<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Lokalni kulturni aktivizam na međunarodnoj sceni

AKTIVIZAM

Šta je to civilno društvo, kakva je njegova uloga u kreiranju društvene svakodnevice u Bosni i Hercegovini, i u kojem obimu su njegovi dometi vidljivi van granica zemlje tek su neka pitanja na koja je moguće naći odgovor u publikaciji Kulturna fronta Bihać.

01. decembar 2017, 12:00

#NeDamoGaleriju (urednik Irfan Hošić; izdavač Gradska galerija Bihać 2017.). Publikacije je nastala je kao pokušaj dokumentiranja i katalogiziranja artefakta koji su pratili nemili pokušaj bivšeg gradonačelnika Emdažada Galijaševića da Gradsku galeriju deložira sa njene sadašnje lokacije iz Bosanske 15 na neko drugo i manje atraktivno mjesto.

Nakon što su akcija #NeDamoGaleriju iz 2015. godine i pomenuta publikacija, uspjele skrenuti pažnju na lokalne prakse iz oblasti kulture čak van zemlje, javila se potreba za objavljivanjem prevoda na engleski jezik. Udruženje “Abc” prihvatilo se obaveze da bude izdavač toga prevoda a cijeli projekat realiziran je uz pomoć Fonda Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Sarajevu.

Tako je Culture front Bihać. #DefendGallery dobio svoju međunarodnu pažnju na konferenciji “Is teaching always political? New Challenges in higher education” a koja se 24. i 25. novembra održavala na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču u organizaciji WUS Austria i Erste Fondacije. Na toj konferenciji sudjelovao je nastavnik Tekstilnog odsjeka Univerziteta u Bihaću Irfan Hošić kao jedan od sudionika akcije #NeDamoGaleriju iz 2015. godine i kao autor pomenute publikacije. Bila je to prilika da se razmjene iskustva i čuju stavovi visokoškolskih i univerzitetskih nastavnika iz polja humanističkih nauka i umjetnosti iz nekoliko evropskih zemalja. Na konferenciji su pored ostalih sudjelovali Boris Buden (Berlin), Elke Krasny (Beč), Hedvig Turai (Budimpešta), Ilona Nemeth (Bratislava), Silke Lange (London) a neka od pitanja govorila su o društvenoj odgovornosti profesora, limitima slobode izražavanja na visokoškolskim institucijama te kritičkoj misli koja fokus stavlja na institucije države, univerziteta, kulture i umjetnosti. Dok se u razvijenim zemljama student percipira kao aktivni građanin i budući sukreator društva, u Bosni i Hercegovini je poželjno da studenti pripadaju nekoj od dominantnih stranačkih opcija. Jedan od zaključaka konferencije u Beču tumači globalno slabljenje uloge i značaja humanističkih nauka kao slabljenje snage revolucionarnog demokratskog djelovanja i redukcije konkretne društvene akcije. Proces koji itekako može biti poguban za razvoj društvenih prilika lokalno i globalno.

Ono što također veseli jeste činjenica da je kao vizuelni identitet konferencije u Beču korišten materijal nastao u ljetnom semestru 2017. godine na Tekstilnom odsjeku u Bihaću u sklopu nastave na kolegiju Dizajn i kriza. Još jedan razlog sa slavlje i zapaženost lokalnih aktivnosti na međunarodnom nivou.

I dok su procesi demokratizacije bosanskohercegovačkog društva na čekanju a implementacija kritičkog diskursa i pluralizma na visokoškolskim ustanovama u zemlji odgođeni, ne preostaje ništa nego ohrabrivati studente da budu samostalni, nezavisni i slobodnomisleći pojedinci na kojima ostaje velika zadaća preoblikovanja bosanskohercegovačke realnosti ka nekim novim modelima djelovanja sa ciljem boljeg sutra.

Vijest o konferenciji dostupna je na sljedećem linku.

Program konferencije dostupan je na sljedećem linku.


Publikaciju Kulturna fronta Bihać #NeDamoGaleriju možete pregledati klikom na link.

Englesku verziju publikacije Culture front Bihać. #DefendGallery pregledajte klikom na link.