<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Meteorolog Nedim Sladić otkriva da li nas je zima ove godine preskočila

BUKA INTERVJU

Nedim Sladić jedan je od najpoznatijih meteorologa mlađe genercije...

03. februar 2020, 9:32

 

Nedim Sladić ima 22 godine, a za metereologiju se počeo intersovati sa 13 godina što ga je dovelo do dugogodišnjeg izučavanja ove oblasti. Završio je Internacionalni univerzitet u Sarajevu, smjer Softversko inženjerstvo, diplomirao je u oblasti statističke obrade podataka i podatkovne analize.

Danas je svima poznato lice kada je vremenska prognoza u pitanju i jedan je od najpoznatijih meteorologa mlađe genercije.

Za BUKU govori o vremenu koje nas očekuje, zašto nas je zima zaobišla, tačnosti vremenskih prognoza, svom interesovanju za meteorologiju i drugim temama.

Nedime, za početak, vjerujem da mnoge ljude zanima da li nas je zima ove godine preskočila?

Skoro kompletnu Europu veća zima je zaobišla ove godine. Pokrivenost snijegom na nivou kontinenta je vrlo niska. Dosta neke stvari podsjećaju na zimu 1989/1990, koja je također bila blaga za kontinent. Mjeseci iza nas obilježile su natprosječno visoke temperature zraka koje su se na sjeveru Europe početkom mjeseca januara 2020. godine penjale na neuobičajeno visoke vrijednosti. Prisjetit ćemo se podatka iz centralne Norveške gdje je usred fjorda u 08h izmjereno nevjerovatnih 19 ºC, kao i podatka da je Moskva dočekala Novu godinu bez snijega na temperaturama u plusu. Također, Moskva je ove godine zabilježila zvanično i najtopliji januar od 1881. godine, a zadnji put u ovom stoljeću kad je bilo ovako toplo desilo se još samo 2007. godine. Naša zemlja, a naročito nizine, tokom januara 2020. godine imala je „sreću“ da su se našle u uslovima tzv. „temperaturne inverzije“ pa uglavnom imamo slučaj da su temperature zraka ovog januara u većim gradovima ostale uglavnom u okviru višegodišnjeg prosjeka, dok je na planinama januar topliji do znatno topliji od višegodišnjeg prosjeka i uz mizerne količine snijega.

Januar prolazi bez snijega, da li postoji nada da nas iznenadi u februaru?

Veća snježna iznenađenja sada nisu vidljiva. Sve se svodi na kratkotrajne ugriziće zime i u februaru mjesecu nakon prelaska frontalnih poremećaja koji će donositi manje količine snijega i koji se neće uspjeti dugo zadržavati na tlu jer već su vidljiva nova i izraženija zatopljenja. Dakle, to ne znači da snijega neće biti, no ne treba ga očekivati u nekim većim, pretjeranim količinama.

Kakvo nas vrijeme u narednom periodu očekuje?

Nakon izuzetno toplog vremena uz izraženiju južinu, koje nije nimalo tipično za februar mjesec, dolazi zahlađenje već u utorak poslijepodne, najprije na sjeveru naše zemlje, potom i u ostatak zemlje. Snijega, ne odveć prevelikog, bit će već u noći na srijedu zahvaljujući prelasku frontalnog poremećaja preko naše zemlje. On će donijeti pad temperature zraka, ponegdje i za više od 15 ºC, nakon čega će stvaranje snježnog pokrivača, naročito u centralnim i istočnim područjima, općenito sa sjeverne strane Dinarida. Veća snježna iznenađenja, kako smo to spomenuli, sada nisu vidljiva, a ukoliko neko želi veći snijeg, morat će ići put Rumunije, Grčke, Bugarske i Turske. Prema kraju sedmice kad se izvedri, očekuju se hladna jutra, i do -8 ºC, a za vikend zatopljenje. U globalu, februar pred nama vidljiv je kao topliji mjesec od prosjeka, ali uz povremene i kraće fronte sa sjeverozapada kontinenta.

Koliko su, po tvojim analizama, dugoročne prognoze tačne?

S obzirom na podatke, dugoročne prognoze su prilično tačne. Tačne su za one koji ih znaju upotrijebiti, odnosno iščitati iz njih kroz skale ono što ih zanima, jer postoji više parametara koje možete posmatrati. Sezonske prognoze su moje polje interesovanja jer se u njima pojavljuje vjerovatnoća i statistika te računice određenih statističkih pojmova (tercili, medijan, kvartili, percentili i sl). Prvu sezonsku prognozu sam uradio u ljeto 2017. godine kada sam sasvim sigurno najavio ljeto sa preko 40 vrelih dana u Bosni, i 60 u Hercegovini te težu požarnu sezonu u odnosu na godinu ranije, što se na kraju pokazalo tačnim. Recimo kada sam radio sezonsku prognozu vremena krajem novembra za zimu 2019/2020 mogao sam primijetiti da ćemo se često nalaziti pod utjecajem polja anticiklone, ali i na trasi povremenih frontalnih poremećaja sa sjeverozapada kontinenta što u konačnici ne rezultira pretjerano hladnom zimom. Ipak, konsultacija sa stručnjacima je poželjna uvijek oko određenih indeksa, tj. telekonekcija koje se vežu za okeane, pa se s njima konsultujem uglavnom oko tzv. analogija u prepisci vremenskih obrazaca iz sličnih godina prilikom računanja očekivanih temperatura i količina padavina koristeći podatke otprije. Komplikovan je, ali jako zanimljiv je proces u kojem doslovno slažete kockicu po kockicu da biste vidjeli jasniju sliku. Naravno, ukoliko dođe do pogreške, snosite dozu odgovornosti. Sezonske prognoze prije svega služe UN-u da bi se procijenilo, recimo, ukoliko bude suša u Africi koliko će biti potrebno hrane dostaviti ugrožemim područjima i sl.

 

Većina ljudi ima aplikacije na telefonima gdje provjeravaju vremensku prognozu. Koja se, po tebi, aplikacija pokazala kao najbolja za ovu namjenu?

Rijetko koristim aplikacije, pošto svoje prognoze pravim na „komplikovaniji“ način, kako to rade stručni meteorolozi - na bazi analize sinoptičkog polja prizemnog i visinskog sloja atmosfere i ostalih fundamentalnih faktora. No preporuka čitateljima jesu dvije stranice: wetteronline.de i yr.no. yr.no je stranica Norveškog hidrometeorološkog instituta za čije prognoze se koriste sirovi računarski podaci prognoznog modela Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF), bez izvršenih korekcija i koji glasi za najbolji svjetski prognozni model. Wetteronline.de ima dobar sistem praćenja kretanja oblačnosti i padavina i često nam može biti dobra supstitucija za nedovoljno razvijen radarski sistem. Osim toga, korisnički interface ovih stranica je intuitivan i lagan za istraživanje.

Ti si se kao jako mlad počeo interesovati za meteorologiju, možeš li se prisjetiti kako je sve to započelo?

Još kao malo dijete su me zanimali prirodni procesi u atmosferi. Interesovale su me meteorološke pojave i više sam volio slušati vremensku prognozu nego gledati crtane filmove. Jednostavno, na sami jingle prognoze vremena, nacrtao bih se ispred televizora. Potom, kao osmogodišnjak, počeo sam najprije učiti o vrstama oblaka koji donose padavine, a koji ne, i tako otprilike je započeo jedan cjeloživotni proces učenja ove prelijepe, egzaktne nauke koju volim svim svojim srcem. 2010. godine upoznajem doajena bh. meteorologije, Željka Majstorovića koji me usmjerava dalje prema sinoptičkoj analizi i numeričkoj prognozi. U početku učenja sve je djelovalo apstraktno, poput nuklearne fizike. No, istraživanjem na internetu nađu se detaljna objašnjenja koja puno pomognu u početku. Neke stvari shvatite tek dugotrajnim razmišljanjem. Sve slažete u jednu cjelinu. Meteorologija je logički povezana i jednostavno je nemoguće pratiti sve ukoliko vam nedostaje znanje iz jednog dijela, pa ste prisiljeni konstantno istraživati. Od 2017. godine u ruke potpadam najboljoj hrvatskoj meteorologinji Dunji Mazzocco Drvar koja me podučava prezentiranju informacija u medijima, ali i ostalim bitnim faktorima u kreiranju prognoze i nekim trikovima na koje nisam kao dijete obraćao pažnju.

Dosta toga iz oblasti metereologije si sam učio. Koliko je teško biti samouk na ovom polju, doći do pravih informacija?

Samouk i nije teško biti ukoliko postoji snažna želja, volja i ambicija, ali ja želim ovu nauku usavršiti i postati bh. stručnjak. Ne želim da ostanem na onom „amater meteorolog“. Želim pokazati da imam znanje, da želim i da mogu da uspijem u ovom poslu. Do pravih i provjerenih informacija je nekada zaista teško doći i često sam oprezan kada ih kupim s ekstrenih izvora.

Kakvi su ti planovi za daljnje obrazovanje, pričao si da planiraš usavršavanje iz oblasti meteorologije?

Da, planiram usavršavanje iz oblasti meteorologije kroz master studij u Velikoj Britaniji. Primljen sam na 2. svjetski univerzitet u oblasti meteorologije, Univerzitet u Readingu, koji je nekada bio u sastavu Oxforda. Bezuslovno sam primljen, što znači da stičem punu mogućnost da apliciram za stipendiju. Aplicirao sam za Cheveningov program stipendiranja, ali i za program Svjetske meteorološke organizacije, i trenutno sam u užem krugu programa Svjetske meteorološke organizacije. Ovog mjeseca trebao bih znati finalni odgovor. Anticipacija je velika, te se nadam najboljem. Jedini način da odem tamo jeste stipendija, jer je studij preskup, gotovo nedostižan bez nje. Cilj mi je, kako sam rekao, izbaciti onaj čuveni potpis „amater meteorolog“ jer svjestan sam da sa papirom i zvanjem ću se osjećati ljepše i ponosnije, ali i još stručnije, a još veća mi je želja educirati buduće mlade naraštaje koji se odluče baviti ovim divnim poslom. Volim nesebično dijeliti znanje sa drugim ljudima, i bude mi itekako drago kada ima ljudi koji to žele slušati.

 

Možeš li opisati proces konstrukcije svoje prognoze?

Konstrukcija vremenske prognoze započinje pregledavanjem niza prognoznih modela. Analiziram hijerarhiju od apstraktnog do jasnog – prvo prizemni i visinski sloj atmosfere, raspodjelu atmosferskih pritisaka i zračnih masa, potom očekivane temperature zraka, vlažnost zraka, oblačnost, padavine, etc. Kada zaključim stanje i usporedim sve raspoložive analize, bilježim najbitnije opservacije na papir kako bih mogao napraviti jasnu prezentaciju, ukoliko radim prognozu za svoju televizijsku stanicu.

Kao i prethodnih zima glavna tema u našim gradovima je zagađenje vazduha, kakva je situacija po tom pitanju za naredni period?

U narednom periodu smo manje ili više bezbjedni. Istina, bit će manjih povećanja koncentracija zagađujućih čestica i oscilacija u vrijeme stabilnih vremenskih prilika, ali kako sada nema vidljivih uslova za razvoj temperaturne inverzije, najgore je ipak iza nas.

Koliko se klima mijenja, jesmo li svjesni tih promjena?

Slabo smo svjesni. Postanemo svjesni da nam se klima klima u onom trenutku kada nas pogodi neka prirodna nesreća, poput suše, požara, poplava ili velikih vrućina. Klima ove zemlje se rapidno mijenja i porast temperature zraka iz godine u godinu je sve izraženiji. Unazad 15 godina svjedočimo sve češćoj ekstremizaciji vremenskih prilika koja će nas pratiti i u narednim godinama. Sve češće i dugotrajnije toplotne periode mijenjat će kraći, ali izrazito hladni prodori hladnoće, a dugotrajne periode suše kratke, ali izrazito jake padavine, dovoljne da izazovu poplave. Ljeta i zime su nam sve toplije, i to je trend koji je vidljiv unazad godinama. Sve više osjećamo utjecaj mediteranske klime nego umjerenokontinentalne na koju smo navikli u prošlosti.