MEGALOMANSKI PROJEKAT KOJI I DANAS ODUZIMA DAH: Istorija koja se nije desila, Česi bi imali svoje ostrvo na Jadranu, pješčane plaže....

Suncem okupane plaže i more udaljeni samo dva i po sata vozom od Čehoslovačke? Projekt tunela do Jadrana i do ostrva Adriaport i danas oduzima dah.

Elvir Padalović / 04. Septembar 2021

Megalomanski projekat mogao je zauvijek promijeniti istoriju Čehoslovačke. Nastao je 1975. godine u glavi profesora i vizionara Karla Žlábeka, a da se projekt ostvario, Čehoslovačka bi mogla imati svoje ostrvo Adriaport na obali Slovenije, piše web stranica Brainee.sk a prenose češki mediji

Iako se danas čini nevjerovatnim, svojevremeno je projekt bio zaista planiran.

Prvo je bilo potrebno izgraditi liniju dugu 410 kilometara od grada České Budějovice na jugu današnje Češke do jadranske obale. Od toga je 350 kilometara trebalo voditi ispod zemljine površine.

"Prema prvobitnim planovima, tunel je bio dug 350 kilometara i vodio je kroz austrijski Linz do posljednje stanice zvane Adriaport u današnjoj Sloveniji, tadašnjoj Jugoslaviji", rekao je Vladimír Tvrzník, bivši direktor Pragoprojekta, koji je radio na studiji. Iskopani materijal iz iskopa tunela trebao se koristiti za izgradnju umjetnog ostrva Adriaport, koji je trebao imati i luku, koja bi otvorila novi trgovački put od evropskog značaja.

Projekt se od početka uopšte nije odnosio na rekreaciju, ali ako bi nastao, sigurno bi uticao i na postepeni razvoj turizma. Uostalom, plaže na ostvru trebale su biti pješčane, a budući da je to trebala biti teritorija Čehoslovačke, danas su Česi i Slovaci mogli uživati u morskim talasima i sunčevim zrakama na obali koja bi bila domaća.

Svakog dana na prugu bi krenulo 220 teretnih i 36 putničkih vozovima, koji bi putovali brzinom do 160 kilometara na sat.

Voz bi se zaustavljao samo u Linzu i Klagenfurtu, što znači da bi putovanje do mora trajalo oko dva i po sata iz Čehoslovačke ( danas Češke). 1979. kompanija Pragoprojekt je profesionalno pregledala projekt.

Planovi su pokazali da bi bilo zaista moguće napraviti tunel, međutim, cijena izgradnje tada bi bila oko 300 milijardi kruna. Na kraju je cijeli plan osujetio Sovjetski Savez, kojem se nije svidjelo da će na ovaj način Čehoslovačka dobiti potpuno jedinstven put iza željezne zavjese. Zvanično, projekt je obustavljen zbog nedostatka sredstava.

Bez Sovjetskog Saveza nije bilo moguće započeti izgradnju, ali Žlábek nije odustao i nastavio je s rizičnim razgovorima s diplomatama.

Novinar Jan Tůma imao je priliku upoznati tvorca jedinstvenog projekta neposredno prije njegove smrti. "Bilo bi moguće izgraditi četrdeset mojih tunela za ono što svjetske sile svake godine potroše na naoružanje", rekao je Žlábek.

Međutim, veliki plan ostao je samo na papiru.

Nema sumnje da je ovaj projekt bio ispred svog vremena. Uostalom, BBC je također konstatovao da su ga koristili, na primjer, projektanti Eurotunela, koji je 1994. godine povezao željezničke pruge Francuske i Engleske pod morskim dnom.

Na primjer, koristili su centralnu "treću" cijev, koja se trebala koristiti ne samo za odvod vode, već i u slučaju opasnosti, kao tunel za spašavanje.

Također su bili inspirisani naponom od 25 kV / 50 Hz ili kombinovanim prevozom automobila, koji je imao mjesto u Žlabekovom projektu mnogo prije nego što je on zapravo preuzet.

Da se tunel do Jadrana zaista počeo graditi, realizacija bi vjerovatno završila danas.

Poređenja radi, najduži tunel na svijetu trenutno je Gotthar željeznički tunel koji se nalazi u Švacarskoj.

Otvoren je 2016. godine i njegova dužina prelazi 57 kilometara. Nasuprot čehoslovačkog tunela prema Jadranu, on izgleda kao igračka. Rediteljica Adéla Babanová 2013. snimila je kratki dokumentarni film pod nazivom Povratak u Adriaport.

Tri mjeseca je tražila arhivsku građu i ljude koji su učestvovali u projektu. Autorka je htjela da njena vizija Adriaporta spoji prirodno s natprirodnim.

U filmu govori bivši čehoslovački predsjednik Gustáv Husák, koji sa generalom oduševljeno govori o megalomanskom projektu. General Husák upozorava da Česi mogu plivati samo dvjesto metara od površine.

Nadalje, postavilo bi se minsko polje ili bodljikava žica tako da ne mogu pobjeći radi boljeg života.

 


Buka preporuka

Reportaže

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.