<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Mladi žele promjene, ali je li kasno za njih ovdje?

BIH

U prošloj godini svjedočili smo podacima lista The Economist o tome kako je BIH na drugom mjestu po nezaposlenosti među mladim ljudima. Uslijedio je demant iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u cilju, kako navode, informisanja javnosti.

25. februar 2020, 11:03

A javnost je i te kako upoznata sa problemima mladih u BiH, jer se svakodnevno sa njima susreću. Zbog toga je na radionici britanske fondacije Westminster Foundation for Democracy u Banjaluci fokus bio upravo na prioritetima kada je u pitanju rješavanje problema mladih u RS.

O problemima mladih na radionici je govorio i predstavnik Omladinskog savjeta Republike Srpske Nikola Stjepanović, koji je za BUKU izjavio da će planovi omladinske politike ostati vrlo slični prethodnima.

„Fokus je na zapošljivosti mladih i njihovom učešću u donošenju odluka vezanih za sve teme zajednica koje ih se tiču. Osim toga, jedna od važnih tema je i izvrsnost mladih, te kako je na vrijeme prepoznati i obezbijediti joj uslove profesionalnog okruženja da bi se ta djeca razvijala na vrijeme.“

Dodaje da je trenutni položaj mladih daleko od idealnog i daleko od onoga kojem težimo. I uvijek ima prostora za rad. 

„Potrebna je veća posvećenost mladima i problemima koji ih se tiču. A tiče ih se 90% odluka koje se donose danas. Osim toga, potrebne su i povoljnije stambene politike za mlade, bolje profesionalno okruženje, upisna politika i, naravno, reforma obrazovanja, koja je čak i najavljena u RS.  U posljednje dvije godine, otkako je ova tema aktuelna zbog odlaska, mladi su se aktivirali i dižu svoj glas i to je jedini način da nešto promijene.“

A mijenjati bi trebalo i okruženje u kojem želimo zadržati mlade ljude. Uvjeren je u to i Nikola Kužet, koji je u okviru panela govorio o kulturnim politikama i mladima, naglašavajući kako, bez obzira na to što Banjaluka nije dobila titulu Evropske prestonice kulture, treba nastaviti na sprovođenju najvažnijih programa.

„Ovaj grad može da se razvije kao regionalni kulturni centar, jer ima kulturno naslijeđe koje može da se predstavi na inovativan način na međunarodnom tržištu i sceni, međutim, potrebno je uključenje šire kulturne scene.  I značajno veće izdvajanje za kulturu. Ovo izdvajanje ispod 2% je zaista mizerno i premalo da bi se kultura razvijala na pravi način.“

Kužet je za BUKU dodao da kulturu vidi i kao generator promjene, jer je u stanju da stvara opštu sliku i kreira identitet i imidž grada. Za ljude koji odlaze, kaže da oni tamo negdje možda nemaju kvalitetniji život, ali odlaze, između ostalog, jer im te sredine djeluju atraktivnije. 

„Mi ne djelujemo atraktivno, između ostalog, zato što nam je kulturna scena veoma slaba. Ali ne samo zato. Niz je faktora na kojima bismo mogli raditi.“

Ipak, dok se radi na pokušajima da se mladi zadrže, prvi mart se bliži. A s njim i neki novi odlasci. Ne samo zbog atraktivnosti, već zbog opštih uslova života.