 24 časa.
"Nadležni organ rješenjem zabranjuje prikupljanje dobrovoljnih priloga ako takvo prikupljanje, na bilo koji način, remeti javni red i mir ili ako to nalažu interesi bezbjednosti, u roku od tri dana od dana prijema prijave" naglasila je Markanović.
