Juče je Genetika i zvanično počela sa radom, te je tim povodom održan oline event, na kome je govorila Zorlak, ali i brojni stručnjaci koji čine njen tim, a on je zaista impozantan- Genetički centar New York na čelu sa dr. Bonnie Liebers, klinika za dijagnostiku rijetkih oboljenja 'Centogene' - Njemačka, bolnice iz Zagreba, Genetički centar iz Beograda i mnogi stručnjaci iz naše zemlje koji su prepoznali važnost jednog ovakog centra.
Kako je ovom prilikom rekla Zorlak stručnim tim pokriva brojne oblasti- prenatalna dijagnostika, onkogenetika, farmakogenetika, nutrigenetika, ali i sve druge strodne oblasti.
“Misija GENETIKE je da omogući svakom pojedincu da putem savjetovališta i personalizovanih analiza upozna svoje tijelo, svoju genetsku osnovu, kako bi mogao lakše da utiče na kvalitet života, kondiciju i zdravlje. Cjelokupni proces, od savjetovališta pa do terapije biće omogućen na jednom mjestu, zahvaljujući eminentnim stručnjacima i centrima iz cijelog svijeta”, istakla je ovom prilikom Zorlak koja je i pored odlične prilike da karijeru nastavi u Njemačkoj odlučila da se vrati u Bosnu i Hercegovinu i ovdje pokuša mijenjati stvari na bolje. Nije je čak pokolebala ni činjenica da je na Biro za zapošljavanje bila upisana kao nastavnica biologije, umjesto kao magistrica genetike, a da „po zakonu“ nije mogla raditi ni jedan ni drugi posao. Ipak, zahvaljujući svojoj upornosti i borbenosti, uspjela je pronaći posao, čak više njih, upisati Harvard, a sada otvoriti i GENETIKU.
Ovo je, kaže, smatrala prioritetnim jer genetičari su u cijelom svijetu dio zdravstvenog sistema, izuzev u našoj zemlji.
„U SAD, evropskim zemljama, genetičari, mikrobiolozi, biohemičari su dio zdavstvenog sistema. Ako se samo fokusiramo na genetičare, moram naglasiti da u SAD proces liječenja započinje i završava sa genetičarom. Na samom početku, genetičar je uključen zajedno sa timom ljekara u dijagnostici oboljenja, određivanju predispozicije za razvoj oboljenja, određivanju odgovarajuće terapije, pa do saopštavanja rezultata i daljnjih terapija. U našoj zemlji, koja školuje genetičare, takvo šta je, nažalost, još uvijek misaona imenica. Već par puta se pokretala inicijativa od strane Udruženja studenata biologije, Udruženja Biologa Bi, ali uvijek bezuspješno“, pojašnjava problematiku za BUKU Zorlak i naglašava da studenti po završetku Prirodno–matematičkog fakulteta, odsjek Biologija, sa svim svojim smjerovima - ekologija, mikrobiologija, biohemija i fiziologija, nastavnički i genetika, imaju problem priznanja od strane sistema koji je i napravio taj kadar.
Upravo ovu problematiku navodi sve veći broj mladih ljudi prirodnih opredjeljenja kao razlog napuštanja naše zemlje i gradnje karijere van naših granica. Samo Anelina generacija brojala je 20 genetičara, 20 sjajnih studenata, velikih potencijala i samo je troje mladih ljudi z te generacije ostalo u BiH.
Ostalih 17 gradi uspješne i priznate karijere u zemljama EU i šire.
Zorlak navodi i koji bi to koraci bili nužni da se problemi počnu rješavati: „Prije svega, potrebno je formirati tim koji bi radio na dopisu ka Federalnom parlamentu za zakazivanje hitnog sastanka, zatim prijedlog izmjene i dopune zakona o javnom zdravstvu, pri kojem bi se radilo na formiranju Komore koja bi, između ostalog, bila ovlaštena za izdavanje licenci genetičarima, uvođenje genetičara u zdravstveni sistem, omogućila polaganje stručnog ispita i daljnje specijalizacije. Ovo je zaista veliki problem, za koji mislim da je došlo pravo vrijeme da se riješi. Da se sve političke struje, lični interesi stave po strani i uradi nešto konačno dobro na državnom nivou u korist mladih, stručnih ljudi koji u potrazi za boljom prilikom i priznanjem odlaze van naših granica.“
O Aneli Zorlak i njenoj borbi za ostanak u BiH BUKA je već pisala ( Više na OVOM linku)
