Iako je Grad izašao sa setom mjera za privredne subjekte, postavlja se pitanje da li je to dovoljno za male biznise kojima se svaki radni dan računa. Ukoliko se jedan dan ne radi u budžetima ovih radnji to se osjeti, a mjesec dana nerada ostavlja mnoge u problemu kako da prebrode ovaj period, kako da plate radnike i sve ono što im slijedi od računa do robe koja je propala.
Naredba kojom su svi mali zanati zatvoreni produžila se do 13. aprila, tako da ovi preduzetnici neće raditi skoro mjesec dana.
Zorana Marjanac, vlasnica cvjećare „Zorana“ kaže da se odluka o zatvaraju zanatskih trgovina odrazila na njeno poslovanje.
„Nemogućnost da radimo u ovim uslovima u kojim male zanatsko trgovinske radnje preživljavaju, je pogubna za nas. Jedan dan nerada, za nas je već gubitak, a pogotovo dani i mjeseci koje nećemo raditi. Pored zatvaranja, većini mojih kolega i meni je ostao dio robe koji smo morali baciti jer smo iznenada morali zatvoriti radnje. Robu nabavljamo sedmično i skoro čitava sedmična tura cvijeća je bačena. Dakle jedna sedmica bez profita i zarade, a tu robu moramo platiti dobavljačima, jer su je oni već kupili i platili svojim dobavljačima u Holandiji. Onaj dio saksijskog cvijeća koji je u radnjma, takođe ćemo morati baciti jer nismo u mogućnosti da redovno održavamo i zalijevamo. Dosta tog cvijeća je sezonsko cvijeće, cvjetnice i lukovice karakteristiične za kraj zime i početak proljeća, kojima do našeg ponovnog otvaranja prolazi sezona i neće biti za prodaju“, rekla je Zorana Marjanac za BUKU.
Ona kaže da većina malih preduzetnika ima jednog ili više radnika kojima je potrebno plate, doprinose na plate, a to je u ovim okolnostima prosto nemoguće.
„Pogotovo ukoliko budemo morali za sve mjesece nerada da izmirujemo te obaveze. Većina nas je i pod kirijama, kod fizičkih lica i kirije će se morati plaćati , ali kojim novcem? Većina će morati napustiti prostore koje iznajmljuju, čime će biti upitan dalji nastavak njihovog poslovanja. Ima kolega čije su cvjećare porodični biznisi pa oboje supružnika radi zajedno i još imaju radnike, tako da tek njihova situacija je očajna. Pošto mi mali najrevnosnije plaćamo svoje obaveze, ako jedan mjesec kasnimo odmah nam ide blokada računa, očekujemo i da će država imati sluha za naše potrebe i ogromne probleme u kojima se nalazimo. Niko od nas nema obrtnih sredstava iz kojih može finansirati mjesece nerada“, ističe Zorana.
Ona dodaje da je Vlada donijela odluku o zatvaranju, pa bi ona treba da snosi i posljedice naših zatvaranja.
„To bi značilo preuzimanje na sebe bruto plata za sve zaposlene, dakle neto plate radnika i poreze i doprinose na plate, jer mi kao poslodavci, svakako nemamo pravo na platu već pravo na isplatu dobiti. Isto tako, krajem mjeseca ističe rok za plaćanje prvog dijela komunalne i republičke takse, koji bi trebao biti prolongiran, ali i umanjen srazmjerno broju mjeseci nerada. Isto tako ne može se očekivati da plaćamo režijske troškove jer npr, ne radimo, ne bacamo smeće, pa zašto da platimo odvoz smeća, da platimo mtelu za broj preko kojeg šaljemo dnevne izvještaje i sl. U principu, sve takse i obaveze koje smo dužni platiti, trebaju nam se otpisati za te mjesece. Ne radimo, nemamo dobiti iz čega da platimo i kada počenemo da radimo. Nama prolongiranje ne znači ništa. Zamislite kada počnemo da radimo, stignu sve obaveze odjednom, ko će to moći da izmiri, niko. Bićemo primorani zatvoriti radnje i samim tim otpustiti radnike“, ističe naša sagovornica.
Jelena Ševa vlasnica kozmetičkog salona „Pinup Studio Ljepote“ kaže da je njeno poslovanje pogodila situacija sa koronavirusom.
„U salonu imamo četiri zaposlene osobe i svakako smo u razmišljanju 'šta će sutra da bude'. Posla nema, a dadžbine idu normalnim tokom, računi, doprinosi i neto zarada, da ne nabrajam sve. To razmiju svi preduzetnici kad dođe prvi u mjesecu. I dalje se ne radi do 13. aprila. Svi se nadamo da će se stvari normalizovati, jer nada umire posljednja, a možemo se osloniti sami na sebe“, rekla je Ševa za BUKU.
Ona se nada da će do kraja maja početi raditi.
„Do 1. aprila možemo izdržati finansijski, ali za dalje zaista ne znam šta ćemo, plate nismo zaradili, ne možemo platiti ni obaveze za april. Jako mi je žao porodica koji su sada na rubu egzistencije. Salon će da isplaćuje obaveze dok ima novca na računu, ali za dalje ništa ne znam“, kaže Ševa i dodaje da svi trebamo pitati državu šta mali preduztnici mogu da učine u ovoj situaciji?
Miroslav Gojković, vlasnik antikvarnice Ramajana kaže da se kao i ostali mali preduzetnici našao u neugodnoj situaciji.
„Prvih sedam dana nisam spavao i imao sam izuzetno jaku tjeskobu. U danu ostaneš bez posla i bilo kakvih primanja i sa hiljadu pitanja na koja niko ni ne pomišlja da barem prokomentariša, a ne da da odgovor. Pošto živimo u društvu u kakvom živimo bićemo svi 'pušteni niz vodu'. Pomoći i ako bude biće za državne tajkune. Vrli novi svijet je došao na velika vrata. Nakon što je čitav život poricao Boga Hajdeger je na kraju života rekao 'Samo nam Bog može pomoći'. Mislim da je ovo savršen trenutak da shvatimo da je uistinu tako“, kaže Gojković za BUKU.
Maja Savić, vlasnica Hobby Art Centra Bubamara kaže da njeno poslovanje odlukom o zabrani rada takođe pogođeno, jer su ostali bez prihoda iz kojih izmiruju sve tekuće obaveze.
„Ovdje je važno reći da većina mikro i malih preduzeća ima tekuću likvidnost i svoje obaveze izmiruje iz tekućeg prihoda, što znači da će većini od nas već idući mjesec biti veliki problem isplatiti sve obaveze. Mali biznisi, pogotovo oni koji poput nas u svom sklopu imaju proizvodnju, već prošle godine odlivom radne snage i poskupljenjem na svim nivoima, su imali mnogo poteškoća u poslovanju, a zamislite sad šta se dešava“, rekla je Maja za BUKU.
Ona ističe da očekuje pomoć kad ponovo počnu da rade, od strane Grada, ali i od Vlade RS i nada se da će vlada shvatiti značaj malog preduzetništva i ogroman procenat koji zauzimamo u ukupnom realnom sektoru.
„Mi punimo budžet, a bez toga vrlo brzo doći će do problema sa isplatom plata javnom sektoru. Ukratko bez realnog sektora, nema ni javnog. I vlada i grad moraju pomoći u smislu ukidanja poreza i doprinosa, kao i taksi na republičkom i opštinskom nivou. Nikakve odgode jer će se mnogi subjekti oporavljati mjesecima poslije momenta ponovnog početka rada. Bez pomoći u isplatama plata, doći će do masovnog otpuštanja, koje je neminovno jer ćete imati situaciju da mali preduzetnik neće imati ne samo za plate, već neće imati sam od čega da živi“, pojašnjava naša sagovornica.
Podsjetimo da je Štab za vanredne situacije grada Banjaluke usvojio juče niz ekonomskih mjera podrške poslovnim subjektima, pogođenim epidemiološkom krizom.
„Kako bi se zadržala radna mjesta, Grad Banja Luka nastaviće sve planirane javne radove i investicije, u okvirnoj vrijednosti od 39 miliona KM. Grad će, preko gradskog Garantnog fonda, snositi puni trošak kamata za sve poslovne subjekte i preduzetnike, pogođene krizom (primjer: ako neki frizer ili drugi preduzetnik, koji sada ne može da radi, po okončanju krize podigne kredit u banci da bi ponovo pokrenuo rad ili izmirio obaveze na ime plata i ostalog, Grad će mu platiti svu kamatu na taj kredit). Za ove svrhe biće izdvojeno 500.000 KM, a procjenjuje se da će na ovaj način moći da se pokriju krediti do 10 miliona KM. U narednom periodu, tražiće se način da se taj iznos dodatno uveća“, rekao je gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić.
Dodaje da se Grad se odriče zakupnine na ime bašti ugostiteljskih objekata, poslovnih prostora u vlasništvu Grada, te uvodi niz povlastica za uslužne sektore, pogođene krizom (povlastice se odnose na mart, april i maj 2020. godine).
„Naknade od članstva u upravnim odborima i sličnim tijelima preusmjeravaju se u republički fond, namijenjen saniranju posljedica krize, a privatnim zakupcima preporučeno je da se odreknu zakupnina poslovnim sektorima, koji ne mogu da rade u aktuelnim okolnostima“, istaknuto je.
Ostaje da vidimo da li će ove odluke Grada biti dovoljne za opstanak malih preduzetnika i na koji način će se još Vlada RS uključiti da ih pomogne u prevazilaženju ove situacije koja nas je sve zadesila.
