Milanović - Put od "crvenog Zoke" do miljenika desničara

Zoran Milanović u posjeti je Bosni i Hercegovini, nekim dijelovima da budemo sasvim precizni.

Elvir Padalović / 13. Juli 2021

Nije to ni državnička posjeta jer kao Predsjednik Hrvatske Milanović se nije susreo ni sa jednim zvaničnikom Bosne i Hercegovine

Ono što jeste posjetio bili su gradovi sa većinskim hrvatskim stanovništvom, a sve će danas biti začinjeno posjetom Tomislavgradu i Livnu.

Milanoviću se svakako ne može osporiti rastuća popularnost u Hrvatskoj, a sudeći prema reakcijama kakve je doživio nakon upućenih poruka iz hrvatskog dijela Bosne i Hercegovine, ta će popularnost biti još veća.

Podsjetimo, Milanović je rekao, između ostalog, da je BiH predzadnja rupa na svirali ali i ponovio svoj stav kako nije pošteno da predstavnici drugih naroda biraju Hrvatima člana Predsjedništva BiH. Više je puta govorio i o tome kakvo mišljenje o njemu vlada u pojedinim političkim krugovima u BiH, te je ponovio kako nije nacionalista ili fašista te da je do jučer bio "crveni Zoka".

"Jedini zahtjev je da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva i ja ne idem dalje od toga" kazao je Milanović u izjavi novinarima.

Istaknuo je kako se ne želi baviti unutrašnjim stvarima Bosne i Hercegovine, poput detalja izbornog zakonodavstva ili ustroja županija/kantona

"Međutim, preko nekih stvari se ne smije preći. To onda pređe u naviku, to se ponavlja i pretvori se u zlostavljanje" poručio je.

Milanović je rekao kako se ne može zanemariti činjenica da je u BiH, bilo to dobro ili loše, zastupljen model etničkog predstavljanja.

"Kao što je rekao gospodin Radončić, a prije 15 godina Haris Silajdžić, nije pošteno i nije ispravno da predstavnici druge etničke grupe Hrvatima biraju člana Predsjedništva" ustvrdio je predsjednik RH.

On je kazao da je hrvatski narod konstitutivan narod i da je to to. 

"Dakle, moraju ga birati građani hrvatske nacionalnosti. U Hrvatskoj, doduše pripadnike manjina, ali jasno definiranih etničkih skupina, mogu birati samo pripadnici tih skupina. Dakle, ne mogu ja kao Hrvat u Hrvatskoj birati predstavnika srpskog ili bošnjačkog naroda u Hrvatskom saboru”, kazao je Milanović novinarima

Odmah nakon njegovih prvih izjava uslijedile su salve reakcija pa je tako član Predsjedništva BiH Šfik Džaferović rekao za Milanovića da je "nepristojan gost u tuđoj kući"

“Gospodin Milanović nema nikakve ovlasti, niti je pozvan da se bavi unutrašnjim pitanjima Bosne i Hercegovine. Njegovi pokušaji da to uradi prožeti su neznanjem i neozbiljnom arogancijom, čime gospodin Milanović postaje sve veći rasadnik nestabilnosti i retorike podjela i uvreda. Ako poštuje BiH, onda je dužan poštovati i njen Ustav i njene institucije. Bio je elementarni red da razgovara sa institucijama Bosne i Hercegovine i da dvije države konačno počnu rješavati otvorna pitanja, kao što su granica, imovina, poštivanja prava BiH na pristup otvorenom moru, Trgovska gora i sl”, poručio je član Predsjedništva BiH

Profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dejan Jović ustvrdio je kako je Milanović izabrao najnezgodniji datum za komentarisanje političkih prilika 11. juli - te se osvrnuo u programu N1 na njegove stavove izrečene u BiH. 

Jović naime smatra da treba otvoriti pitanje o tome koje su konkretne koristi od statusa konstitutivnih naroda kad se radi o zaštiti prava i o slobodama članova jedne etničke zajednice.

“Meni se, naime, čini da mi imamo jednu vrstu dogmatizma kad se govori o tome. Kao da status manjine nužno znači gubitak prava. U BiH izgleda predsjednik Milanović smatra da to što su Hrvati konstitutivni, svejedno ništa ne znači. Tj. da im osim simbolički, ne omogućuje razinu zaštite i slobode i prava, čak ni onu koju imaju manjine”, kazao je Jović.

Naglasio je da se postavlja pitanje zašto se inzistira na pojmu konstitutivnih naroda.

“Ne bi li možda bilo bolje za pripadnike tog naroda da uđu u okvir europskog i globalnog zakonodavstva o manjinskoj zaštiti koji je prilično jasan i koji svima nešto znači u Europi za razliku od konstitutivnih naroda koji mnogima ništa ne znači i potpuno su zbunjeni što on zapravo znači. Simbolički gledano, predsjednik Milanović je u pravu kad kaže da je to degradacija”, rekao je Dejan Jović

 

Zoran Milanović  - mijenik desnice za kojeg je glasala ljevica


Zoran Milanović je 2020. godine kao predsjednički kandidat SDP-a i lijevo-liberalnih stranaka u Hrvatskoj ostvario uvjerljivu pobjedu nad Kolindom Grabar-Kitarović u drugom krugu izbora. Dugogodišnji lider SDP-a Hrvatske i nekadašnji premijer doživio je nevjerovatan politički comeback nakon što je maltene otpisan sa političke scene Hrvatske.

Ujedno njegova pobjeda ocijenjena je kao veliki trijumf lijevog centra koji ga je podržao za Predsjednika.

Nedjeljne izbore tog 5.januara 2020. godine u jutarnjim satima obilježio je i incident kada je nepoznati muškarac pri izlasku iz zgrade počeo galamiti i izvikivati uvrede na Milanovićev račun.

"Evo ga, komunjara, laže vas, birajte ga, evo vam ga" uzvikivao je on Milanoviću.

Zanimljivo, čovjek koji ga je u BiH dočekao objeručke, Dragan Čović, nije krio novinarima svoj stav da je na izborima glasao za Kolindu Grabar Kitarović.

“Priželjkujem kontinuitet jednog razmišljanja predsjednice RH kada je u pitanju BiH u cjelini, a posebno hrvatski narod u BiH” rekao je Čović početkom te 2020.godine. 

Danas je Milanović daleko od "komunjare". Njegove stavove obožavaju desničari u Hrvatskoj, a od juče je vjerovatno postao i najomiljeniji hrvatski političar Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Danas je Čović najbolji Milanovićev saborac. Danas i jedan i drugi imaju identične stavove po pitanju BiH.

Milanović sve češće ulazi u konflikte sa pojedincima i organizacijama u Hrvatskoj i otvoreno ih napada a posljednji je bio njegov okršaj sa Borisom Dežulovićem. Vrijeđao je aktivistice za ljudska prava, a njegova prepucavanja sa hrvatskim premijerom na dnevnoj su bazi.

A podsjetimo da je nekada Milanović podržao Komšića za člana Predsjedništva pa je u svom govoru na konvenciji SDP-a BiH 2010. godine izjavio sljedeće:

"Dragi građani Sarajeva, dragi prijatelji, dragi susjedi, iz Hrvatske i Srbije su u ovaj grad i ovu zemlju prečesto dolazili mentori i tutori. Ne dolazim ni kao mentor, ni kao tutor, nego kao prijatelj, kao evropski socijaldemokrat da pružim podršku pravim ljudima, Željku Komšiću za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Zlatku Lagumdžiji. Da budete najjači jer dolazimo iz iste porodice, bez obzira koje smo vjere, nacije, porijekla - dijelimo nekoliko temeljnih vrijednosti: sloboda, pravda, jednakost. To su temeljne ljudske vrijednosti" 

U odnosu prema BiH, danas Zoran Milanović ima stavove bliže Franji Tuđmanu nego što ih ima akteulni premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Evo kako to objašnjava u intervjuu za BUKU profesor Žarko Puhovski

"Njegov stav spram Bosne i Hercegovine je bliže Tuđmanu nego stav Plenkovićev, jer je Plenković čovjek koji neće ulaziti u sukobe u Briselu. A Milanović baš to voli. I zato desnica danas obožava Milanovića.Jedino što ih sprečava da se potpuno predaju Milanoviću je to što je Milanović zasad ostao čvrst prema ustaškoj tradiciji. On izrazito oštro to odbija i stalno to ponavlja. I tu ond anajdesniji dio desnice mu ne može prići jer je za njih NDH nekakvo sveto mjesto hrvatske povijesti, a ovaj drugi dio desnice mu se sve više priključuje a to mu pomaže i činjenica da Milanović zadnjih mjeseci desetke ljudi organizacija oštro napada, uključujući mene, i svi su oni, osim nedavnog napada na Škoru, bili gejevi ili liberalno orijentirani ljudi ili organizacije. I time je dobio dodatni autoritet" rekao je Žarko Puhovski za BUKU

Puhovski se osvrnuo i na Milanovićev govor o parfemu i sapunu kada je rekao da je građanska država BiH daleki, daleki san, i da je to lijepa stvar, ali prvo, kako je rekao, ide "sapun, onda parfem"

"Te njegove priče sa sapunom i parfemom, dajte najprije sapun, pa taj parfem je bio vezna za građansku  opciju, dopustio si je da daje odlikovanje ljudima koji su u najmanju ruku ozbiljno sumnjivi da su bili sudionici ratnih zločina u BiH, da se sad jako pristojno izrazim. I onda zadnji paradoks on je podržao presudu Haškog suda generalnu Mladiću, međutim on istovremeno napada koncept združenog zločinačkog pothvata kao protuhrvatski. Identično kao što ga Vučić napada kao protusrpski.A bez tog koncepta Mladić ne bi bio osuđen" rekao je profesor Puhovski.

Politička analitičarka Ivana Marić kaže kako je Milanović istaknuti primjer političara koji je karijeru počeo kao umjereni političar ljevice, a da je vremenom potpuno skrenuo udesno. 

"Da li je on svoje birače folirao na početku karijere kada su mu svi građani bili jednako važni, kada je poštovao ustave, zakone i diplomatske protokole, kada je isticao svoje partizansko porijeklo i kada je otvoreno podržavao Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH? Ili birače folira sada, kada se sjetio da je, osim djeda partizana, imao i djeda koji je bio ustaša; kada su mu prava naroda postala važnija od prava pojedinaca; kada se sjetio da u BiH žive Hrvati za koje se on kao treba brinuti; kada mu je Dragan Čović postao najbolji kandidat za člana Predsjedništva BiH?" pita se Ivana Marić za BUKU.

To što se Milanoviću sada ne sviđa što je Komšić na legalan način izabran u Predsjedništvo BiH, mu ne daje pravo da izbjegava zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini. 

"Predsjednik Hrvatske treba da održava diplomatske i službene odnose sa sva tri člana Predsjedništva BiH, a ne samo sa članom koji je Hrvat. Predsjednik jedne države nema pravo da svoju posjetu prvom susjedu uvjetuje time da li se njemu sviđa koga su birači druge države izabrali za predsjednika tj. člana predsjedništva. Njegova obaveza je da poštuje izbornu volju birača drugih država" naglašava Marić.

Profesor Slavo Kukić smatra da se Milanović počeo otvoreno miješati u poslove druge zemlje

"šef druge države sebi uzima za pravo tumačiti što jeste, a što nije u skladu s ustavom i zakonom u zemlji koju posjećuje. Pri tome, mora se priznati da to čini na način koji je karakterističan za pristup koji je mješavina političkog populizma i nacionalizma. Jer, o načinu izbora članova državnog predsjedništva sud su iznijeli od Milanovića mnogo kompetentniji, među njima i Venecijanska komisija. I mislim da činjenica, da ga nitko nije na to podsjetio, također govori o stanju stvari u BiH. Jer, to što je on izrekao ne razlikuje se od eventualne poduke, koju bi hrvatskim vlastima u vezi s njezinim zakonskim rješenjima davao, recimo, Aleksandar Vučić. Možemo samo zamisliti kakav odgovor bi dobio. A upravo to čini Milanović uoči i a vrijeme posjete BiH" rekao je profesor Kukić u intervjuu za portal BUKA.

Prema njegovom mišljenju, Milanović je čovjek bez ideologije, makijavelista koji je zbog moći spreman i s vragom tikve saditi

"Još konkretnije, on već sada kuje planove kako osigurati potporu birača za drugi predsjednički mandat. I procjenjuje da bi mu ovaj tip populizma, kojega mu ne nedostaje i u unutarnjim političkim pitanjima, mogao donijeti glasove desnog biračkog tijela, u Hrvatskoj, ali i u BiH. Bojim se, međutim, da nije naučio lekciju iz izbora za hrvatski Sabor 2016. godine. Tada je, naime, zaigrao na istu kartu kako bi dobio HDZ, koji je ionako bio na koljenima i nije bila potrebna specijalna pamet da ga se otpremi u opoziciju. A gubitka vlasti ga je koštao baš taj populizam, dodvoravanje desnom biračkom tijelu" rekao je za BUKU Kukić.

Sudeći prema izjavama naši sagovornika, Milanovićeva politika i izrečeni stavovi daleko su od nečega što bi se moglo nazvati dosljednost. Zaokret koji je napravio u odnosima prema hrvatskoj politici u Bosni i Hercegovini, to u potpunosti potvrđuje. Komšijska politika tako je u mnogome postala mentorska i to se neće tek tako promijeniti. Ono što pokazuje Milanovićeva politika jeste da su ideje ljevice i građanskog društva politički neisplative, a da se dugoročno gledano najviše isplati igrati na kartu nacionalizma.
 

 

 


Buka preporuka

Politika

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.